GRDIĆ Gerdich Gerditsch Grdich Gertitsch
PREZIME: Nastalo je od rodonačelnikova osobnog imena Grde koje je izvedenica od narodnog imena Grdislav koje se danas više ne koristi, a u vrijeme nastanka prezimena bilo je vrlo rašireno. Grdina djeca su Grdići. Prezime je tipično za ogulinski kraj. Jezično srodna prezimena nastala od istog imena su: Grdaković, Grdenić, Grdešić, Grdinić, Grdović i sl.
ROD: Jedna od najvećih rodovskih zajednica ogulinskog kraja koja je nastala ondje u 15. st.
Prvi put se spominje u Modruškom urbaru iz 1486. koji bilježi dva kmetska domaćinstva: u selu Selšićima (Plaščansko polje): Grdića Tomka selo ima zemlje dni 10, luke kosca jednoga, služilo je prvo zlati jedan, a sada je pusto; u Vitunju: Grdića selo, zemlje dni 11, luke kosac jedan, služilo je prvo dva dni u nedilji, sada služi libar 5.
Zaselak Lesari/Grdići na području Zagorja ogulinskog.
Tijekom najžešćih turskih ratova u 16. st. Grdići se naseljavaju u ogulinskom tvrđavnom naselju i ulaze u vojnu službu tamošnje vojne posade. U ispravi kneza Vuka Krste Frankopana iz 1630. spominje se ogulinski građanin Ive G. U izvješću o pobuni Ogulinaca iz 1640. navode se sudionici pobune Mijo i Mate G. U drugoj polovici 17. st. više obitelji ogulinskih Grdića naseljava se na području Zagorja Ogulinskog i Modruša.
Popis vojnika iz 1699. bilježi osam Grdića u Ogulinskoj kapetaniji (Ivan, Luka, Jurak, Šimun, Marko, Ive, Mikula, udovica Ana).
Zemljišne knjige (1775.) sadrže podatke za 12 kućnih zadruga: Gornje Zagorje (Vid, Mateša, Bartol, Ivan, Petar, Ivan, Ive, Matko), Ogulin (Ivan) i Salopek Selo modruško (Ilija, Mate, Josip).
Nakon oslobođenja Hrvatske od Turaka u 18. st. sudjeluju u ogulinsko-modruškoj kolonizaciji Korduna gdje se naseljavaju u selima Donjem Nikšiću (40-7), Gornjem Nikšiću (34-6) i Rakovici (13-3). Tada se sele i u Saborsko, selo južno od Plaškoga: Saborsko (103-21) i Skrada (38-8).
Početkom 19. st. iseljavaju se u istočni Srijem gdje se naseljavaju u selu Hrtkovcima.
Početkom 20. st. nekoliko se obitelji saborskih Grdića naseljava u selu Rodinu Potoku (46-8) kraj Virovitice.
Grdići sudjeluju u velikom iseljeničkom valu ogulinsko-modruškog stanovništva u SAD (1890.-1914.). Prvi iseljenik je Mate (rođ. 1846.) iz Zagorja koji se iselio 1890. Grdići se trajno naseljavaju u ogulinsko-modruškoj koloniji u McKeesportu, zatim u Ellsworthu, Cokeburgu, Bent1eyvilleu i Exportu (Pennsylvanija).
Ivan Grdić iz Zagorja Ogulinskog kao
austro-ugarski vojnik na galicijskoj
bojišnici u I. svj. ratu
(zbirka Ivana Mihaljevića).
U ogulinskom kraju razvijaju rodovska naselja u Gornjem Zagorju (154-27) i u Salopek Selu (15-5) kraj Modruša, a rodovski ogranak u ogulinskom naselju Boštu (19-4). Prema popisu iz 1948. ondje je bilo ukupno 216 osoba s prezimenom Grdić.
OBITELJSKI NADIMCI: Ogulin-Bošt: Stošići, Tauni; Salopek Selo modruško: Ilijini, Jakovljevi, Mujići; Gornje Zagorje-Lesari: Antićkovi, Belikani, Bosiljkovi, Čvekani, Dragarski, Ignjini, Kovačevi-Evini-Crni, Lesari, Lubica, Rudini, Senjan, S Tratine, Tomini-Lesar, Tomini, Vučkini, Žgelakav.
|
Hrvoje Salopek,
Ogulinsko – modruški rodovi
2007., 323. - 325.
|  |
