CRO-eu.com
Rujan 22, 2019, 10:33:50 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: 1 [2] 3
  Ispis  
Autor Tema: Križari  (Posjeta: 47592 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #15 : Studeni 18, 2009, 01:01:57 »


Naime, do komunističkog vodstva doprli su glasovi da su Hrvati uvjereni u to da su Srbi zavladali, da se isključivo oni nalaze na vodećim položajinla i da se samo oni zapošljavaju u državnin1 službama. Suprotno tome, da su Hrvati pravno i politički potpuno zapostavljeni i porobljeni. I zaista, pokazalo se da "neprijateljska propaganda" nije bila prtjerana jer je izvješće potvrdilo mnogobrojne nepravde prema Hrvatima, njihovu ugroženosti zapostavljenost na svim razinama. Iako je broj Hrvata i Srba u Lici bio približno podjednak, u partijskoj organizaciji Like je 3.500 Srba i samo 450 Hrvata. Još goraja situacija bila je u državnim službama, policiji i u podjeli hrane. Takvo stanje moralo je imati odraza i na jačanje križara u Lici.

"Na neki mjestima te grupice imaju uspjeha u propagandi, omasovljavanju svoje veze sa nekim selima, razvijaju živ kontakt i javno dolaze u sela, neka ih sela hrane, neke omladinke idu k njima u šumu i t.d. (kao na pr. u lovinačkoj općini Sv. Rok i Cerje, u otočačkom kotaru Lešće, u gospičkom kotaru Trnovac i brinjskom kotaru Jezerane )."601

Neposredno nakon boravka komisije CK KPH lički komunisti u svemu su se složili s njezinim ocjenama. U vezi gerile javili su sljedeće:

"Borba protiv banditizma, nije kroz ovaj mjesec imala naročitog učinka radi nedovoljnog zalaganja partijskih organizacija na terenu. Ubijeno je kroz ovo vrijeme 5 ustaša i jedan se predao. Da bi se pojačala borba, a na naše traženje dobili smo 150 pušaka, koje će mo podjeliti pojedincinla na terenu uz punu našu kontrolu. U borbu protiv bande učinjeni su i krupniji ispadi prema narodu, a najkrupnija je stvar, što se dogodila u vezi tučnjave jedne ženske od strane Komandanta, Komesara Bataljona Narodne Odbrane i šefa opunomoćstva za kotar Gospić U.D.B.-e."602

Veći broj križara primijećen je u svibnju 1946. kod Slušnice, Broćanca i u Koritima. U svibnju 1946. Stanko Opsenica, šef Udbe za Korenicu, uhvatio je jednog križara, koji je otkrio da se iznad Smoljanca nalazi skupina od 27 križara. Izvedena je akcija, ali je primijećeno samo 4 ili 5 križara koji su pobjegli. Zbog toga što su nedaleko od Močila sprječavali kirijašima da izvažaju drva iz šume, tamošnji križan velikom su akcijom u lipnju otjerani. Među mnogim skupinama nalazila se i skupina Jose Sertića sa 5 križara koja se nalazila oko Saborskog. Križari na području Nove KršIje, Poljanka, Smoljanca i Vojnovca izveli su nekoliko napada u kojima je bilo ranjenih i mrtvih.

Na drugoj strani Like, u blizini sela Jezerane pokraj Brinja u lipnju 1946.., "banditska grupa" od oko 5 ljudi, vjerojatno križara, napala je neke radnike, ubila predsjednika mjesnog odbora i teško ranila dvojicu.

Velik uspjeh križari su ostvarili potkraj srpnja 1946., kad je skupina Mile Špehara upala u Rakovicu pokraj Slunja, uhvatila i ubila potporučnika Radu Bastaju, zamjenika zapovjednika Udbe za Slunj, koji se osobito istaknuo u borbi s križarima, te Novaka Bogunovića, člana KK KPH Slunj. Treći im je pobjegao.

U Ličkom Lešću pokraj Otočca skupina od oko 10 do 15 križara došla je do mjesnog odbora i ubila njegova predsjednika i noževima smrtno ranila jednog demobiliziranog poručnika Jugoslavenske arnlije. 603 U odnosu na susjedne kotareve specifičnost slunjskog kotara bila je u čestom prebacivanju bosanskih gerilaca u Hrvatsku. U lipnju 1946. čak se 17 ustaša prebacilo na desnu stranu Une kod Bihaća, a u kolovozu 1946.10 križara kod Nove Kršlje prešlo je u Bosnu. Do jeseni 1946., osim presretanja pojedinaca i otimanja stoke seljacima na području Moči1a i Korita, provaljivali su u zadruge u Cetinskom Varošu, Novoj Kršlji i Selištu, a u Irinovcu su u srpnju 1946. prekinuli telefonsku liniju. 604

Na području Sunje pokraj Siska 5. srpnja 1946. KNOJ i policija su u velikoj akciji ubili su 4 "bandita", a uhvatiti 5. Imali su svoju arhivu i žig. Vlasti su procijenile da ih je moglo biti oko 20, a da je među njima bilo i žena.605
Metode Udbe, napose prema suradnicima križara, izazivale su strah.
Zato su bile vrlo rijetke masovnije reakcije u obranu nedužnih ljudi. Takvu podršku mogli su izazvati samo ugledniji pojedinci i čvrsto uvjerenje da optuženi zaista nisu počinili djela za koje se ih teretilo ili, barem, da ono što su skrivili ne zaslužuje sankcije. Vjerojatno među takve slučajeve pripada prosvjed oko 100 seljaka iz Saborskog. Oni su 8. kolovoza 1946. zahtijevali da se iz zatvora pusti Marko Vuković, predsjednik mjesnog odbora Saborsko, koji je bio optužen kao "jatak bande". Nije poznato kako su se događaju dalje razvijali.606

U jesen 1946. u okrugu Karlovac pojačano je -"čišćenje" -"fašističkih ostataka križarsko-uslaških elemenata". Uhvaćen je i ubijen križar Petar Brusan Pidija, koji je imao iza sebe "niz zločina",  a izvedeno je i "strijeljanje kratkim postupkom" nad trojicom njegovih jataka". Ta je mjera -"imala vrlo dobrog odjeka" jer je Pidija bio "razbojnik" a, kako se naglašava u izvješću karlovačkih komunista, narod je strahovao pred njim. Likvidacija je izvedena na području Ribnika, koji još nije bio terneljito "očišćen" od "ustaških krivaca". U okolini Barilovića uhićena je skupina od 16 osoba pod optužbom da su s križarom Stojkovićem sudjelovali u provalama u zadruge. Petero ih je odmah strijeljano kratkim postupkom. Presuda je izvršena javno nakon što su podastrijeti "snažni dokumenti", pa je -"narod uvidio da su stvarno krivci".607

Jedna od većih akcija križara izvedena je u rujnu 1946. Skupina Jose Sertića, jedna od najaktivnijih u okrugu Karlovac, napala je autobus zdravstvene ekipe Predsjedništva vlade BiH na Prijeboju pokraj Korenice. Bila su ubijena 3 vojna liječnika, a 10 je bilo ranjenih.

____________________________________
601 HDA, CK SKH, inv. br. 357, Izvještaj o stanju luLici, 25. 6. 1946.
602 HDA, CK SKH, inv. br. 360, Izvještaj GK KPH za Liku, 3. 7. 1946.
603 HDA, CK SKH, VK k. 134, Izvještaj MUP-a NRH, 9. 9. 1946.
604 HDA, Banditizam u Hrvatskoj od 1945.-1947.; HDA, CK SKH, VK, k. 134, Izvještaj MuP-a NRH, 19. 6. i 9.8.1946.
605 HDA, CK SKH, VK k. 134, Izvještaj MUP-ti NRH, 13. 7. 1946.
606 HDA, Banditizam u Hrvatskoj od 1945.-1947.; HDA, CK SKH, VK, k. 134, lzvješta.j MUP-a NRH, 19. 6. 1946.
607 HDA, CK SKH, inv. br. 2299, Izvještaj OK KPH Karlovac, 11. 10. 1946.

6. od 8
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #16 : Studeni 18, 2009, 01:05:26 »


Na području Saborskog uvedene su izvanredne mjere "po jedinicaina KNOJ-a". Uhićeno je više od 40 ljudi, od kojih je8 strijeljano na mjestu napada. Među osumnjičenima bio je i tajnik mjesnog odbora 'koji je strijeljan u Saborskom. Osim toga, jedanaest obitelji iz kotareva Slunj i Korenica bilo je predviđeno za protjerivanje pod optužbom da su "banditski jataci".608 Zbog križara na ovom području moglo se kretati, osobito noću, samo s oružjem.609

U rujnu 1946. ponovno je aktivirana skupina poginulog Branka Jurkovića napala željezničku postaju Vojnovac pokraj Ogulina i ubila prometnika Manu Trbojevića.610 Napali su i jedinicu KNOJ-a u Oštarijama. Protuakcija je pružila vlastima prigodu da se "proširenjem materijala", na širem karlovačkoln području, konkretno na području Pisarovine, obračuna i s "mačekovcima", zapravo da ih lažno optuži zbog veza s križarima.611


Potkraj 1946. križan su se i dalje predavali. Među njima su bili i oni koji su se skrivali kod Čorkove uvale. U listopadu planirana je akcija protiv 15 križara blizu Gnojnice. Nisu poznati njezini rezultati. No, nakon nekoliko dana skupina križara kod Primišija opljačkala je 7 civila. Poznato je da su se još u studenom i prosincu 1946. križari zadržavali oko Korita pokraj Rakovice i Skrade pokraj Saborskog.612

Dosta drsku akciju izvela su 4 križara nepoznate skupine u prosincu 1946. u Josipdolu pokraj Ogulina. Upali su u tamošnju gostionicu i zahtijevali novac za križare. Budući da je u međuvremenu pristigao autobus na liniji iz Senja, to su iskoristili i njegovim su putnicima također oduzeli novce i različitu robu. Otišli su prema Carevom Polju.613

Križarske skupine u Lici bile sumneđu najjačima u Hrvatskoj. No, krajem ljeta i početkom jeseni 1946. mnoge su uništene, a neki su kotarevi potpuno "očišćeni".614 Ipak, za razliku od drugih krajeva, gdje se "banditsko djelovanje" svodilo "u glavnom na pljačku i pojedinačna ubijstva", u Lici su zabilježeni napadi s teškim posljedicama za komunističku vlast. Jedan od najvećih akcija "bandita" bio je napad na vojni kamion na Velebitu, kad je poginulo "oko 10 vojnika naše Armije". CK KPH upozorio je da su "lokalna partijska organizacija, ćelije i kotarski komiteti" pokazali pomirljivost prema "banditizmu" zbog straha pred Osvetom. I ne samo to, bilo je "nekoliko slučajeva" da su i članovi KPH podržavali veze sa gerilcima. 615

Mobilizacijom "organizacija na terenu" i oštrijim odnosom prema suradnicima kižara komunisti su postigli bolje rezultate. Zahtjev da se borba protiv križara, čije je djelovanje "uglavnom svedeno na pljačkanje zadrzga" i "sačekivanje usamljenih partizana", proširi i na njihove pomagače, vukao se kao lajtmotiv od samih početaka sukoba s njima. Međutim, u zabačenim ličkim selima oko Gospića križari su i nadalje imali veliku podršku od "proustaških elelnenata".616 Prema nekim teško prpvjerljivim tvrdnjama svjedoka tih događaja, potkraj 1946. je zbog suradnje s križarima internirano 300 hravtskih obitelji u logore, a izvješće Okružnog komiteta KPH za Liku donosi, što je već spomenuto, podatak o 63 obitelji sa 333 osobe iz podvelebitskih sela. 617 Prema istom dokumentu uhićeno je bilo 177 jataka. Bez suda je strijeljano 28 "ustaških" jataka i 3 "četnika", a na sud je predano 2 "'ustaških" i 5 "čelničkih" jataka. Na slobodu je pušteno 120 jataka.

Glavne križarske skupine na riječkom području uništene su već 1946.618 Poznato je da su im civili pomagali "raznim materijalima", obavijestima i raspačavanjem letaka. 619 Na karlovačkom području u siječnju 1947. "likvidirana" su 23 "bandita" Izraz "likvidiran" u dokulnentima Udbe i KPH ne znači uvijek stvarnu fizičku likvidaciju, a u ovom slučaju 10 ih je stradalo u samoj borbi ili su ubijeni nakon zarobljavanja. Uništena je i skupina od 24 križara u Krpelju pokraj Ogulina, a ubijena su 2 križara u Carevu Polju pokraj Josipdola.620 U okrugu Karlovca ostalo je još 37 "raznih bandita". Glavnina križara nalazila se na području Ogulina, napose na obroncima Kapele. Bilo ih je i u kotarevima Karlovac, Pisarovina i Žumberak, ali većina se krila po bunkerima pokraj svojih kuća.

"Gavni dio ovih bandi i najopasniji nalaze se na teritoriju kotara Ogulina oko Kapele, te ponešto bunkeraša u kotar Karlovac, Pisarovina i Žumberak."621

O novim uspjesima u borbi s križarima javljao je GK KPH Karlovac u ožujku 1947. Njihov se broj "od prošlog mjeseca" smanjio, a "likvidirano je 9 bandita koji su ubijeni, 2 predana sudu, dvojica su pušteni na slobodu". Spomenuta dvojica bili su Tomo Baburić, zastupnik HSS-a, i njegov sinovac. Oni su se skrivali nakon što su u ratu odbili surađivati s komunistima. Iako pronalaženje veza haesesovaca s križarima nije obilježje samo na karlovačkom području, tamošnji su komunisti češće nego drugi na taj način htjeli uništiti HSS.

