CRO-eu.com
Kolovoz 11, 2020, 01:52:06 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: O našem pravopisu  (Posjeta: 13773 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« : Rujan 29, 2009, 08:24:05 »


   


Rječnik, manje poznatih riječi,
prijevod od 1921.
Hrvatski u 17. i 18. stoljeću

ada, dakle
aldovati, žrtvovati
balota (tal), kugla
bantovati (madž.), uvrijediti, uznemiriti
batriti, hrabriti, tješiti
batriv, hrabar
beč (m.), sitan novac od mjedi
beteg (m.], bolest
Boreas, sjeverni vjetar

cajzlin (nj. Zeisig), čižak

čalaren, varav
čalarnost, prijevara, lukavština
čemer, otrov

deričen, opasan (?)
dugovanjc, stvar, zabava
dundar, stijeg, zastava; odio vojske
durat, dorat (konj)

engedovati (m.), popustiti, dopustiti, oprostiti
eršek (m.), nadbiskup

frcovati, puhati, dahtati

gartlic (nj.), vrtić
godina, kiša
griendlic, krkuša (ptica)
grlec, ovratnik

haluga, grm, šiprag
harac (m.), boj
harmica (m,), carinara
hejuš, v hiuš
henjavati, henjati, prestati
herpauka (nj. Heerpauke), talambas
hintov (m.), kočija
hiuš (m. hius) = ris
hlipiv, požudan
hozakanje, bančenje (?)
hvdati, ljutiti se
hudoben, zao, zloban

jalzamin, jasmin
kača, zmija
kajtaš, vrst odjece (?)
kamuka, vrsta platna (nj. Damast)
katana (m.), vojnik '
kinč (m.), blago
kip, slika
klariš (m.), koralj
kočak (m.), bijela čaplja
konči, barem
kotriga, udo,čclanak
krauzanje (nj. kräuseln), kovrčanje, kuštranje

landrati, skitati se
listor, samo

maganjast (tal.), pogrješan
magnutje, trenuće, čas; prolaznos!
morgovanje, mrmljanje
mrteljen, mrtvački
muzovir (ili muzuvir, tur.),opadac, zlikovac, zloivor

naglic, karamfil (?)
nastor, borba, prkos, zloba
nebitje, odsutnost
neg, samo
nezvist, neznanje, nesigurnost(?)
njust, sobolj

obiršažiti, kazniti globom ("biršagom")
oroslan (m.), lav
orsag (m.), zemlja

pajdaš (m.), drug
paloš (m.), bojni mač
pelda (m.), primjer
plaviti, plivati, broditi
podstupiti (nj. unterstehen), usuditi se
pondriti, pognjuriti, razoniti
prepovidati, zabraniti
pripećenje, dogođaj, doživljaj
pripetiti se, slucajno se dogoditi
prišasten, budući
protulitje, proljeće
prugla (nj.), batine, šiblje

razštimati (tal.), procijeniti, prosuditi
roštati, zvečati, drndati, šumjeti

segur, siguran
sinjal (tal.), znak, biljeg
snažiti, čistiti
spenza (tal.), trošak, novci
sponečast, oholost (?)
spozabiti, pozabiti, zaboraviti


Grb hrvatskog Sokola
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #1 : Rujan 29, 2009, 08:26:26 »


šegavost, mudrost, lukavost, mušićavost
šereg (m.), četa, gomila
šip, svirala
škrbav, šćrbav, okrnjen, oštećen
škrlec, ševa
škurina (tal.), tama
štiglic (nj.), češljugar

tarča, štit, nišan
testir, svjedočanstvo, potvrda
tinja, tenja, sjena
tolvaj (m.), tat, lopov
tovaruš, drug
tram, greda
trpeti, trajati

ukaniti, prevariti

vadlja, oklada
valovati (m. vall), priznati
vim, vimdar, ipak
vreda, odmah
vuraziti, raniti (?)

zabiti, zaboraviti
zaštentati, zakasniti
zaštentati se, zadržati se
zgajati, pogoditi
zmagati, uzmoći, pobijediti
zrenuti, izagnati
zvirar, lovac

život, tijelo.

