Sedlo Vrh Kapele 884 m. Snimio ing. S. Nossan
Južnom padinom Kapele silazi cesta jugoistočnim smjerom do Pod Kapele (km 68,35 kota 751) gdje oštro zakreće prema sjeverozapadu do Razvale (km 69,55 kota 710) i dalje serpentinom do Potoka (km 70,25 kota 678). Skrenuvši ovdje u južni smjer silazi cesta dalje preko Sertića (km 71,10 kota 586) zapadnom padinom
Sertić-brda do Jezerana (km 73,80 kota 505) prelazi neposredno pred mjestom inundacionu depresiju
potoka Jaruge dugim kamenim zidanim nasipom sa širokim svođenim propustom.
Prošavši Jezerane zakreće cesta naglo prema zapadu obilazeći brdo Maljen sa sjevera i zapada do Kralića (km 75,80 kota 585) zakreće zatim u južni smjer do
Jelvice (km 77,10 kota 574) i produljuje jugozapadnim smjerom do
Križpolja (km 79,35 kota 555). Muljom serpentinom penje se zatim cesta na
Glavicu (km 80,95 kota 571) na uzvisini
Holjevci odakle se kraćim serpentinama blago spušta do Kipa (km 82,00 kota 558) i dalje u početku duljom serpentinom, a zatim ravnim potezom do
Brinja (km 84,10 kota 480) gdje prelazi
potok RadetićStruppijevim kamenim mostom s dva svodena otvora.
Od Brinja spušta se cesta zapadnim smjerom do Vranić-Sela (km 86,35 kota 462) odakle se blago uspinje do Klanca (km 87,65 kota 500) i dalje horizontalno nastavlja do Prokika (km 89,75 kota 500). Ovdje zakreće cesta u južni smjer, prelazi uzvisinu Prokički grabar (km 91,35 kota 530) duljom serpentinom spušta se u depresiju Žute Lokve (km 91,70 kota 490)
Od Žute Lokve skreće cesta u jugozapadni smjer, uspinje se na sedlo Mačkovac (km 94,80 kota 560), odakle produžuje blagim usponom najprije jugozapadnim, a zatim sjeverozapadnim smjerom preka Donjih Melnica (km 96,70 kota 580) i Gornjih Melnica (km 98,10 kota 606) te visoko iznad sela Vratnik (km 99,40 kota 660) do sedla Vratnik (km 100,40 kota 698), stigavši tako do zadnje planinske barijere pred morem koju prelazi kraćim usjekom.
Strupijeva, Vukasovićeva i Knežićeva cesta sa željezničkom prugom
Klikni na fotografiju da se poveća Sa sedla na Vratniku poveo je Knežić trasu prema zapadu južnom padinom pod
Orlovim gnijezdom do zaokreta Orlova gnijezdo (km 101,75 kota (24) gdje se cesta oštro vraća u istočni i jugoistočni smjer do
Majorije (Sv. Mihovil km 102,45, kota 595) odakle silazi kraćim serpentinama južnim smjerom do Kaluđera (km 104,20 kota 490) gdje zakreće u sjeverozapadni smjer te s nekoliko kraćih serpentina stiže do mosta Pristolac (km 105,30 kota440). Dalje silazi serpentinama do kote 365 gdje oštro zaokreće prema jugoistoku do Gornjih Lopaca (km 107,40 kota 350) nakon što je dvaput prešla udolinu koja se od Sv. Mihovila spušta prema Sv. Križu. Prešavši most Petrovo vrelo silazi cesta preko Dolnjih Lopaca (km 108,15 kota 320) zakreće prema zapadu do Krajača (km 108,70 kota 280) stiže na dno Senjske drage na desnoj strani bujice kojom produžuje do Sv. Križa (km 109,95 kota 214).
Nakon kraćeg puta u sjevernom smjeru prelazi Kneževićeva cesta kamenim svođenim tzv. Malim mostom (km 110,35 kota 195) na lijevu stranu bujice i tako ulazi u duboko usječenu kotlinu Senjske drage kojom prolazi u zapadnom smjeru do Velikog mosta (km 112,75 kota 80) na izlazu iz kotline.
Prešavši sa lijeve strane bujice na desnu, produžuje cesta zapadnim smjerom do starih zidina grada Senja gdje završava kod
Struppijevih Velikih vrata (Josiphinae Finis, km 115,00 kota 8 ).
Usporedi li se trasa stare Struppijeve Jozefine i nove Knežićeve ceste, upada u oči veliki napredak cestograđevnog umijeća. Dok se stara Jozefina, iako je u doba gradnje u drugoj polovini XVIII stoljeća predstavljala znatno dostignuće, pokazala prilično primitivnom u pogledu vođenja trase i nivelete, to pokazuje Knežićeva nova Jozefina moderno i tehnički savršeno rješenje problema racionalne gradnje planinskih cesta u hrvatskom kršu, pravo remek-djelo svog majstora.
Elementi trase uzeti su po principima po kojima je tridesetak godina ranije građena Lujzina cesta. Maksimalni nagib nivelete ne prekoračuje 5 do 6 %, ostaje dakle u granicama koje i danas još vrijede za ceste. Širina ceste iznosi 5 do 6 m, na najužim sektorima oko 4,50 m (izuzetno samo na sjevernom usponu pred Vrhom Kapele). Na mnogim sektorima iznosi širina ceste i do 7 m, naročito u krivinama.
Kolovoz ceste omeđašen je
masivnim rubnim kamenima pojedinačne duljine i do jednog metra, širine 30 do 50 cm, debljine 40 do 60 cm. Ovi su rubni kameni (
kordoni ) stabilizirali kolnik u poprečnom smjeru. Na mnogim dugačkim odsjecima postavljeni su uz kamene rubne trake masivni kolobrani. Odvodnja ceste izvedena je temeljito i solidno sistemom paralelnih kamenom taracanih jaraka koji se na prigodnim mjestima izlijevaju na teren. Propusti za vodu ispod ceste izvedeni su eliptičkim kamenim svodom, rjeđe su prekriveni ravnim kamenim pločama.
Posljedica suvremenog vođenja trase i nivelete Knežićeve Jozefinske ceste bila je vrlo velik opseg minerskih radova na cijelom potezu od Karlovca do Senja.
Najopsežnija miniranja izvršena su na prijelazu preko sedla Košare, na prijelazu preko Velike Kapele od Rendulića do Jezerana, na potezu od Prokika preko Žute Lolve i Mačkovca do Melnica, na prijelazu preko sedla na Vratniku, na silasku ceste od Vratnilak u Senjsku dragu te naročito na prolazu kroz tijesnu kotlinu između Sv. Križa i Senja.
3. od 5