____________________________________
608 HDA, CK SKH, inv. br. 2299, Izvještaj OK KPH Karlovac, 11. 10. 1946.; HDA, Banditizam u Hrvatskoj od 1945.-1947.; HDA Banditizam - Karlovac; HDA, Banditizam - Gospić.
609 G. VUKOVIĆ, Klopka za koljače, n. dj., 16.
610 HDA, Banditizam u Hrvatskoj od 1945.-1947.; HDA, CK SKH, VK, k. 134, Izvještaj MUP-a NRH, 23. 9. 1946.
611 HDA, CK SKH, inv, br. 2299, Izvještaj OK KPH Karlovac, 11. 10. 1946. 612 HDA, Banditizam u Hrvatskoj od 1945.-1947.
613 HDA, CK SKH, VK, k. 134, Izvještaj MUP-a NRH, 20. 12. 1946.
614 HDA, JT SRH, 421, k. 112., Odjeljenje Udbe, 19. 10. 1946.
613 HDA, CK SKH, inv. br. 448, Izvještaj CK KPH, 27.1. 1947.
616 HDA, CK SKH, inv br. 2137a, Izvještaj CK KPH, 27. 1. 1947.
617 A. VUKIĆ, Velebitski vukovi, n. dj., 4; J. GRBELJA, Partija i 'križari' ..., n. dj., 23. 3. 1996.
618 HDA, Banditizam - Rijeka.
619 Primorski vjesnik, Glasilo Narodne fronte Primorsko-goranskog okruga, Sušak, 10. 11. 1946., Rad niših narodnih sudova.
620 Moguće je da se radi o broju 24 ili, pak, 2. Naime kod ovog broja od "24 zločinaca" nije potpuno jasno je li prvi broj, dakle broj 2, prekrižen ili je to slučajna greška kod pisanja. Vidi: HDA, Banditizam - Rijeka. Na pojačani oprez navodi i podatak da su u šumi Rasnica na području Krpelja pokopana dva križara, koji su ubijeni iz zasjede. Vidi: O radu Komisije za utvrđivanje Ratnih i poratnih žrtava od osnutka (11. veljača 1992) do rujna 1999. godine, n. dj.,63. U saborskom spisu se .Krpelj navodi kao Krpela.
621 HDA CK SKH, inv. br. 2334, Izvještaj GK KPH Karlovac, 7.2.1947.

7. od 8
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #17 : Studeni 18, 2009, 01:10:40 »


"Za sada se osjeća naj nači (najjači - op. Z. R.) rad ustaško-mačekovskih elemenata u kotaru Ogulin, jer tamo postoji još uvijek ustaške grupe koje se kriju, a sa kojima je povezana mačekovska grupa na čelu sa Božičević Ivanom iz Oštarija i Mihaljević Jurom iz Careva Polja kotar Ogulin."622

U proljeće 1947. bilo je zabilježeno nekoliko sukoba s križarima na području Like, pa su policija i vojska imali dva ranjena i jednog mrtvog. U ožujku 1947. likvidirano je 5 križara. Prema podacima GK KPH Lika u šumama ih je bilo još 25. Unatoč tome što su poduzimane "veće akcije" u kotaru Gračac, veći rezultati nisu postignuti zbog nemarnosti pojedinih časnika i vojnika. 623 Ipak da nemarnost nije bila opća pojava svjedoči članak Croatia Pressa, glasila ustaških emigranata u Italiji. U članku Premetačine i progoni po ličkinz selima - strijeljan tajnik NOO-a u Vratniku se tvrdi da se u Lici i ostalim hrvatskim krajevima provode represalije. Sela se opkoljavaju, provode se prematačine i zlostavljaju njihovi stanovnici. Naveden je primjer Razvala u kotaru Brinje. Tamo su "ove zime" križari napali partizansku kolonu. Vlasti su za odmazdu, tvrdi Croatia Press, svo pučanstvo izselili u Baranju. U nastavku slijedi priča o premetačini u Vratniku i Melnicanla u svibnju 1947. zbog straha da križari s Kapele i Velebita pripremaju napad na Senj. Vlast je dovela pojačanja iz Brinja i Otočca uz suradnju "seoske milicije" iz susjednih krajeva. Pretresali su i kuće komunističkih simpatizera. Nisu uhvatili nijednog križara, ali Marka Rončevića, tajnika narodnog odbora, nakon priznanja da je njegovao ranjenog križara strijeljali su pred njegovom kućom bez ikakva suda.624

Još sredinom 1947. križarski pokret nije suzbijen. U lipnju se pojavila skupina od 6 križara iz Cetingrada u Barić Selu pokraj Lađevca.625 Štoviše, u rujnu je među žrtvama borbi s križarima bilo i visokih dužnosnika Udbe. Ivan Šnajdar Jure, šef Udbe za kotar Ogulin, istog je mjeseca poginuo "nesretnim slučajem" u potjeri za križarima između Slunja i Saborskog.626 U Karlovcu je potkraj 1947. uhvaćena skupina križara koja je od 1945. počinila nekoliko ubojstava i provala u zadruge te "terorizirala narod". Među njima su bili Slavko Rukavina, Ivan Kukuruzović, Mile Špehar, Čorak Nikola i 4 njihova suradnika osuđeni su na smrt, a Čorku nije pomoglo ni to što se predao već 1946. i što je svoje kolege prokazivao Udbi.627

Na području Brinja 1947. aktivnost je križara gotovo potpuno zamrla. Komuniste je više brinula aktivnost "ustaških elemenata", haesesovaca i svećenika, koji su kažnjavani "oštrim kaznama prisilnog rada". "Jačih neprijateljskih grupacija" nije bilo, a na području Stajnice, između Plaškog i Otočca, zadržavala su se dva križara uz potporu rodbine te "mačekovskih i ustaških elementa".628

Jedan je ubijen pokraj Stajnice u ožujku, a za drugog nema podataka.629 Slično je bilo i na području Gorskog kotara. Nema vijesti o križarima u 1948 osim da je u prosincu bila organizirana potjera za "izdajnicima" u kojoj je ubijen policajac Mihael Petrić.630

Križari su na karlovačkom i riječkom području nakon 1947. uglavnom suzbijeni. No, 1950. zabilježen je "pokušaj" osnivanja jedne skupine, i to na području Korenice. Jojo Luketić, "ustaša u ilegalstvu", pokušao je u travnju osnovati križarsku skupinu. Njezin cilj bilo je rušenje "postojećeg poretka". Luketić je prije no što je ostvario svoj naum otkriven i ubijen prigodom uhićenja.631 U Hrvatskoj je 1951. još vladao strah od križara. Prema nekim svjedočanstvima te je godine policija na slunjskom kotaru nudila oružje nekim pojedincima za samoobranu.632 No, očito je bila riječ samo o tragovima križarskog djelovanja. Naime, mnogi su se još uvijek skrivali, pa nitko nije mogao jamčiti sigurnost ljudima koji su bili eksponirani kao pristaše komunističke vlasti.

Dostupni su sunlarni podaci o ubijenim križarirna na području Slunja. Najvjerojatnije se odnose samo na kotar Slunj, ali je možda uključen i kotar Korenica: 1945. bila su ubijena 43 križara, 1946. godine 30 križara, a 1947. godine 13 križara.633

Podaci za područje Ogulina skupljeni su 1962. Sudeći prema njima od 1945. do 1949. u kotaru Ogulin djelovalo je 15 križarskih skupina sa 162 pripadnika i 204 suradnika. U kotaru Brinje, od 1945. do 1948., djelovale su 3 križarske skupine sa 73 križara, a oko 200 ljudi odmah je nakon rata pobjeglo u šumu. Veći se dio već tijekorn 1945. predao.634

I za područje Gospića 60-ih je godina učinjena rekonstrukcija brojnosti križara. Ustvrdilo se da je 1945. nakon "povlačenja neprijatelja" ostalo 244 ustaša i 63 četnika koji su osnovali 32 skupine, što je mnogo manje nego što se procijenjivalo za vrijelne borbe s križarima. Osim križara organiziranih po skupinama evidentirani su i oni koji su se krili po bunkerima. Ustaša bunkeraša bilo je 63, od toga je 31 bio likvidiran, 3 su osuđena na smrt, a ostali na vremenske kazne ili nisu uopće suđeni. "Banditizam je predstavljao problem" sve do kraja 1948., kad su uništene i posljednje gerilske skupine. Ipak, nekolicina se krila još godnama nakon 1948. Nisu posebno iskazane brojke za ustaše i četnike, pa je zabilježeno da je od sveukupno 384 križara i četnika ubijeno 192, osuđeno na zatvorske kazne 43, uhvaćena i pušteno bez suđenja 13, predalo se a nisu suđeni 71, nestalo 47, a emigriralo 18 ustaša i četnika.

Ne navodi se broj njihovih suradika jer ih je bilo mnogo i jer se nije vodila evidencija. Ipak, rekonstruiran je broj likvidiranih, iseljenih ili osuđenih suradnika: strijeljano je 28, iseljeno u druge krajeve 33, a na zatvor osuđeno 117 pomagača.635 Upozoravam, da se u navedenim brojkama ubijeni bez suđenja ne prikazuju izdvojeno od onih koji su strijeljani ili vješani nakon sudske odluke.

____________________________________
622 HDA, CK SKH, inv. br. 2343, Izvještaj OK KPH Karlovac, 6. 3. 1947.
623 HDA, CK SKH, inv. br. 461,   Izvještaj OK KPH za Liku, 2. 4. 1947.
624 Croatia Press, 28. 8. 1947.
625 HDA, Banditizam u Hrvatskoj od 1945.-1947.
626 Pali nepobeđeni, n. dj., 333
627 HDA, JT SRH, 421, k. 112, Odjeljenje bezbjednosti, 19. 1. 1948.
628 HDA, CK SKH, Izvještaj KK KPH Brinje, 17. 1. 1948.
629 O radu Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava od osnutka (11. veljače 1992.) do rujna 1999. godine, n. dj., 79.
630 Pali nepobeđeni, n. dj., 363.
631 HDA, JT SRH, 421, k. 2., Bilten JT oblasti Karlovac, 5. 5. 1950.
632 V. KRZIŠNIK BUKIĆ, Cazinska buna 1950, n. dj., 30.
633 HDA, Banditizam u Hrvatskoj od 1945.-1947.
634 HDA, Banditizam - Ogulin.
635 HDA, Banditizam - Gospić.

Izvor: Z. Radelić, Križari: gerila u Hrvatskoj 1945. - 1950, Zagreb 2002., str. 355.- 371.

Zahvaljujem se na pomoći. Pri pripremi ove teme, mojoj dragoj Riječanki. Marica


8. od 8
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #18 : Studeni 18, 2009, 01:20:03 »


Križarske skupine karlovačkoga i riječkog područja

Skupina Ivice Požege iz Popovca pokraj Slunja osnovana je siječnja 1944. na partizanskom teritoriju. Imala je 10 pripadnika. Djelovali su na području Lađevca, Popovca i Kremena pokraj Slunja. "Mobilizirali" su Hrvate i upućivali ih ustašama, iako su neki od njih sami izbjegli novačenje i u OS NDH i u NOV Pripremali su napad na ZAVNOH dok se nalazio u Lađevcu. Ozna je 9. veljače 1945. blokirala ulaz u njihovo sklonište u pećini Kuterovac pokraj Korane nedaleko od Lađevca. Odbili su predaju i ranili jednog vojnika. Nakon neuspješnih pregovora oznaši su zapalili slamu na samom ulazu. U pećini se ugušilo 10 križkra i 5 članova njihovih obitelji, koji su bili dovedeni da posreduju, a na kraju su i sami odbili vratiti se.636

Skupina Pere Spoljarića Perića iz Komesarca pokraj Slunja, osnovana je sredinom 1944. Imala je 3 pripadnika. Djelovali su na području Cetingrada pod kontrolom partizana. Mobilizirali su hrvatske mladiće, šaljući ih u Cazin i Vaganac u vojsku NDH. Noću su provaljivali i terorizirali partizanske simpatizere. Skupina je razbijena neposredno nakon završetka rata. 637
Na drugom mjestu navodi se da je skupina uništena 23. ožujka 1945., kad su članovi skupine na čelu sa Špoljarićem ubijeni u šumi Gredaru.638

Skupina Ante Radočaja, ustaše iz Furjana pokraj Slunja, osnovana je nakon što su 11. travnja 1944. ustaše iz Cazina iz zasjede u Furjanu, koji je bio pod kontrolom partizana, napali i poubijali cijelu 6. četu PPK Partizani. su za odmazdu protjerali sve "ustaške obitelji" iz Furjana sa oko 800 članova. U pustom selu ostao je Ante Radočaj sa još dvojicom ustaša. Skupina je uništena u jesen 1944. kad je ubačeni agent Ozne ubio Radočaja na spavanju. Ostala dvojica pobjegla su u Bosnu.639

Skupina Jose Šućurovića osnovana je 1945. U ljeto, točnije 6. kolovoza 1945. iz zasjede je ubila "dva druga" u Maljevcu pokraj Slunja. Nemna drugih podataka o toj skupini.

Skupina Jurcana Paulića iz Batnoge pokraj Slunja osnovana je 1945. Nije zabilježeno koliko je imala križara. Djelovala je na području Cetingrada. Zbog snažnog pritiska Ozne skupina se raspala, a Paulić je kasnije pronađen i osuđen na smrt.