* * * * *

OD VLAŠIĆA JUNAKA.

Jur mi sunce na zapadu biše,
putom ide Vlašić dobar junak,
ter od ljube veselo popiva:
Da bi mi se moć' zastati s tobom,
pod jabukom, pod tankom košuljom,
bi ti, draga, vrlo ugodio,
na milosti lipo zahvalio.

To začula gizdava divojka,
proma njemu vreda išetala:
Pomoz' bože, neznana delija,
je l` ti život kako srce ljuto?
bojno kopje je l' znaš oblomiti,
kak na dugo mahom preskočiti?

Al govori Vlašić, dobar junak:
Vira t' moja, lipotom divojko,
vnoga jesam oblomio kopja,
s tebe dugo već krat preskočio,
ni uzmanka u životu momu;
ki b' me z rujnim napojio vinom,
htil bih junak vreda ukazaii,
kak se skače, kak se kopje lomi.
Vec te prosim, lipotom divojko,
daj dopustak s tobom družbovati,
što je Vlašić, znat ćeš testir dati.

Fran K. Frankopan


Ulomak Frankopanova koncepta pjesme
"Venus nastane davat audijenciju"
Klikni na fotografiju da se poveća


Grb hrvatskog Sokola
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #2 : Listopad 19, 2009, 23:40:36 »


Hrvatska jezična kultura

Prije obrade suvremene jezicne problematike na podrucju danasnje Republike Hrvatske treba podsjetiti na nekoliko cinjenica: 1. da je samo hrvatski jezik, odnosno njegova tadanja staroslavenska varijanta, imala, kao sto rekosmo, pravo sluzenje mise i drugih crkvenih obreda na svom jeziku, te da su se na ovom prostoru rabila i tri domaca pisma: glagoljica, bosancica i cirilica. 2. da je tijekom 16. st. a i nesto kasnije hrvatski jezik (crovata lingua) bio vojnicki i diplomatski jezik od Beca do Carigrada i da su ga govorili “svi Turci, a napose ratnici” (M. A. Pigafetta) . 3. da je ikavski govor, koji je poglavito hrvatsko narjecje, bio uobicajen u citavoj BiH od Jadranskog mora do Drine, te da su se istim jezikom sluzili i okolni krajevi kao Dalmatinska zagora, Lika, Slavonija, dakle jedno zaokruzeno podrucje citava danasnja BiH i rubni dijelovi Hrvatske.

Do dolaska Vlaha, danasnjih Srba, nije se znalo za ijekavicu, pa je postojala samo Kraljeva Sutiska (ne Sutjeska), Tintiste (ne Tjentiste), kameni spomenik mrtvima se “usicao” u kamen (stecak) i nazivao “biligom” (ne biljegom). I dalje: 4. da je rimski papa Urban VIII. godine 1623. nalozio svim katolickim samostanima da otvaraju katedre vec uobicajenih crkvenih jezika, (i arapskog) ali uz njih obvezno i ilirskog, a to znaci hrvatskog jezika. To se odnosilo na samostane ali i sveucilista s obje strane Alpa, dakle od Salamanke i Valencije u Spanjolskoj, do Pariza, Kölna, Beca, Bologne, Padove itd.

U svezi s bliskoscu jezika treba jos jednom odbaciti velikosrpsku stoljetnu laz kako su, toboze, Hrvati preuzeli srpski jezik, onaj koji je u prvoj polovici 19. st. u svojim jezikoslovnim radovima kodificirao Vuk Stefanovic Karadzic uz pomoc Slovenca J. Kopitara. Doista, Karadzic je 1818. izdao Rjecnik srpskog jezika s osnovama gramatike, a vec prije toga Slaveno - srpske narodne pjesme. Medjutim, priznao je kako se pisuci Rjecnik sluzio brojnim “sokackim”, a to znaci hrvatskim rjecnicima. Naime, prva hrvatska gramatika B. Kasica izasla je jos 1604., a za njom prije Karadzica jos pet - sest hrvatskih gramatika sve do one S. Starcevica 1812.

