Da nije bilo Struppija, Vukasovića i Knežića ....
U Hrvatskoj se vodi vruća diskusija čije ime je dostojno za naziv ulice, trga, parka, tunela ... . Baruna Vicenza Franza von Struppi, jedne od najzaslužnijih ličnosti za razvitak hrvatske trgovine, pošte i putničkog prometa, koji je povezao unutrašnjost Hrvatske s morem, Hrvatska ne spominje.
Dok jednom gradimo muzej, obnavljamo rodnu kuću, uređujemo oko nje park kojeg prije na tom mjestu nije bilo, majora Struppija ostavljamo u "tami".
O inžinjeru Struppiju nije nam skoro ništa poznato. Hrvatski autori spominju njegovo ime kada je riječ o hrvatskoj infrastrukturi.
Ako preko Josipdola, Salopek Sela, Križpolja i Vratnika vozite na more, dali ste ikada mislili na graditelja i projektanta Struppija, na njegovo inženjersko djelo koje je značajan i rijedak spomenik naše građevinske kulture?
Na hrvatskim starim cestama odvijao se je promet zahvaljujući znanju, vještini i trudu:
- Struppija (Beč, 1933. – Beč, 1810.)
- Vukasovića (Senj, 1755. – Beč, 1809.)
- Knežića (Petrinja, 1876. – Senj, 1848.),
no vremena su se promijenila; sve intenzivnija motorizacija i sve intenzivniji život izbrisao je u nama sjećanje i respekt prema graditelju prve Josefinske ceste.
Barun Vincenz Franz von Struppi, inžinjer, od 23.7.1792. u rangu generalmajora, rođen je u Beču 1733. Od 1972. je direktor bečkog građevinskog ureda. 1808. odlazi u mirovinu. Umro je u Beču 3. 6.1810.
Kada će Hrvatska dobiti prvu Struppijevu ulicu, trg, park ili odmaralište?
Marica