Skupina Zvonka Žgele, ustaše iz Furjana pokraj Slunja, osnovana je 1945.
Djelovala je na području Furjana nakon što je Žgela pobjegao sa strijeljanja u Velikoj Kladuši, gdje je bio osuđen kao "zločinac". Skupina je imala samo 2 križara. Uništena je 16. kolovoza 1945., kad su oba križara ubijena.640

Skupina Đuke Žanića, ustaškog vodnika iz Drežnika Grada pokraj Slunja, osnovana je odmah nakon završetka rata 1945. Imala je više od 20 križara. Neki su bili iz Bosne i Hercegovine. Djelovali su na području Slunja i Korenice, a napose oko Čatrnje, Drežnika Grada, Korita i Smoljanca. Nepoznatog datuma 1945. orobili su jednog seljaka u Smoljancu, a u Koritu pokraj Rakovice Stipu Sabljaka, predsjednika lokalne organizacije Narodne fronte. U svibnju 1945 provalili su u kuću Dane Bićanića, odbornika iz Catrnje pokraj Drežnik Grad . kojeg su strijeljali u blizini Corkove uvale. U kolovoz:u 1945. izveli su pljačku u Koritima i provalili u kuću suradnika NOP-a Marka Zanića, kojeg su ubili. Dan poslije Ozna je u potrazi naišla na skupinu od 15 ustaša koji su pobjegli. Ozni su pomogli zarobljeni ustaše koji su uhvaćeni nekoliko dana ranije, točnije 3. kolovoza u Slunju, kada dvojica su ubijena, jedan ranjen, a dvojica zarobljena. Đuka Zanić i jedan član njegove skupine predali su se 5. rujna 1945., a za živote ostalih 20-tak križara tražili su jamstva. Međutim, nakon što su ovi odustali od predaje i nakon istrage, Žanić je u zatvoru Vojnog sude: u O)gulinu organizirao bijeg 11 "zločinaca". U potjeri ih je većina ubijena, ali Zanić se uspio probiti do svojih ljudi. Zanimljivo je da su Zaniću njegovi drugovi u Drežniku nakon bijega iz zatvora ispjevali pjesmu. Zabilježen je sljedeći stih:

"Kornandantu udarnog voda,
sad je tebi sinula sloboda." 641  

Skupina je konačno uništena 6. ožujka 1946. u Manduševcu. Ubijeno je 15 njezinih pripadnika, među njima Žanić i 2 žene. Ranjeni  Joso Sertić sa 3 se križara probio iz obruča, ubivši jednog vojnika. U Selištu i Čatrnji zavladala je žalost, a 13. ožujka 1946. narod iz Selišta zakopao je 17 tijela križara.642 Kao moguće mjesto pogibije spominje se i šuma Uvala pokraj Trojvrha.643

__________________________________
636 HDA, Banditizam u Hrvatskoj od 1945.-1947.; M. RAJKOVIĆ, Svjedočanstva. Na fronti podzemnog rata, n. dj.
637 HDA, Banditizam u Hrvatskoj od 1945.-1947.; HDA, Banditizam•-Karlovac.
638 HDA, Banditizam u Hrvatskoj od 1945.-1947.
639 EDA, Banditizam u Hrvatskoj od 1945.-1947.; HDA, Banditizam - Karlovac.
640 HDA, Banditizam u Hrvatskoj od 1945.-1947.
641 Isto.
642 HDA, Banditizam u Hrvatskoj od 1945.-1947.; HDA, Banditizam - Karlovac; HDA, CK SKH, VK, k. 135, Izvještaj OZN-e za Hrvatsku, 8. 9.1945. i 1. 2. 1946.
643 Milica BANDA, Nekoliko dokumenata o stradanju 6. čete PPK bataijona, u: Četvrta godina Narodnooslobodilačkog rata na području Karlovca, Korduna, Like, Pokuplja i Žumbreka, Zbornik 11, Karlovac, Historijski arhi~ u Karlovcu, 1981.,671-683,674. U knjizi Anđelka Mijatovića i Josipa Bogovića spominje se Đuka Žanić. Pod pretpostavkom da je riječ, o istom Zaniću, krivo se navodi godina .njegove smrti. Vidi: Anđelko MIJATOVIĆ, Josip BOGOVIĆ, .Spomenica župa Drcžnik-grada, Vaganca i Korenice, 2. prošireno i preuređena izdanje, Zagreb, Društvo za zaštitu Plitvičkih jezera, 2000., 115.



 
Smrt Smail age Čengića- Mažuranić

Četa

Podiže se četa mala,
na Cetinju gore crne.
malena je, ali hrabra,
u njoj jedva sto junaka,
ne junaka biranijeh
po obličju ni ljepoti,
već po srcu junačkome;
kojino će udariti
ne na deset, da uteče,
nego na dva, da ih siječe;
kojino će umrijeti
za krst časni, kijem se krsti,
za krst časni i slobodu zlatnu.

1. od 12
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #19 : Studeni 18, 2009, 01:28:37 »


Skupina Marka Obajdina, ustaškog poručnika iz Slunja, nastala je nakon njegova bijega iz logora u Petrovaradinu u Vojvodini potkraj 1945. Iz okolice Županje skupina se početkom svibnja 1946. prebacila na područje Slunja. U rujnu 1946. planirali su ubiti nekog Mišinu Kukića. Postavili su zasjedu na Stražištu između Močila i Slušruce i, umjesto Kukića, ubili tri slučajno naišle osobe: Milivoja Grkovića, Stanu Trbojevića i jednog čovjeka iz Močila. Na dan kad je zakazan skup svih tamošnjih križara na kojem su se namjeravali dogovoriti o zimovanju, 12. listopada 1946. skupina Marka Obajdina upala je u zasjedu.Udba je znala za dogovor. Jedan je križar poginuo, a sastanak se nije održao. Obajdin se odvojio i otišao svojoj kući. Udba ga je 20. listopada 1946. u jednoj štali u Popovcu pokraj Slunja uhvatila na spavanju i ubila. Skupina se raspala, a njezini pripadnici prikljčili su se skupinama Ante Grdića i Jose Sertića.644

Skupina Pavla Štajduhara, ustaše iz Rakovice pokraj Slunja, osnovana je 1945. od ustaša koji su se nakon povlačenja iz Slovenije vratili na Kordun. Imala je 6 križara. Kretali su se po Kordunu, Lici i Bosni. Sudjelovali su u nekoliko provala, najviše u kuće suradnika NOP-a. U listopadu 1945. provalili su u zadruge u Selištu pokraj Rakovice i u Ramljanima, selu između Otočca i Perušića. U travnju 1946. na Čuić brdu napali su vojno vozilo marke Jeep i ubili bojnika Krstu Kursara, načelnika financijskog odsjeka štaba mornarice. Skupina je uništena 25. svibnja 1946. nakon akcije Udbe izazvane silovanjem i ubojstvom jedne djevojke u Saborskon. Pavao Štajduhar i Nikola Grdić, "glavni organizatori bande na kotaru Slunj", u tom su sukobu poginuli.645

Skupina Ante Grdića, ustaše iz Skrade pokraj Ogulina, osnovana je u ljeto 1945. Djelovala je na području Slunja i Ogulina, a vođe su bili Ante i Nikola Grdić. Oni su bili jedno vrijeme članovi skupine Pave Štajduhara, a povremeno su djelovali i sa skupinom Jose Sertića. Imala je 12 križara. 646 Prema drugim podacima imala je 3 križara. 647
Počinili su nekoliko ubojstava, provala u zadruge i u privatne kuće. Zajedno sa skupinama Jose Sertića i Nikole Vukovića u Saborskom su 23. svibnja 1946. uhvatili djevojku Ankicu Malkoč, kuharicu u policijskoj postaji. Nakon što ju je njih 11 silovalo, objesili su je na dud pred zgradom mjesnog odbora napisavši na njezinom rukavu da će objesiti i onoga tko je bude dirao. U lipnju su pred istom zgradom ubili i djevojku Baru Sertić, aktivistkinju u Saborskom.648 Vlast je odmah reagirala i "konspirativno" uhvatila glavnog suradnika. Na osnovi njegova iskaza postavljene su tri zasjede, pa su 25. svibnja 1946 ubijeni vođe Pave Štajduhar i Nikola Grdić. Nakon nekoliko dana, vlasti su strijeljale njihove suradnike:
Stajduharovu djevojku Jagu Matovinu, njezina oca, Danicu Grdić, djevojku Jose Sertića, te Martu Grdić suradnicu Grdićeve skupine.

Nakon ranjavanja u Saborskom sredinom 1946. Ante Grdić skrivao se u blizini svoje kuće u Skradi. Skupina je uništena zimi 1946., a Ante Grdić nađen je u proljeće 1947. smrznut u šumi.649 Na drugom mjestu tvrdi se da je skupina uništena, a svi njezini pripadnici ubijeni potkraj 1946. kad su pružili snažan otpor i ubili Ljubomira Sekulića Ljubana, šefa Ozne kotara Plaški. Podatak o ubojstvu Lj. Sekulića nije točan. 650

__________________________________
644 HDA, Banditizam u Hrvatskoj od 1945.-1947.
645 HDA, Banditizam - Karlovac; HDA, Banditizam od 1945.-1948., 17. 7. 1948.; HDA, Banditizam u Hrvatskoj od 1945.-1947.; EDA, CK SKH, VK, k. 135, Izvještaj OZN-e za Hrvatsku, 30. 5. 1946.; isto, k. 134, Izvještaj MUP-a NRH, 7. 6.1946.
646 HDA, Banditizam u Hrvatskoj od 1945.-1947.; HDA, Banditizam od 1945.-1948., 17. 7. 1948.
647 HDA, Bandilizam - Ogulin ..
648 HDA, Banditizam u Hrvatskoj od 1945.-1947.; HDA, Banditizam od 1945.-1948., 17.7. 1948.; HDA, Banditizam - Ogulin; HDA, CK SKH, VK, k. 134, Izvještaj MUP-a NRH, 18. 6. 1946.
649 HDA, Banditizam u Hrvatskoj od 1945.-1947.; HDA, Banditizam od 1945.-1948., 17. 7. 1948.
650 HDA, Banditizam - Ogulin. Datum smrti Lj. Sekulića je 2. 2.1946., a spominjem ga u prikazu skupine J. Sertića.



 
Smrt Smail age Čengića- Mažuranić

Četa

Podiže se četa mala,
na Cetinju gore crne.
malena je, ali hrabra,
u njoj jedva sto junaka,
ne junaka biranijeh
po obličju ni ljepoti,
već po srcu junačkome;
kojino će udariti
ne na deset, da uteče,
nego na dva, da ih siječe;
kojino će umrijeti
za krst časni, kijem se krsti,
za krst časni i slobodu zlatnu.

2. od 12
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #20 : Studeni 18, 2009, 01:38:26 »


Skupina Jose Sertića, ustaše iz Sertić Poljane pokraj Korenice, nastala je u nštenjem skupine Đuke Zanića 6. ožujka 1946. Imala je više od 14 križara koji su prelazili u druge skupine, kao što je bila skupina Mile Špehara iz Vaganca.651 Manje je vjerojatan podatak da je imala samo 6 ili 9 pripadnika.652 Djelovali s na Kordunu, u Lici, Bosni i Slavoniji, a najviše oko Cetinskog Varoša, Čatrnje, Drežnika, Plilvica, Poljanka, Prijeboja, Rakovice, Saborskog, Selišta, Sertić Poljne, Slunja, Smoljanca, Vaganca, Vrhovina i u nekIm sehma kotara Bihać.653 Napadali su i ubijali aktiviste te provaljivali u zadruge i privatne kuće u potrazi za živežnim namirnicama, Prema sjećanju udbaša počinili su više od 34 ubojstva.

Dne 19. kolovoza 1945, na cesti između Selišta i Poljanka napali su automobil potpukovnika Božovića, komesara 19. divizije, s kojim je bila vojna liječnica, Oboje su ubili, a auto uništili. U napadu su sudjelovali i Pave Štajduhar te Đuka Žanić. Pokraj Saborskog 2. veljače 1946. ubili su oznaša Ljubomira Sekulića Ljubana. U ožujku 1946. ubili su cijelu obitelj Tome Sertića i Petra Sertića, časnika JA, u Sertić Poljani pokraj Korenice. No, moguće je, u vezi sa Sertićima, da je riječ o istoj akciji o kojoj je izvješćivalo nekoliko izvora.654 Istog su mjeseca na Plitvičkim jezerima u Korani pokraj Selišta ubili Milu Špehara, demobiliziranog borca, a u Čatrnji jednu djevojku, a drugu su ošišali. Dne 4. lipnja 1946. prebacili su se u Bosnu pokraj Izačića i Baljevca. Nakon povratka u Hrvatsku u Smoljancu su u srpnju 1946. orobili Dragića Uzelca. Istog mjeseca provalili su i u tamošnju zadrugu, kao i u zadrugu u Cetinskom Varošu. Provalili su i u kuću Stipe Vukovića. Iste noći kad su ubili Matu Markovića maltretirali su Milku Rukavinu iz Smoljanca, koja je "aktivno radila s oficilima Ozne". Ovoj se skupini pripisuje i sudjelovanje pri ubojstvu potporučnika Rade Bastaje, zamjenika zapovjednika Opunomoćstva Udbe Slunj, i Novaka Bogunovića, organizacijskog sekretara KK KPH. Slunj, 25, srpnja 1946. između Slunja i Rakovice.655 Na Plitvičkim jezerima kod Prijeboja 1. ili 2. kolovoza 1946. napali su automobil sa sindikalnim dužnosnicima i ubili Josipa Poduju, člana Zemaljskog odbora Jedinstvenih sindikata radnika i namještenika Jugoslavije za Hrvatsku te ranili tajnika Mjesnog sindikalnog vijeća Split.656

Nakon mjesec dana, u rujnu 1946. napali su autobus ili kamion zdravstvene kipe Predsjedništva vlade BiH, koji je naišao dok su između Prijeboja i Ličkog Petrova Sela presreli oko 15 civila i otimali im stvari i legitimacije. Od 16 vojnih liječnika, 3 su bila ubijena, a 10 ranjena. Oduzeli su inmi veliku količinu novaca prema različitim procjenama od 160.000 do 260.000 dinara. "Za odmazdu" njihova su 4 suradnika iz Smoljanaca i Korita, a među njima i dvije žene, strijeljani 28. rujna 1946.657 Na drugom mjestu tvrdi se da je to bilo u srpnju 1947.658 U literaturi se navodi da su negdje u Lici napali kamion s mornarima i većinu njih pobili. Vjerotatnije je da je tu akciju, prema svemu sudeći 1947., izvela neka drua skupina. 659

Ovoj se skupini pripisuje da je u Rakovici ubila 2 časnika Jugoslavenske armije, a na mostu preko Korane kod Plitvičkih jezera Ivana Cindrića.660 U Sertić poljani u travnju su ubili tajnika mjesnog odbora Poljanak.661 Iz kuće [/b] Ive Luketića[/b] odveli su i ubili neimenovanog čovjeka.662 U kolovozu 1947. presreli su više od 50 seljaka koji su putovali na sajam u Bihać i oduzeli im novac i ostale vrijednosti. Provalili su u šumariju Vrhovine i odnijeli 750.000 dinara. 663

U jesen 1946. skupina se prebacila iz Korduna u Slavoniju, ali su se nakon probijanja obruča u ožujku 1947. u šumi Pjetlova noga, između Slavonske Pivnice i Podravske Slatine, ubivši 2 policajca, vratili na Kordun. Skupina je uništena nakon što je jedan pripadnik skupine izdao Josu Serlića. Ubijen je 1. listopada 1947. na rijeci Uni kod Bihaća. I ostali križari te skupine ubijeni su.664 U elaboratu Udbe Gospić navodi se 1. listopada 1948. kao datum likvidacije. Riječ je o greški jer se u nijednom dokumentu ne navode podaci o bilo kakvoj aktivnosti te skupine potkraj 1947. i 1948. Kao mjesto pogibije navodi se Klokot pokraj Bihaća.665 Potpuno neuvjerljiva zvući podatak da je skupina uništena već potkraj 1945. u blizini Saborskog.666

__________________________________
651 HDA, Banditizam II Hrvatskoj od 1945.-1947.; HDA, Banditizam - Karlovac; E BORAS, Spomenica ljubuškim žrtvama, 11. dj., 247.
652 HDA, Banditizam - Gospić; HDA, Banditizarn - Ogulin.
653 I-roA, Banditizam - Gospić; HDA, Banditizam u Hrvatskoj od 1945.-1947.; HDA, Banditizam - Karlovac; E BORAS, Spomenica ljubuškim žrtvama, 12. dj., 247.
654 HDA, Banditizam - Gospić; HDA, RSUP SRH, SDS, 0l5-I2, Ivan Kukuruzović; HDA, CK SKH, VK, k. 135, Izvještaj OZN-e za Hrvatsku, 8.9. 1945. i 25. 3.1946.; Pali nepobeđeni, H. dj., 252.
655 HDA, Banditizam - Gospić; HDA, CK SKH, VK, k. 135, Izvještaj OZN-e za Hrvatsku, 30. 3. 1946.
656 Zdenko RADEUĆ, Savez sindikata ]Jugoslavije i Hrvatske (1945-1985). Kronologija, Zagreb, Radničke novine, 1986.,20; Slobodna Dalmacija, 3. 8. 1946., Povodom smrti druga Josipa Poduje; isto, 5. 8.1946., Narod Splita i okolice odao je na dostojan način posljednju počast radničkom prvoborcu Josipu Poduji; HDA, Banditizam u Hrvatskoj od 1945.-1947.; HDA, CK SKH, VK, k. 134, Izvještaj MUP-a NRH, 10. 8. 1946.
657 HDA, Banditizam u Hrvatskoj od 1945.-1947.; HDA, Banditizam - Karlovac.
658 HDA, Banditizam - Gospić; HDA, CK SKH, VK, k. 134, Izvještaj MUP-a NRH, 27. 9.1946.
659 G. VUKOVIĆ, Klopka za koljače, 11. n.dj., 16.
660 HĐA, Banditizam - Gospić.
661 HDA, Banditizam - Gospić; HDA, RSUP SRH, SDS, OZN-a za Hrvatsku, k. 44, Izvještaj MUP-a NRH, 25. 4. 1946.
662 U dokumentima se ne navodi u kojem se naselju nalazi kuća. Vidi: HDA, Banditizam - Gospić.
663 HĐA, Banditizam - Gospić.
664 HDA, Banditizam u Hrvatskoj od 1945.-1947.; HDA,Banditizam - Karlovac, M. MEDIĆ, Obavještajna služba na području Like ..., n. dj., 836.
665 HDA, Banditizam - Gospić.
666 HDA, Banditizam - Ogulin.



 
Smrt Smail age Čengića- Mažuranić

Četa

Podiže se četa mala,
na Cetinju gore crne.
malena je, ali hrabra,
u njoj jedva sto junaka,
ne junaka biranijeh
po obličju ni ljepoti,
već po srcu junačkome;
kojino će udariti
ne na deset, da uteče,
nego na dva, da ih siječe;
kojino će umrijeti
za krst časni, kijem se krsti,
za krst časni i slobodu zlatnu.

3. od 12
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #21 : Studeni 18, 2009, 01:47:58 »


Skupina Mile Špehara, ustaše iz Vaganca pokraj Korenice, nastala je u siječnju 1946. od ustaša koji su se dotle skrivali oko svojih kuća. Brojila je oko 7 križara, a bila je "najkrvoločnija" skupina. Kretala se po slunjskom, koreničkom i bihaćkorn kotaru, a napose oko Rakovice. Povezivala se s ostalim skupinama, osobito sa skupinom Jose Sertića. Sudjelovali su upadu u Rakovicu 25. srpnja 1946., kad su ubijeni potporučnik Rade Bastaja i Novak Bogunović. Tom su prilikom teško ranili Ramu Burzića i Savu Jakovac, i to nožem, u njezinoj gostionici. Inače, Bastaja je pripremao osiguranje za Titov posjet Korenici povodom Dana ustanka 27. srpnja 1946. Pod optužbom da su oni naručili upad u Rakovicu vlasti su tada strijeljale 4 njihova suradnika. U Lici su provalili u nekoliko zadruga i u kuće simpatizera NOP-a. Skupina je uništena u ljeto 1947., a poznato je samo to da je još 17. lipnja 1947. boravila u Smoljancu. Svi su njezini članvi na čelu s Milom Speharom ubijeni.667

Skupina Nikole Vukovića, ustaše iz Saborskog pokraj Ogulina, osnovana je 1945. Imala je 3 križara. Djelovali su oko Saborskog. Surađujući s ostalim skupinama, sudjelovali su u ubojstvu Ankice Malkoč i Bare Sertić u Saborskom te u provali u tanlošnju zadrugu. Glavni jataci ove skupine bili su Petar Malkoč i Marko Vuković, tajnik i predsjednik nljesnog odbora Saborsko. Skupina je uništena početkom 1947., a svi njezini pripadnici ubijeni su.668

Skupina Ivana Kukuruzovića, ustaše iz Vaganca pokraj Korenice, imala je 4 križara.669 Prema elaboratu Udbe Ogulin, osnovana je potkraj 1946. Djelovali su na području Korenice, Ogulina i Slunja, a najviše oko Čorkove Uvale, Rakovice, Saborskog i Vaganca. Jedan od članova bio je Nikola Špehar. Sredinom 1947. otišli su u smjeru Bosne, gdje su "navodno pohvatani".670 Prema navodima Kukuruzovića u istrazi on je bio član nekoliko skupina. Njihovo djelovanje nemoguće je međusobno razgraničiti, a akcije pripisati samo jednoj skupini. Djelovao je u skupinama Jose Sertića, Nike Rukavine i Mile Špehara. U nekoliko akcija bio je s Pavom Štajduharom, a kontaktirao je i s Đukom Žanićem.
U 1946. sudjelovao je u ubojstvu lugara na području oko Saborskog, kao i u provali li zadrugu u Vrhovinama, kad su ubijene 2 djevojke, kao neželjeni svjedoci. Od važnijih vojnih akcija bio je prisutan u dva napada na automobile. U prvom je ubijen kapetan Jugoslavenske armije između Rakovice i Slunja, a u drugom ubijena su 2 visoka časnika i jedan vojnik na Plitivicama.671 Sudjelovao je i u napadu na Radu Bastaju. Kasnije je sudjelovao i u ubojstvima jednog zadrugara, dva civila na području Gacke i policajca u Vrhovinama. Sudjelovao je i u provalama u zadruge u Ličkom Lešću, Saborskom, Selištu, Vagancu i Vrhovinama, u šumariju u Vrhoviama te u nekoliko privatnih kuća i osamljenih pojedinaca.672 Prema svemu sudeći uhvaćen je u Karlovcu potkraj 1947., što je već spomenuto. 673

Skupina Jure Magličića Đuke, ustaše iz Novog Brda Mrežničkog pokraj Duge Rese, osnovana je 1945. odmah nakon rata. Imala je, prema različitim podacima, 5 do 6 ili 9 križara. Djelovali su na području Karlovca oko Duge Rese, a najviše oko Gradišća, Lipe, Mrzlog Polja, Podvozića i Rečice. Izveli su niz manjih akcija, napose napada na vojnike i policajce, ali i nekoliko ubojstava te provala, od . kojih je neke izvršio Magličić sam. "Kod Puškarovog mlina" napali su automobil i ranili Jocu Tarabića, zapovjednika 8. divizije Jugoslavenske armije. Tom prigodom poginuo je i radnik pilane Slavo Puškarić. "Na mostu kod Kejić brda" smrtno su ranili jednog vojnika. Razoružali su Miju Klokočkog, vjerojatno vojnika, iz Gradišća, koji je bio na dopustu. U blizini Lipe razoružali su nekog časnika i oduzeli mu svu opremu. Nedaleko Podvozića razoružati su nekog časnika, a neposredno nakon toga razoružali su i ubili dva vojnika. Istog dana još su jednom vojniku uzeli dio odore. Upali su u policijsku postaju u Rečici pokraj Karlovca, gdje su razoružati 4 policajaca, a 2 su pobjegla. Iz tamošnjeg mjesnog odbora odnijeli su sve spise i pisaći stroj. U Mrzlom Polju ubili su 2 policajca i uzeli im oružje.674 Vjerojatno su to bili policajcu Ivan Paljunac i njegov kolega, koji su 21. prosinca 1945. napadnuti iz zasjede.675 Skupina je uništena zadnjih dana 1945., a svi njezini članovi ubijeni su ili su, kao i Jure Magličić, osuđeni na smrt.676

Stojkovićeva skupina[/b] osnovana je potkraj 1945. Imala je 6 križara. Djelovali su na području Ribnika pokraj Karlovca, gdje su u nekoliko navrata provaljivali u zadruge. Skupina je uništena u jesen 1946.677

Skupina Pere Panežića, ustaše iz Slane pokraj Petrinje, osnovana je u jesen 1945. Imala je 5 križara. Kretali su se na području Gline i Petrinje, napose oko Glinske Poljane, Graberja, Novog Sela Glinskog i Slane. Njihova aktivnost "zapažena je u jesen 1945.", a sastojala se, osim nekoliko upada kod seljaka zbog opskrbe, u širenju "neprijateljske propagande". Propovijedali su o "promjeni društvenog uređenja kod nas, o dolasku na vlast ustaša i četnika, o snazi križara u zemlji i tome slično". Zimu 1945./1946. skupina je provela u bunkerima. Nakon ubacivanja agenta Udbe, koji je 5. srpnja 1946. ubio njezina 3 člana, a među njima i Panežića, skupina je uništena.678

__________________________________
667 HDA, Banditizam u Hrvatskoj od 1945.-1947.; HDA, Banditizam od 1945.-1948., 17. 7.1948., HDA, Banditizam - Karlovac; Pali nepobeđeni, n. dj., 282.
668 HDA, Banditizam - Ogulin.
669 HDA, RSUP SRH, SDS, 015-12, Ivan Kukuruzović. U tom dokumentu dva su podatka o mjestu rođenja Kukuruzovića, [/b]katkad nazivana i Kuruzović[/b]: Čavrtik pokraj Bihaća i Vaganac pokraj Gospića. Pretpostavljam da je ipak njegovo rodno mjesto Vaganac pokraj Korenice, gdje jeto prezime, kao i prezime Špehar, često. Usp.: A. MIJATOVIĆ, J. BOGOVIĆ, Spomenica župa Drežnik-grada, Vaganca i Korenice, n. dj., 214.
670 HDA, Banditizam - Ogulin.
671 Teško je točno odrediti na koje se akcije, već prije spomenute, ovi podaci odnose.
672 HDA, RSUP SRH, SDS, 015-12, Ivan Kukuruzović.
673 HDA, JT SRH, 421, k. 112, Odjeljenje bezbjednosti 19. 1. 1948. Prezime Ivana Kukuruzovića ovdje je pogrešno navedeno kao Kuruzović.
674 HDA, Banditizam - Karlovac; HDA, Banditizam od 1915.- 1948., 17.7.1948.
675 Pali nepobeđeni, n. dj., 246.
676 HDA, CK SKH, VK, k. 134, Izvještaj MUP-a., NRH, 21. 12., 27. 12. 1945.; isto, k. 135, Izvještaj OZN-e za Hrvatsku, 31. 12. 1945.; HDA, Banditizam - Karlovac; HDA, Banditizam od 1945.-1948.,
17.7.1948.
677 HDAj Banditizam od 1945.-1948., 17. 7. 1948.
678 HDA, Banditizam - Sisak; HDA, CK SKH, VKr k. 134, Izvještaj MUP-a NRH., 23.7.1946.
 


 
Smrt Smail age Čengića- Mažuranić

Četa

Podiže se četa mala,
na Cetinju gore crne.
malena je, ali hrabra,
u njoj jedva sto junaka,
ne junaka biranijeh
po obličju ni ljepoti,
već po srcu junačkome;
kojino će udariti
ne na deset, da uteče,
nego na dva, da ih siječe;
kojino će umrijeti
za krst časni, kijem se krsti,
za krst časni i slobodu zlatnu.

4. od 12
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #22 : Studeni 18, 2009, 01:53:24 »


Skupina Ivice Domitrovića, ustaše iz Tounja pokraj Ogulina, osnovana je 1945. Imala je 7 križara. Nosili su partizanske kape što im je omogućilo lakše kretanje i kontaktiranje s vojskom. Uglavnom su se kretali na području Duge Rese, a povremeno su se ubacivali i na područje Ogulina. Ubili su dvije partizanke u Tounju, a "zatim" i jednog partizana nedaleko od tog mjesta. Razoružavali su odbornike i aktiviste. Nakon upada u Petrunić naišla su 2 partizana koje su razoružali i svukli im odore. Nije poznato vrijeme uništenja skupine, ali većina članova su, kao i Domitrović, bili ubijeni.

Skupina Vida Lesića, ustaše iz Sv. Petra Mrežničkog pokraj Duge Rese osnovana je 1945. Lesić je nakon rata bio u Jugoslavenskoj armiji, ali je dezertirao ponijevši i "ruski šmajser". Skupina je imala 5 križara. Djelovala je oko Duge Rese. Bavili su se pisanjem letaka protiv komunističkih vlasti u kojima su naglašavali da se bore " u ime Krista protiv komunista". Izradili su popis odbornika i aktivista koje su izbjegavali da ih ovi ne bi odali vojsci, ali i, kako su to udbaši zapisali, s namjerom da taj popis predaju novoj vlasti koja bi ih pozvala na odgovornost. Očekivali su da će Englezi intervenirati i srušiti komunističku vlast i vratiti Mačeka. U Mrežničkom Varošu provalili su u kuću Gabrijela Vuksana, kojeg su nakon njegova otpora ranili. Nije zabilježeno kad je skupina uništena, ali većina je, kao i Lesić, osuđena na zatvorske kazne.

Skupina Ivana Martinka, ustaše iz Velike Jelse pokraj Karlovca, nastala je još za vrijeme rata. Martinko je bio neko vrijeme u ustašama, ali dezertirao je. Skrivajući se u svojoj kući u Velikoj Jelsi "vršio je pljačke" partizanskih simpatizera, a pod izlikom da ih "'vrši NOV". Zbog pljačke ustaše su ga uhvatile i poslale u NOV kao obavještajca. Partizani su ga otkrili, ali im je pobjegao iz zatvora i nastavio pljačku. Odmah nakon rata skrivao se i onda odmetnuo. Njegova skupina imala je 3 križara, a jedan od njih bio je njegov brat Josip. Djelovali su na području Karlovca oko Velike Jelse i Stativa. U jesen 1945. skupina je provalila u kuće Stjepana Matana i Mare Šinčić u Velikoj Jelsi. Provalili su u mjesni odbor Stative, pobrali spise i bacili ih u Dobru. Uzeli su pisaći stroj. Istu noć orobili su kuću Ladislava Držića. Martinko je bio uhvaćen i pušten kući pod uvjetom da svoje drugove, koji su kasnije ubijeni, nagovori na predaju. Bio je pozvan i u vojsku, ali je nakon kraćeg vremena ponovno dezertirao. Skrivao se u svojoj kući. Odmetnuvši se teško je ranio jednog policajca. Likvidiran je 23. srpnja 1948.

Skupina Karla Čujka iz Šišljavića pokraj Karlovca nastala je 1945. odmah nakon rata. Imala je samo 2 pripadnika i teško ju je, kao što je to učinila Udba, svrstati među križare.
Bili su povezani s haesesovcima iz Ričice i Šišljavića na karlovačkom području, napose s Tomom Baburićem iz Banske Selnice, koji se također skrivao. Širili su promidžbu o križarima i skoroj intervenciji Engleza. Jednog dana izvjesili su "križarsku zastavu" u Šišljaviću, a nakon toga razglasili da su je objesili križari. U lecima uoči izbora pozivali su narod na bojkot,.propovjedajući skori preokret u zemlji. Pojedinim aktivistima prijetili su i "pasivizirali" ih u radu. Obojica su 1947. osuđeni na zatvorske kazne.679

Skupina Petra Vukovića, ustaše iz Saborskog pokraj Ogulina, osnovana je u travnju 1945. Imala je 3 križara. Kretali su se na području Saborskog oko sela Debeli Lug, a djelovali su uglavnom "propagandno na liniji ustaštva". Imali su suradnike. Skupina je uništena potkraj 1945., a sva su trojica" ubijena prilikom likvidacije grupe".

Skupina Franje Pavličića Munje, ustaše iz Podvrha pokraj Ogulina, osnovana je 1945. odmah nakon rata. Ništa se ne zna o njezinoj aktivnosti. Imala je dva križara, a Pavličić je uhvaćen 16. svibnja 1947. i likvidiran, a njegov je suborac osuđen na zatvorsku kaznu.

Skupina Marka Gerovca, ustaše iz Crnaca Jezeranskih pokraj Otočca, osnovana je 1945. nakon povlačenja ustaša s područja Brinja. Imala je oko 20 križara. podijeljeni u manje skupine djelovali su na području Brinja, Ogulina i Senja, ali najviše oko Otočca, napose oko Dabra, Jezerana i Stajnice. Godine 1947. ubili su Milu Gerovca, predsjednika mjesnog odbora Dabar, i jednog mladića, vjerojatno aktivista, iz istog sela. Presretali su i maltretirali simpatizere NOP-a. Nekoliko su puta provaljivali u zadruge u Jezeranima i Stajnici.680 U elaboratu Udbe Ogulin tvrdi se da je skupina "konačno likvidirana" početkom 1948. Međutim, u jednom se dokulnentu iz tog razdoblja, vjerojatno nastalom potkraj 1948. ili u 1949., u kojem se opisuje situacija u 1948., kaže da je skupina još uvijek aktivna i da je osnovana posebna ekipa za njezino uništenje. Tada je imala novo ime i samo 2 pripadnika. Nazvali su je Skupina Gerovac-Tominac jer je drugi član bio Luka Tominac koji je bio isto tako više godina u križarima. Povremeno su provaljivali i presretali ljude radi opskrbe. 681 Na kraju, ubijeni su svi osim jednog.

Skupina Franje Grgurića, ustaše iz Vrbovskog, osnovana je u ljeto 1945.
Imala je 4 križara koji nisu oružano djelovali, nego su "aktivno" širili "ustašku propagandu" radi obnove NDH. Skupina je uništena 1946., a Franjo Grgurić, kao i većina ostalih, osuđen je na zatvorsku kaznu.

__________________________________
679 HDA, Banditizam - Karlovac.
680 HDA, Banditizam - Ogulin.
681 HDA, Pregled neprijateljske aktivnosti 1948.; HDA, CK SKH, VK, k. 134, Izvještaj MUP-a NRH, 10. 8. 1946.



 
Smrt Smail age Čengića- Mažuranić

Četa

Podiže se četa mala,
na Cetinju gore crne.
malena je, ali hrabra,
u njoj jedva sto junaka,
ne junaka biranijeh
po obličju ni ljepoti,
već po srcu junačkome;
kojino će udariti
ne na deset, da uteče,
nego na dva, da ih siječe;
kojino će umrijeti
za krst časni, kijem se krsti,
za krst časni i slobodu zlatnu.

5. od 12
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #23 : Studeni 18, 2009, 02:00:12 »


Skupina Stipe Javora, ustaškog logornika i satnika iz Brinja pokraj Otočca, osnovana je 1945. Imala je 30 križara. Kretali su se na području Brinja i obližnjeg Letinca. U 1947. ubili su dva vojnika koji su vodili zarobljene ustaše iz Brinja u Otočac. Provaljivali su u zadruge i napadali simpatizere NOP-a. Mnogi ubijeni su već 1945. i 1946., a skupina je konačno razbijena u jesen 1947., kad je Stipe Javor ubijen. Manji dio križara osuđen je na zatvorske kazne.

Skupina Mate Pavlovića Ižeka, ustaše iz Križpolja pokraj Otočca, osnovana je 1945. odmah nakon razbijanja jedinica OS NDH. imala je 24 križara. Djelovali su na području Otočca oko Križpolja i Lipica. Napadali su simpatizere NOP-a i političke aktiviste, provaljivali u zadruge te privatne kuće. Uz ostale, provalili su u zadrugu u Križpolju. Mate Pavlović ubijen je 1946., kao i mnogi njegovi sudrugovi, a skupina je potpuno uništena 1947. Dio njih osuđen je na zatvorske kazne.682

Skupina Delka Bogdanića, ustaškog pukovnika iz Ličkog Lešća pokraj Otočca, imala je 4 križara, a svi su bili ustaški zastavnici. Kao što je spomenuto, slovio je kao križarski vođa u Lici. Bio je povezan s ostalim skupinama, ali zbog svoje sigurnosti nije održavao šire kontakte i nije primao nikoga u svoju užu skupinu. Nikud se nisu kretali, a smatrajući se vođom svih križara sam nije vodio akcije. Štoviše tvrdi se u udbInorn dokumentu, do likvidacije živio je "bunkeriran".683 Prema svemu sudeći, bio je smješten u zemunici u blizini Kosinjskog Bakovca pokraj Perušića.684
S obzirom na težnju da poveže sve križare njegova se skupina držala najopasnijom.685 Bio je u vezi s ustaškin1 bojnikom Jurkovićem, bivšim zapovjednikom 10. stajaćeg zdruga u Banjoj Luci, koji je s Velebita otišao u Trst. Jurković je imao zadaću da obiđe emigrantske logore i emigrante i da skupi što više ljudi koji bi išli na Velebit, ali i u druge dijelove Like i Bosnu. U "ustaškim krugovima" upozoravao je da su križari slabo naoružani, da je njihov moral na niskom stupnju jer se osjećaju napušteni i da su u beznadnom stanju.686

Skupina je likvidirana 30. studenoga 1945. u Kosinjskom Bakovcu pokraj Gospića. 687 Prema nekitn tvrdnjama, Bogdanić je prigodom opkoljavanja izvršio samoubojstvo, a njegovo su tijelo prevezli u Gospić na identifikaciju i da ga pokažu narodu. Tri je dana tijelo bilo izloženo na ulici. Novine su javile da su uz Bogdanića ubijeni "njegovi suradnici Milan Frković, Tomaš, "CiIna“ i još oko 40 bandita, s kojima je rukovodio Bogdanić". Pretpostavljam da ova trojica nisu stradali u istoj akciji kad i Bogdanić. Vjerojatno je bila riječ o operaciji širih razmjera.688

__________________________________
682 HDA, Banditizam - Ogulin.
683 HDA, Bandilizam - Gospić.
684 M. MEDIĆ, Obavještajna služba na području Like ..., n. dj., 836.
685 A. VOJINOVIĆ, Kako se razvijala naša Služba sigurnosti, n. dj., 30. 6. 1984.
686 HDA, CK SKH, VK, k. 135, Izvještaj OZN-e za Hrvatsku, 24. 8. 1945.; isto, Obavještenja iz inostranstva OZN-e za Hrvatsku, Zagreb, br. 1., 4.9.1945. i br. 2., 22.9. 1945.; HDA, Banditizam - Rijeka
687 HDA, Banditizam - Gospić; Tkoje tko u-..NDH, Hrvatska 1941.-1945., n. dj., 43; J. GRBELJA, Partija i 'križari' ..., n, dj., 19. 3. 1996.; M. MEDIĆ, Obavještajna služba na područu Like ..., n. dj., 836; G. VUKOVIĆ, Klopka za koljače, n. dj., 17.
688 A. VUKIĆ, Velebitski vukovi, n. dj., 9.; Povlačenje 1945., n. dj., 106; Narodni list, 6. 12. 1945., Ubijen je zloglasni ustaški "pukovnik" Delko Bogdanić. Skupine Milana Frkovića i Jose Petranovića Cime kao i Tomaša spominjem na drugom mjestu.



 
Smrt Smail age Čengića- Mažuranić

Četa

Podiže se četa mala,
na Cetinju gore crne.
malena je, ali hrabra,
u njoj jedva sto junaka,
ne junaka biranijeh
po obličju ni ljepoti,
već po srcu junačkome;
kojino će udariti
ne na deset, da uteče,
nego na dva, da ih siječe;
kojino će umrijeti
za krst časni, kijem se krsti,
za krst časni i slobodu zlatnu.

6. od 12
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #24 : Studeni 18, 2009, 02:05:23 »


Skupina Ante Vukića Antike, ustaškog zastavnika iz Tribnja u općini Ražanac u kotaru Zadar, kojeg je Udba optužila da je sudjelovao u pokolju 110 stanovnika Šibuljina, imala je 16 križara.689 Osnovana je 24.1istopada 1945. pod nazivom Ustaško-križarska skupina Velebit. 690 Skupinu su nazivali i Velebitski vukovi. Djelovali su na južnom Velebitu na području Gospića i Zadra. Podijeljeni su bili na Zapadnu skupinu, koja se kretala oko Barić Drage, Devčića i Lukova Šugorja, a vodio ju je Pavao Došen, i Istočnu skupinu pod vodstvom Ante Vukća, koja je izabrala područje oko Bristovca, Ljubotića, Križa, Kruščice, Svete Mandaline i Vukićevih stanova na Stapu.
Najviše su djelovali oko Barić Drage, Lisarice, Livodice, Ljubotića, Ledenika, Lukovog Šugarja, Konjskog Brda, Karlobaga, Križ Oštarija, Malog Rujna, Šarića Drage, Šarića Luga, Šibuljine, Tribnja, Trnovca, Velikog Rujna i Viruštine. Na kapama su nosili znak U i križ iznad njega. Nakon travnja 1946. izradili su svoj program koji su svi potpisali. 691 Prema tvrdnji vođe skupine, zbog njih u ljeto 1946. nitko od komunističkih aktivista nije smio voziti cestom preko Velebita iznad Karlobaga.
Osim provala u zadruge, upadanja u kuće i pastirske stanove komunističkih odbornika i oduzimanja potrepština i stoke, imali su i nekoliko manjih sukoba s vojskom. Osim borbe s jedinicom od 40 vojnika koja je izviđala po Velebitu, u vrijelne izbora 11. listopada 1946. u sukobu s ophodnjom u zaselku Lisarica ranili su nekog "partizanskog poručnika". U ljeto 1946. provalili su u zadruge u selima Ledenik, Trnovac i Oštarije i pozvali seljake da im se pridruže. U selu Konjsko sazvali su stanovnike i tražili večeru za 30 momaka, namjerno povećavši svoj broj. Pred Božić 1946. provalili su u zadrugu u Ledeniku, poviše Karlobaga, gdje su zapalili zadružne knjige s listom dužnika, a skupljenom narodu dopustili da uzme sve što je iza njih ostalo. Razoružavali su i oduzimali stoku i druge potrepštine odbornicima na širem području Karlobaga, Lukova Šugarja, Tribnja i Starigrada. U selu Tribnju razoružati su i ispljuskali Josipa Vukića. Pod optužbom da je doušnik istukli su i Ivana Njegovana, "seoskog tužitelja" u zaseocima Bristovac i Brišće.
Vukić je zabilježio jedno od rijetkih svjedočanstava samih križara o osvećivanju nad Srbima i njihovom imovinom. Riječ je o selu Šibuljina, čije stanovnike Vukić optužuje da su bili četnici sve do 1943., kad su postali partizani. Njima su križan s njihovih imanja na Malom Rujnu pokupili kupus, a sve ostalo uništili "kako Vlaščad ne bi imala od njih više nikakve koristi".692
Onima koji su po ličkim i primorskim selima sudjelovali u seoskoj miliciji zaprijetili su sa stotinjak letaka koje su pričvrstili na telegrafske stupove od Oštarija do Vidovca:

"Oni koji budu čuvali zadruge s oružjem, na njih će se pucati bez opomene."

Nakon uhićenja četiri djevojke u Lukovom Šugarju zbog verbalnog sukoba sa skojevkama, prisilili su odbornike Paju Došena Jarića i Nikolu Pavića Buru da prenesu u Karlobag prijetnju da će poubijati njihove obitelji. Uskoro su djevojke puštene iz zatvora. Napadom su prekinuli skojevski sastanak u Lju botiću, zaseoku mjesta Tribanj, gdje je, kako to Vukić piše, glavnu riječ imala "vlaščad iz Šibuljine". Čini se da nadmetanje između mladih simpatizera križara i skojevaca i nije bilo tako rijetko. Sredinom ljeta 1946., nakon mise u Kruščici skojevci su izazivali pristalice križara. "Vlahinja iz Šibuljine" je zapjevala:

"Oj Antika bježi sad iz grma - šesta lička Velebitom drma."

Djevojke, simpatizerke križara, odgovorile su:

"Oj Vlahinja ove noći lipe - pričuvaj se Antike i Stipe."693

Nakon uhićenja dviju djevojaka, križari su poduzeli protumjeru i razoružali te zaprijetili Antu Mataku, odborniku u Tribnju, i Peri Gaziću, vođi SKOJ-a, da će im zapaliti kuće i sve pobiti. Matak je isposlovao da se djevojke puste na slobodu.
Vlasti su 18. siječnja napali Zapadnu skupinu, a 21. siječnja 1947. i Istočnu skupinu. 694 Prema tvrdnjama Vukića, bila su angažirana zapovjedništva u Karlobagu, Gospiću, Otočcu i Sibeniku, 4.000 vojnika i policija iz Lukova Sugarja, Barić Drage i Tribnja.695 U potjeri za njima surađivali su i organi vlasti iz Senja i Zadra.696 U borbi je poginulo nekoliko križara, nekoliko ih je izvršilo samoubojstvo, neke su zarobili, a neki su se, a među njima i Ante Vukić, izvukli iz obruča. Dio zarobljenih su vlasti likvidirale, dio su osudili na vremenske kazne, a dio pustile.697 Trojica preostalih, a među njima i Vukić, potucali su se po Velebitu. Provalili su u zadrugu u jednom zaseoku poviše Jablanca, uzeli hranu i, usput, razbili Titovu sliku. Potkraj travnja ili početkom svibnja 1947., nakon što je još jedan od njih zarobljen, napustili su Hrvatsku i Jugoslaviju. U Austriji su dobili status političkih izbjeglica.698

__________________________________
689 HDA, Banditizam - Gospić.
690 A. VUKIĆ Velebitski vukovi, n. dj.
691 Isto, 59. 692 Isto, 100.
693 Isto. Ovaj i prethodni neoznačeni navodi nalaze se redom na stranicama 50, 89,90.
694 Isto, 114, 116, 119.
695 Isto, 120.
696 HDA, Banditizam - Rijeka.
697 HDA, Banditizam - Gospić; A. VUKIĆ, Velebitski vukovi, n. dj., 121.
698 A. VUKIĆ, Velebitski vukovi, n. dj., 151, 157.



 
Smrt Smail age Čengića- Mažuranić

Četa

Podiže se četa mala,
na Cetinju gore crne.
malena je, ali hrabra,
u njoj jedva sto junaka,
ne junaka biranijeh
po obličju ni ljepoti,
već po srcu junačkome;
kojino će udariti
ne na deset, da uteče,
nego na dva, da ih siječe;
kojino će umrijeti
za krst časni, kijem se krsti,
za krst časni i slobodu zlatnu.

7. od 12
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #25 : Studeni 18, 2009, 02:09:52 »


Skupina Grge Smojvera, ustaše i, prema tvrdnji Udbe, "koljača" i "palikuće" iz Cesarice pokraj Karlobaga, nastala je 1945. Brojila je 5 križara. Krijući se u zemunici, nisu išli u akcije. U potjeri za njegovom skupinom često su surađivali organi vlasti iz Gospića, Senja i Zadra. Skupina je uništena iznad Cesarice u Velebitu u jesen 1945., Neki članovi bili su likvidrani, neki su pobjegli u emigraciju, a neki su osuđeni na vremenske kazne. Jedan je pušten bez suđenja.699 U literaturi se navodi da je Smojver, ovdje nazvan Grgica, ubijen pokraj sela Dabra 1946.700

Skupina Nikole Krpana Vranzele, ustaškog dočasnika iz Sv. Roka pokraj Gračaca, nastala je nakon što su partizani preuzeli dijelove Like 1944. kad se Krpan sa svojom satnijom "odmetnuo" na Velebit. Početni sastav od 40 križara ubrzo se smanjio, a nakon akcija Udbe 1946. ostalo je oko 15 križara. Djelovali su u okolini Lovinca, Sv. Roka, Ličkog Cerja i Ričica. Na Velebitu su imali svoja skloništa. Jedna od najvećih akcija križara uopće bio je napad na vojni kamion kod Prezida na Velebitu 31. kolovoza 1946. Skupina od oko 10 križara napala je vojni kamion sa 25 vojnika sa stručnom komisijom za ispitivanje eksplozivnog materijala. Prema prvim vijestima poginulo je 9 vojnika, 1 je nestao, 8 ranjeno i 7 ih je pobjeglo. Kasnije.se izještavlo o 12 poginulih i 6 ranjenih vojnika. Manje je vjerojatan podatak iz 60-Ih godina da je u toj akciji poginulo öak 20 vojnika. Napad je, prema gospičkoj Udbi, izveden uz suradnju sa četničkom skupinom Sime Marčetića Vugonje. No, to odlučno negira Marko Miletić, pripadnik skupine, u svome svjedočanstvu iz 1997., gdje detaljno opisuje ovaj, prema njemu slučaj nesretnih okolnosti. To mu je ispričao Stipe Vrkljan, drugi član skupine koji je sudjelovao u akciji.

"Na Prezid je išlo nekoliko ljudi, koji su rekli da imaju veze sa Zagrebom, a ta 'veza' da im šalje neku opremu za njih, a i za križare. To da će doći u autobusu, toga i toga dana. A jer oni žive kod svojih kuća, nezgodno im je i opasno pokazati se na cesti i zaustaviti autobus. A ako to učine križari, slika će biti drugačija, a potrebno je zaštititi i šofera, koji sigurno znade što vozi - i za koga. Zato su zatražili pomoć od 'odmetnika' s kojima su povremeno bili u dodiru. ( ... ) I nije prošlo puno vremena, a izviđač je dao znak da dolazi autobus, iako je morao vidjeti da dolazi teretni automobil pun ljudi u vojničkim odorama. Da li je bio čorav, ili su ga uputili da tako postupi, ja ne znam. Znade se samo da je teretnjak dojurio punom brzinom pred trojicu 'odmetnika' koji su se našli u nesigurnom položaju, tim više što šofer nije htio zaustaviti, a moguće je da ga je na to prisilio onaj koji je sjedio do njega u kabini. A da je zaustavio ništa se ne bi dogodilo. Nastala je pucnjava, ali za svega nekoliko sekundi i zato nisu poubijani svi. Zarobljene su odmah pustili i rekli im da usput za Obrovac vode brigu o ranjenicima."701

Sa mrtvih i ranjenih skinuli su odore i druge predmete. U jesen 1947. ubili su jednog vojnika u Gradini pokraj Gračaca. Nakon mnogih gubitaka u ljudstvu spojile su se skupine Nikole Krpana Vranzele, Ivana Sikića Šikana i Marka Balena Zule. Zajedno su imale 28 križara702 "Agenturnooperativnim mjerama" tijekom 1947. skupina je gotovo potpuno uništena. Preostala su samo 4 križara, a ubijen je bio i Ivan Šikić Šikan. Vranzela je s još dvojicom, a prema svemu sudeći jedan od njih je bio. Marko Balen Zula, "agenturnim putem" likvidiran 2. veljače 1948. u svojoj zemunici na vrhu Velebita nedaleko od Sv. Roka. Likvidacijonl Vranzele za komunističku vlast riješeno je pitanje gerile na području kotara Gračac. Bila je to najvažnija križarska skupina 1948. u Hrvatskoj.703

Skupina Ivan Šikića Šikana, ustaše iz Gudure-Štikade pokraj Gračaca, nastala je nakon povlačenja OS NDH 1945. Djelovali je u okolini Lovinca, Sv. Roka, Ličkog Cerja i Ričica. U proljeće 1946. Šikanova skupina napala je željezničku rezinu i ranila blagajnika željeznice koji je nosio plaću radnicima u Cerje. Iste godine ubila je Tomu Badžeka iz Ričica, tajnika mjesnog odbora Lovinac. Šikić je ubijen 1947.704

__________________________________
699 HDA, Banditizam - Gospić; HDA, Banditizam -. Rijeka. U riječkom elaboratu se Smojver spominje pod imenom Milan.
700 Gospički spomen zbornik, Gospić, Ogranak Matice hrvatske Gospić, 1995., 150.
701 M. MILETIĆ, Grupe oko Lovinca ..., n. dj.
702 HDA, Pregled neplijateljske aktivnosti 1948.; HDA, Bandilizam - Gospić; HDA, CK SKH, VK, k. 135, Izvještaj OZN-e z.a Hrvatsku, 25. 4. 1946.; k. 134, Izvještaj MUP-a NRH,9. 9. 1946.
703 HDA, Banditizam od 1945.-1948., 17. 7. 1948.; HDA, Pregled neprijateljske aktivnosti 1948:; HDA Banditizam - Gospić; M. MEDIĆ, Obavještajna služba na području Like ..., n. dj., 836. Pavičić datira pogibiju Marka Balena Zule u 1947. Vidi: L. PAVIČIĆ, Kronika stradanja Hrvata Južne Like, n. dj., 68, 102.
704 HDA, Banditizam - Gospić; L. PAVIČIĆ, Kronika stradanja Hrvta Južne Like, n. dj., 68, 83. U elaboratu gospićke Udbe Ivan Sikić Sikan je pogrešno imenovan Luka. Vidi: M. MILETIĆ, Grupe oko Lovinca ..., n. dj.



 
Smrt Smail age Čengića- Mažuranić

Četa

Podiže se četa mala,
na Cetinju gore crne.
malena je, ali hrabra,
u njoj jedva sto junaka,
ne junaka biranijeh
po obličju ni ljepoti,
već po srcu junačkome;
kojino će udariti
ne na deset, da uteče,
nego na dva, da ih siječe;
kojino će umrijeti
za krst časni, kijem se krsti,
za krst časni i slobodu zlatnu.

8. od 12
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #26 : Studeni 18, 2009, 02:13:39 »


Skupina Marka Balena Zule, ustaše iz Ličkog Cerja pokraj Gračaca, osnovana je nakon povlačenja OS NDH 1945. Djelovala je u okolini Lovinca, Sv. Roka, Ličkog Cerja i Ričica. U blizini Ličkog Cerja ubila je Mirka Armandu, policajca u Lovincu. Poginuo je 11. ožujka 1947. kao vođa skupine policajaca koja je namjeravala postaviti zasjedu križarima. Balen je ubijen 1948.705

Skupina Mile Oreškovića Ćaje, ustaškog satnika iz Ličkog Lešća pokraj Otočca, osnovana 1945. povlačenjem OS NDH iz Otočca i okolice. U svom izvješću 1946. Vrban navodi da je Orešković imao čin bojnika.706 Skupina ie imala 18 križara. Kretali su se na području Ličkog Lešća, Sinca, Ramljana i Čovića. Nisu sudjelovali u akcijama. Skupina je uništena 1946., a Orešković je nestao.

Skupina Miće Pećarića, ustaškog zastavnika iz Švice pokraj Otočca, nastala je 1945. nakon povlačenja OS NDH iz Like. Imala je 7 križara koji su se kretali na području Otočca oko Švice i Prozora. Nisu sudjelovali u akcijama. Krili su se do 1946. kad su ubijeni, kao i vođa Pećarić nedaleko od Crnog jezera pokraj Švice.

Skupina Petra Marasa Viđe, ustaše iz Kompolja pokraj Otočca, nastala je 1945. povlačenjem OS NDH. Imala je 19 križara. Kretali su se u okolici Kompolja. Nisu sudjelovali u akcijama. Skupina je uništena 1946., a Maras Viđa emigrirao je.

Skupina Milana Bićanića, ustaše iz Dabra pokraj Otočca, osnovana je 1945. Imala je 9 križara. Kretali su se u okolini Dabra i po šumama Kapele. Nisu sudjelovali u akcijama. Skupina je uništena potkraj 1945., a Bićanić likvidiran u šumi "poviše Dabra".

Skupina Joje Pavelića Bubana, ustaškog poručnika, nastala 1945. Imala je 14 križara. Nisu sudjelovali u akcijama. Skupina je uništena 1946., a Pavelić je nestao.

Skupina Juke Samardžije, ustaše iz Lipovlja pokraj Otočca, nastala nakon povlačenja OS NDH 1945. Imala je 4 križara. Kretala se oko Lipovlja. Nisu sudjelovali u akcijania. Skupina je unštena 1946., a Samardžija je uhićen, a nakon osude na smrt pomilovan na 20 godina zatvora.

Skupina Jose Petranovića Cime, ustaše iz Donjeg Kosinja pokraj Gospića, nastala je rasulom OS NDH 1945. Brojila je 14 križara, među njima bio je i jedan Srbin iz Kosinja. Kretali su se uglavnom u okolini Donjeg Kosinja, Kutareva i Ličkog Lešća. Izveli su nekoliko akcija: U 1945., između Ličkog Lešća i Janjče na Dumanu, presreli su kamion i ubili, prema kasnijim procjenama, od 15 do 20 vojnika. Iste noći odveli su Ivana Sigurnjaka Sabirotinju, člana KP iz njegove kuće i ubili. Petranović je likvidiran u kasnu jesen 1945., a skupina u prosincu 1945.707

Skupina Nikole Klobučara Nine,.ustaškog tabornika iz Gornjeg Kosinja pokraj Gospića, nastala je 1945. Imala je 9 križara. Kretali se u okolici Gornjeg Kosinja. Nisu izveli nijednu akciju. U jesen 1945. bili su razbijeni, a Klobučar se krio sve do 1951., kad je pobjegao u Italiju.

Skupina Ivana Delača Trapana, ustaše iz Donjeg Kosinja pokraj Gospića, nastala je 1945. Imala je 4 križara, a kretala se oko Donjeg Kosinja. Nisu sudjelovali li akcijama. U jesen 1945. skupina se razdvojila. Delač se predao i bio osuđen na 20 godina zatvora, a većina ostalih bila je likvidirana.

Skupina Marka Mandekića Make, ustaše iz Velike Plane pokraj Gospića, osnovana je 1945. Imala je 7 križara. Kretali su se u okolici Kosinjskog Bukovca. Nisu sudjelovali u akcijama. Skupina je uništena potkraj 1945., a Mandekić se krio do 1948. kad je likvidiran.708 U literaturi se navodi da je ubijen il Velikom Žitniku pokraj Gospića 1947.709

Skupina Marka Hećimovića Make, ustaše iz Perušića pokraj Gospića, osnovana je 1945. Imala je 8 križara. Kretala se u okolini Pazarišta. Osim što su seljacima oduzimali stoku nije izvela nijednu akciju. Uništena je potkraj 1945., a sudbina Hećimovića nije detaljnije poznata. 710 U literaturi se navodi da su ga ubili partizani u Perušiću 1945.711

Skupina Jose Milkovića Fora, ustaše iz Malog Polja pokraj Gospića, osnovana je 1945. Imala je 7 križara. Kretala se po selima oko Perušića. Nije izvela ni jednu akciju. Milković je, prema izvješću policije, ubijen u 12. rujna 1946. U kasnijim rekonstrukcijama tvrdi se da je skupina uništena 1947., kada se, sudeći prema prije navedenom očito netočno, navodi da je Milković likvidiran u Kosi pokraj Gospića.712

__________________________________
705 U Pali nepobeđeni, gdje se navodi precizan datum pogibije, navodi se da je Armandu ime Mirko. U elaboratu Udbe Gospić spominje se ime Marko Annanda i 1946. kao godina pogibije. Vidi: HDA, Banditizam - Gospić; Pali nepobeđeni, n. dj., 312.
706 HDA, Izvješće Podgorskog, studeni 1946.; HDA, Izvještaj Vičića.
707 HDA, Banditizam -. Gospić; J. GRBEL]A, Partija i 'križari' ..., n. dj., 19. 3. 1996.
708 HDA, Banditizam - Gospić.
709 Gospički spomen zbornik, n. dj., 1995., 198.
710 HDA, Banditizam - Gospić.
711 Gospićki spomen zbornik, n. dj., 1995., 211.
712 HDA, Banditizam - Gospić; HDA, CK SKH, VK, k. 134, Izvještaj MUP-a NRH, 19. 9. 1946; Gospički spomen zbornik, n. dj., 1995., 253.



 
Smrt Smail age Čengića- Mažuranić

Četa

Podiže se četa mala,
na Cetinju gore crne.
malena je, ali hrabra,
u njoj jedva sto junaka,
ne junaka biranijeh
po obličju ni ljepoti,
već po srcu junačkome;
kojino će udariti
ne na deset, da uteče,
nego na dva, da ih siječe;
kojino će umrijeti
za krst časni, kijem se krsti,
za krst časni i slobodu zlatnu.

9. od 12
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #27 : Studeni 18, 2009, 02:17:58 »


Skupina Stipe Rukavine Čane, ustaše iz Konjskog Brda pokraj Gospića, osnovana je 1945. Imala je 3 križara. Kretala se oko Kose Janjačke i Konjskog Brda. Skupina nije izvela nijednu akciju, osim što je jedan njezin pripadnik ubio vojnika u Dumanu. Skupina je uništena 1945., a u jesen iste godine su Rukavina i njegova žena likvidirani.713
Pretpostavljam da je Stipe Rukavina Jasin, koji se spominje u literaturi, ista osoba[/b], ali za njega se tvrdi da je ubijen u Kvartima pokraj Gospića 1946.714

Skupina Martina Kasunovića Strica, ustaškog časnika iz Klenovca pokraj Gospića, osnovana je 1945. ima1a 4 križara. Kretala se na području Gospića oko Perušića. Nije izvela nijednu akciju. Uništena je u jesen 1945., kad je i Kasunović likvidiran.

Skupina Milana Frkovića, ustaškog zastavnika iz Ličkog Novog pokraj Gospića, nastala je nakon ulaska partizana u Gospić, kad su se rasulo In OS NDH 1945. neki vojnici povukli na Velebit i okupili oko zapovjednika ustaške satnije u Gospiću. Imala je 20 križara. 715 Djelovala je na srednjem dijelu Velebita, napose oko Brušana, Kamenjara, Ličkog Novog, Oštre, Podoštre i Trnavca, a područje njezina djelovanja odredio je pukovnik Delko Bogdanić 716Frkovićeva skupina bila je "najizrazitija odmetnička grupa i jako aktivnaa". Imala je "masu svojih jataka" i ilegalne organizacije u selima Trnavac, Lički Novi i Brušane.717
Na cesti između Brušana i Podoštre skupina je 7. srpnja 1945. presrela automobil i ubila Ivana Došena Sokola, bivšeg sekretara SKOJ-a za Liku, od 1944. načelnika Odjeljenja za unutrašnje poslove pri Okružnoln narodnom odboru za Liku i člana GK KPH za Liku, te Đuru Čalića, organizacionog sekretara OK KPH za Liku. Javni tužitelj za Liku precizirao je da ih je napalo desetoro križara U brušanskom klancu 7 km od Gospića, kad su se vraćali s mitinga u Brušanima prma Rizvanuši.718 Prema tvrdnjama križara zbog pogibije visokih komunističkih dužnosnika vlasti su strijeljale oko 300 zatvorenika gospičkog zatvora.719 U drugim dokumentima i literaturi nema potvrde za takvu tvrdnju. O pogibiji dvojice "najpoznatijih političkih rukovodioca i desetaka drugih" izvješćivao je i javni tužitelj Hrvatske.720 U Trnavcu je skupina 1945. ubila odbornika Paju Brkljačića, a u istom selu i u susjednim Baškim Oštarijama provalili su i u zadruge.
Skupina je razbijena 15. studenog 1945., kad je Frković likvidiran pokraj Ličkog Novog.721 Međutim, prema drugim autoriIna on je ubijen početkom 1946. 722 Detalje o zadnjim danima Milana Frkovića i njegovu samoubojstvu nakon opkoljavanja kuće njegove bake od vojske u zaseoku Vukelja donosi u svojim sjećanjima njegova sestrična i članica skupine, dr. Marija Kovačević Manja.723 Neki pripadnici skupine pridružili su se skupini Ante Vukića.724

Skupina Jakova Medunića, ustaškog rojnika iz Bilaja pokraj Gospića, nastala nakon uništenja skupine Milana Frkovića. Medunić je nastavio djelovati s Milanom Ilijićem i s nekim Liscem, kojeg je, kasnije, ubio radi pokušaja pljačke. 725 No, u elaboratu u kojem se nabrajaju članovi Frkovićeve skupine nema njihovih imena. 726 Na drugom mjestu, pak, tvrdi se da je Medunić sa 7 drugih ustaša osnovao križarsku skupinu odmah nakon sloma NDH.727 Njegova skupina je, prema tvrdnjama jednog udbaša, "pljačkala i zlostavljala" ljude na području Brušana. 728 Upitna je tvrdnja jednog od članova Kavranove skupine da su Medunić i Ilijić bili ti koji su ubili Ivana Došena Sokola. Prema tom svjedočanstvu, koje taj događaj pogrešno datira u jesen 1945., oni su sačekali auto na Velebitu, ubili Sokola, a vozač im je pobjegao. O Čaliću, drugoj žrtvi napada, nema ni spomena, pa je vjerodostojnost tog svjedočanstva dvojbena. Sudeći prema istom dokumentu Medunić je pisao i letke. Različiti su podaci i o Medunićevu i llijićevu bijegu u Italiju, od toga da je to bilo u ljeto 1946., pa 5. listopada 1946., i, na kraju, tek svibnja 1947. Druga dva datuma čine njihovo sudjelovanje u atentatu nemogućim.729 Međutim, sigurno je to da je Medunić sudjelovao u Akciji 10. travnja i pao 27. ožujka 1948. u ruke Udbe. Bio je osuđen na smrt.730

__________________________________
713 HDA, Banditizarn - Gospić.
714 Gospički spomen zbornik, n. dj., 1995., 234.
715 HDAA, Banditizarn - Gospić.
716 A. VUKIĆ, Velebitski vukovi, n. dj., 3.
717 HDA, Banditizam - Gospić; Svjedočenje dvanaestorice - 20189 dana robije, n. dj., 15.
718 HDA, JT SRH, 421, k. 5, JT za okrug Liku, 18. 7. 1945.; M. MEDIĆ, Obavještajna služba na području Like ..., n. dj., 836; Pali nepobeđeni, n. dj., 204.
719 A. VUKIĆ, Velebitski vukovi, l0.
720 HDA, JT SRH, 421, k. 4, 14.7.1945.
721 HDA, CK SKH, VK, k. 135, Izvještaj OZN-e za Hrvatsku, 16. 11. 1945.; HDA, Banditizam - Gospić; J. GRBELJA, Partija i 'križari' ..., n. dj 19. 3.1996.; A. VUKIĆ, Velebitski vukovi, ti. dj., 7.; Gospički spomen zbomik, n. dj., 1995., 84.
722 M. MEDIĆ, Obavještajna služba na području Like ..., n. dj., 836.
723 Marija KOVAČEVIĆ MANJA, Netočnosti o grupi Milana Frkovića, Vila Velebita, 24. 9. 1997. ; ISTA, U potrazi za spasom, na istom mjestu. 724 A. VUKIĆ, Velebitski vukovi, n. dj., 3.
725 HDA, RSUP SRH, SDS, 015-7-11, Jakob Martinović.
726 HDA, Banditizam - Gospić.
727 HDA, Oplužnica Milošu i družini, 17. 6. 1948.
728 HDA, Optužnica Milošu i družini, 17. 6. 1948.; G. VUKOVIĆ, Klopka za koljače, n. dj., 170. Medunić je kod Vukovića Madunić. Vidi stranu 216.
729 HDA, RSUP SRH, SDS, 015-7-11, Jakob Martinović; HDA, Optužnica Milošu i družini, 17. 6. 1948.; G. VUKOVIĆ, Klopka za koljače, n. dj., 170.
730 I. PRUSAC, Tragedija Kavrana i drugova, n. dj., 80.; Gospićki spomen zbornik, n. dj., 1995.,53.



 
Smrt Smail age Čengića- Mažuranić

Četa

Podiže se četa mala,
na Cetinju gore crne.
malena je, ali hrabra,
u njoj jedva sto junaka,
ne junaka biranijeh
po obličju ni ljepoti,
već po srcu junačkome;
kojino će udariti
ne na deset, da uteče,
nego na dva, da ih siječe;
kojino će umrijeti
za krst časni, kijem se krsti,
za krst časni i slobodu zlatnu.

10. od 12
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #28 : Studeni 18, 2009, 02:23:20 »


Skupina u Zablatima pokraj Smiljana nedaleko Gospića nastala je 1945. Imala 13 križara. Održavali su vezu sa skupinom Milana Frkovića. Kretali su se oko Smiljana. Nisu sudjelovali u akcijama. Skupina je uništena u ljeto 1945. kad su četvorica njezinih pripadnika, za uzvrat za poklonjenu slobodu, nakon fingiranog napada Ozne, poubijali 7 svojih suboraca. Živ je uhvaćen "koljač" Lovro Baričević, bivši član ustaškog stožera za Liku i Gacku, koji je kasnije pobjegao iz zatvora i emigrirao.731

Skupina u Bužimu pokraj Gospića nastala je 1945. Imala je 9 križara. Većina su bili rodom iz Smiljana i Bužima, gdje su se i zadržavali. Bili su povezani sa skupinoIn Milana Frkovića, zapravo "smatrala se kao grupa Frkovićeva". Nije izvela nijednu akciju, ali neki su članovi sudjelovali u ubojstvu Ivana Došena Sokola i Đure Calića. Skupina je uništena potkraj 1945.

Skupina u Vrhovinama pokraj Otočca nastala je 1945. Imala je 8 križara rođenih li Vrhovinama i okolici. Nije izvela nijednu akciju, a razbijena je već 1945.732

Skupina Ivana Nikšića, ustaškog bojnika i, sudeći prema podacima iz njegova dosjea, bivšeg župnika u Slunju, osnovana je 1945. Djelovala je oko Plitivičkih jezera i na Plješivici. Zalagala se za beskompromisnu borbu i protivila se bilo kakvom taktiziranju.733 U dokumentima se spominje da Nikšić nije odobravao taktiku Delka Bogdanića, ali ne spominje se o čemu je riječ. Može se pretpostaviti da su različiti pogledi proizlazili iz prethodne tvrdnje o Nikšićevoj beskompromisnosti, te iz činjenice da Bogdanićeva uža skupina, dakle oni koji su se nalazili u njegovoj neposrednoj blizini i boravili s njim u istom skloništu, nije izvela nijednu akciju.734 Nije mi poznata sudbina Nikšića.

Skupina Idriza Delića[/b], ustaškog bojnika po zanimanju učitelja iz Izačića pokraj Bihaća, osnovana je 1945. Okupljala je skupinu muslimana. Kretala se uz granicu Bosne i Hercegovine te Hrvatske, napose Like, okruga Karlovac i Bihaćke krajine, gdje su je podržavali tamošnji muslimani. Razbijena je noću 20. kolovoza 1945. poviše Petrova Sela, kad su Rade Bastaja i bihački oznaši uhvatili Delića i 10 ustaša, koje su odveli u Bihać. 735

Skupina Franje Miškulina Dujana, ustaškog vodnika iz Volarica pokraj Senja, osnovana je potkraj rata u Gospiću kao Udarna skupina Velebit sa 23 borca. Imala je zadaću da na senjskom dijelu Velebita pripremi obranu pred partizanima. Njihova baza bila je, prema svemu sudeći, blizu sela Stolac,736 "Vršili su nasilja" nad simpatizerima NOP-a, napose nad odbornicima narodnooslobodilačkih odbora, a neke su i strijeljali. Nakon rata povukli su se u šumu i podijelili na dvije skupine. Jedna, pod vodstvom Miškulina, djelovala je u okolici Jurjeva, a druga, koju je vodio Joso Anić Alkov, ustaša iz Krasnog, kretala se između Otočca i Senja. Zalagali su se za obnovu NDH uz pomoć Angloamerikanaca.
U ožujku 1945. ubili su Nikolu Škuncu i Srećka Babića, odbornika iz Donje Klade. Andriju Pintarića, komesara čete, i njegova vozača uhvatili su i "na zvjerski" način ubili u svibnju 1945. Izveli su i nekoliko provala. Vlast je njihovu rodbinu i simpatizere sa senjskog područja internirala na otok Rab da bi im prekinuli opskrbu. Tako je od. 15 suradnika njih 14 bilo internirano na Rabu od lipnja do studenoga 1945. To je ubrzalo uništenje skupine. Početkom prosinca 1945. Miškulin je u borbi smrtno ranjen, a od. ostalih većina se sama predala. Joso Anić okupio je novu skupinu u ožujku 1946. Imala je 4 križara. Njihova je sudbina ostala nepoznata.

Skupina Drage Anića, ustaškog časnika, djelovala je na području Hrvatskog pnmorja. Imala je 5 pripadnika. Predali su se u listopadu 1945.737

Skupina Franje Sojata Moke, ustaše iz Krivog Puta iznad Senja, osnovan je 1945. Imala je 9 križara. Zadržavali su se na području Krivog puta: Bili su povezani s pukovnikom Delkom Bogdanićem: Nisu sudjelovali u akcijama. Vlast ih je privoljela na predaju u listopadu 1946. Sojat, kao i većina ostalih, pušten je na slobodu.738

__________________________________
731 HDA, JT SRH, 421, k. 5, JT za okrug Liku, 18.5. 1945.; HDA, Banditizam - Gospić; Tko je likvidirao 'Smljansku grupu', n. dj. Članak u Vili Velebita napisan je na temelju iskaza Luke Pejnovića Škere, brata pripadnika skupine. Medić, vjerojatni suradnik akcije, događaj krivo datira. Vidi. M. MEDIĆ, Obavještajna služba na području Like ..., n. dj., 835.
732 HDA, Banditizam - Gospić.
733 HDA, RSUP SRH, SDS, 001.1-6., Ivan Nikšić.
734 HDA, Izvještaj o oružanim bandama u Hrvatskoj.
735 HDA, Izvještaj o oružanim bandama u Hrvatskoj; HDA, Bandilizam u Hrvatskoj od 1945.-1947.; HDA, CK SKH, VK, k. 135, Izvještaj OZN-e za Hrvatsku, 24. 8. 1945. U prvom navedenom dokumentu Deliću se pripisuje čin bojnika, a u drugom poručnika. U trećem dokumentu na jednom mjestu se navodi da je bio poručnik, a na drugom da je bio bojnik!
736 A. VUKIĆ, Velebitski vukovi, n. dj., 133.
737 HDA, CK SKH, VK, k. 134, Izvještaj MUP-a NRH, 16. 10.,4. 12. 1945.; isto, k. 135, Izvještaj OZN-e za Hrvatsku, 3. 12. 1945.; HDA, Bandipzarn - Rijeka.
738 BDA, Banditizam - Rijeka.



 
Smrt Smail age Čengića- Mažuranić

Četa

Podiže se četa mala,
na Cetinju gore crne.
malena je, ali hrabra,
u njoj jedva sto junaka,
ne junaka biranijeh
po obličju ni ljepoti,
već po srcu junačkome;
kojino će udariti
ne na deset, da uteče,
nego na dva, da ih siječe;
kojino će umrijeti
za krst časni, kijem se krsti,
za krst časni i slobodu zlatnu.

11. od 12
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #29 : Studeni 18, 2009, 02:28:56 »


Skupina Milana Mihaljevića, ustaše iz Oštarija pokraj Ogulina, osnovana je veljače 1946. Imala je 25 križara, od toga 8 djevojaka. Djelovali su na području Ogulina, odnosno oko Josipdola, Ogulina, Ogulinskog Hreljina, Oštarija i Tounja. Napadali su seoske milicajce i provaljivali u kuće aktivista. Oduzimali su im odjeću i živežne namirnice. Seosku miliciju u Kukači napali su i razoružali 18. veljače 1946. Napali su i seosku miliciju u Tounju, ali su se nakon njihova otpora povukli u šumu. U početku ožujka 1946. provalili su u kuće Josipa Bošnjaka, simpatizera NOP-a, i Tome Prebega iz Oštarija, Tih dana napali su i seosku miliciju u Zdencu pokraj Tounja. Osim toga, prisiljavali su mladiće da stupe u njihovu skupinu, a sačekivali su i orobljavali pojedine aktiviste. U ožujku 1946. došli su u zaseok Okruglica pokraj Ogulinskog Hreljina kod suradnika, gdje su planirali provalu u zadrugu i likvidaciju aktivista Đoke Perića. Jedinica KNOJ-a je 13. ožujka 1946. opkolila selo, napala ih i većinu ubila.739

Skupina Branka Jurkovića, ustaše iz Podvrha pokraj Ogulina, osnovana je početkom 1946. Imala je 17 križara, uglavnom ustaša. Nakon razbijanja skupine Milana Mihaljevića pridružili su se im neki njezini pripadnici. Djelovali su na području Ogulina, napose oko Careva Polja, Drezničkog Brezna, Kamenice Skradničke, Košare i Tounja. Počinili su nekoliko ubojstava i provala u zadruge i privatne kuće, uglavnom aktivista NOP-a. Između Kamenice i Tounja napali su 12. veljače 1946. vojni karnion te razoružali vozača i vojnika, ali "bez da su maltretirali vojnike". U selu Carevo Polje upali su u kuću Jure Mihaljevića, simpatizera NOP-a, kojeg su razoružali i orobili. U blizini Kamenice "na zvjerski način" likvidirali su skojevku Zoricu Mrvoš iz Ljubošine pokraj Vrbovskog. U Drežničkom Breznu pokraj Ogulina u lipnju 1946. upali su u kuće dvojice pričuvnih časnika. Orobili su ih, a Teodora Radulovića su, osim što su mu uzeli 30.000 dinara, i ubili. Između sela Kamenice i Košare likvidirali su policijskog zastavnika Božu Kurjaga. Neposredno nakon toga u Oštarijama pokraj Ogulina ubili su Stipu Stipkovića, poručnika jugoslavenske armije. Potkraj 1946. skupina je razbijena. Jurković je zajedno s nekim suborcima bio ubijen. Dio skupine osuđen je na zatvorske kazne.740

Skupina Mate Blaškovića, ustaškog tabornika iz Sv. Jakova pokraj Ogulina osnovana je 1946. Imala je 4 križara. Nisu izveli niti jednu akciju. Potkraj 1946. nakon predaje dvojice članova, Blašković i preostali pripadnik skupine bili su "uhvaćeni i likvidirani".741 U dokumentu iz 1948. spominje se da je skupina uništena u jesen 1947.742

Skupina Jose Badanjka, ustaše iz Sv. Petra pokraj Ogulina, nastala je nakon što se Badanjko skrivao kod svoje kuće u Sv. Petru. Nije poznato vrijeme njezina nastanka. Imala je 9 križara. Kretali su se na području Ogulina, ali nisu izveli nijednu važniju akciju. Skupina je uništena u lipnju 1947. Neki njezini pripadnici ubijeni su, a neki osuđeni na zatvorske kazne. Badanjko se objesio u zatvoru 6. lipnja 1947.743

Skupina Pere Klanjčeca iz Gorskog kotara, otkrivena je početkom 1947. Klanjčec je, došavši s karlovačkog područja, u Ravnoj Gori pokraj Delnica s Vinkom Holjevićem organizirao "veću križarsku grupu u koju obuhvaćaju uglavnom omladinu". Njihovo djelovanje, osim skupljanja hrane, svelo se na promidžbu i tvrdnje da je križarski pokret masovan te da će doći do skorog sukoba "Istoka i Zapada" i uspostave NDH uz ponloć Angloamerikanaca. Holjević je bio strijeljan, a Klanjčeceva sudbina nije poznata. Ostali su suđeni ili pušteni na slobodu.744 Teško je reći je li to bila stvarno kIižarska skupina.

Skupina Pausića iz Ladevca pokraj Slunja imala je 3 križara. Na pregovorima s Josom Golubom, pripadnikom Udbe, kad su obje strane planirale nadmudriti i na prevaru ubiti protivnika, "organ UDB-e" je izašao kao pobjednik jer je "bio oprezan i uspio prije nego oni" ubiti ih sa "šmajserom".745 Nije zabilježeno ni vrijeme osnivanja ni vrijeme uništenja skupine.

Skupina Franje Puškarića djelovala je na Kordunu.746 Ništa drugo nije poznato o njoj.

Skupina Stjepana Mihaljevića, koji je bio iz Oštarija pokraj Ogulina, osnovana je u lipnju 1949. u Josipdolu. Nazvana je Hrvatski korpus Nikole Zrinskog.747 Imala je 9 križara koji su bili vođeni iz-"'ustaškog centra" u Zagrebu "na čijem je čelu, navodno,. bio neki ustaški general". Djelovala je na području Ogulina, napose oko Josipdola, Oštarija i Zagorja. Imali su "'veliku podršku od tamošnjeg stanovništva, obzirom da su ti krajevi mahom u toku NOB-a simpatisali ustaški pokret". Prvu akciju izveli su potkraj srpnja 1949. U policijskoj postaji Josipdol, kamo su ušli s izlikom da su se došli prijaviti, napali su zapovjednika i jednog policajca. Zapovjednika su onesvijestili, a drugi je policajac uspio pobjeći "kroz prozor". U kolovozu napali su i razoružati "područnu miliciju", stražu pilane Josipdol. Provalili su u zadrugu u Zagorju, a nakon tri dana, 13. kolovoza 1949., napali su vojni kamion na cesti Oštarije-Josipdol. Tom su prigodom ranili poručnika Jovu Studena, zapovjednika policije u Ogulinu, i jednog vojnika. Posljednju akciju izveli su 20. kolovoza 1949. provalivši u mjesni odbor Oštarije, gdje su zapalili arhivu i odnesli uredski pribor.748 Pokušali su izvesti i diverziju na željezničkoj pruzi.749
Skupina je likvidirana 13. rujna 1949., a, osim jednoga, svi su križari ubijeni.750 Jedini preživjeli križar i suradnici 7. studenoga 1949. u Karlovcu osuđeni su na zatvorske kazne. Zanimljivo je da je provedena istraga i protiv pobjeglog policajca iz Josipdola. Konstatirano je da je "kukavički pobjegao" i sakrio se u štali susjedne kuće.751

__________________________________
739 HDA, Banditizarn - Ogulin; HDA, Banditizarn od 1945.-1948., 17. 7.1948.
740 HDA, Banditizam - Ogulin; HDA, CK SKH1 VK, k. 134, Izvještaj MUP-a NRH, 18. 6.1946.; isto, k. 135, Izvještaj OZN-e za Hrvatsku, 13. 6. 1946.
741 HDA, Banditizam - Ogulin.
742 HDA, Banditizam od 194~.-1948., 17. 7. 1948.
743 HDA, Banditizam - OguIm; HDA, CK SKH VK, k. 135, Izvještaj OZN-e za Hrvatsku, 17. 6. 1946.
744 HDA, Banditizam - Rijeka.
745 HDA, Banditizam u Hrvatskoj od 1945.-1947.
746 M. TOVILO, Hrvatski križari, n. dj., 59, 123.
747 HDA, Banditizam - Ogulin; isto, JT SRH, k. 2., .Bilten JT oblasti Karlovac, 1. 11. 1949.; HDA, JT SRH, 421, k. 2., Bilten JT oblasti Karlovac, 15. 11. 1949.
748 HDA, Banditizam - Ogulin; K. SPEHNJAK, Seljački otpor ..., n. dj. 221, 224.
749 HDA, JT SRH, 421, k. 2., Bilten JT oblasti Karlovac, 1. 11. 1949.; HDA, JT SRH, 421, k 2., Bilten JT oblasti Karlovac, 15.11. 1949.
750 HDA, Banditizam .- Ogulin.
751 HDA, JT SRH, 421, k. 2., Bilten JT oblasti Karlovac, 1. 11. 1949.; HDA, JT SRH, 421, k 2., Bilten JT oblasti Karlovac, 15. 11. 1949.



 
Smrt Smail age Čengića- Mažuranić

Četa

Podiže se četa mala,
na Cetinju gore crne.
malena je, ali hrabra,
u njoj jedva sto junaka,
ne junaka biranijeh
po obličju ni ljepoti,
već po srcu junačkome;
kojino će udariti
ne na deset, da uteče,
nego na dva, da ih siječe;
kojino će umrijeti
za krst časni, kijem se krsti,
za krst časni i slobodu zlatnu.

12. od 12
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: 1 [2] 3
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!