Prvi hrvatski rjecnik (uz jos 4 europska jezika) izasao je 1595., a napisao ga je F. Vrancic. Drugi Mikaljin 1651. imao je 25 tisuca rijeci, a Karadzicev 157 godina kasnije oko 26 tisuca. A za tim, prije Karadziceva, slijedi jos pet hrvatskih rjecnika. I dok je spomenuti B. Kasic preveo Bibliju na hrvatski 1630., Karadzic prevodi na srpski Novi zavjet tek 1847. godine
. Ako se uzme u obzir da je vecinu pjesama skupio po Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori i sve proglasio srpskim narodnim pjesmama, te da je od 1836. sve Hrvate osim kajkavaca i cakavaca smatrao Srbima, a sve muslimane Srbima islamske vjeroispovjedi, onda ce se vidjeti njegove velikosrpske osnove i teznje da sve Juzne Slavene proglasi Srbima. To je sve Karadzic obrazlozio u knjizici koja ima poglavlje “Srbi svi i svuda” koji je prvi osporio A. Starcevic, a Franjo Racki, jugoslavenski orijentiran hrvatski povjesnicar se upitao: “Zar Srbi i na Mjesecu?” . Ta srpska posesivnost i nasilna srbizacija hrvatske, crnogorske, muslimanske kulture, jezika, velikih imena gotovo je dvostoljetna konstanta srpske politike, ali nazalost i znanosti. To je osim Karadzica na etnografskom podrucju ucinio Jovan Cvijic u pocetku 20. st. i europskoj znanosti podvalio toboznju znanost i etnicke karte u kojima je srpski narod i jezik bio dominantan na citavom Balkanskom poluotoku i dijelu srednje Europe.

Nazalost, dio hrvatskih jezikoslovaca prihvacao je naivno Karadzicevu polaganu srbizaciju hrvatskog jezika. Bila je to struja tzv. vukovaca koja je smatrala da su hrvatski i srpski jedan jezik, da ih treba sto vise izjednaciti, ali na stetu hrvatskog jezika, poglavito onog kajkavskog i cakavskog narjecja hrvatskog jezika.   Vrhunac tih nametanja bio je tzv. Novosadski dogovor 1954. gdje zakljuceno, pod politickim pritiskom iz Beograda, da su hrvatski, srpski i crnogorski jedan jezik (muslimani se ne spominju), ali se to odnosilo i na njih. Uskoro je izdan Pravopis hrvatskosrpskog, odnosno srpskohrvatskog jezika, pa pokrenut Rjecnik, ali je izasao u Hrvatskoj samo do slova K i tada je napusten jer se shvatilo da sve to vodi postupnoj srbizaciji hrvatskog (ali i onog mijesanog jezika kojim se govorilo tada u BiH).

Hrvatski je odgovor tom jezicnom imperijalizmu bila Deklaracija o nazivu i polozaju hrvatskoga knjizevnog jezika koju su 1967. potpisale sve kulturno - prosvjetne ustanove i M. Krleza kao najugledniji hrvatski knjizevnik toga doba. Izdan je 1971. i Pravopis hrvatskog jezika koji je uskoro zabranjen i unisten, ali je objavljen u emigraciji, u Londonu i tajno se sirio po Hrvatskoj. Od raspada Jugoslavije 1990. postoje u praksi novih drzava cetiri sluzbena jezika: hrvatski, srpski, bosnjacki i, uvjetno govoreci, crnogorski.

Izvor: http://www.hic.hr/books/pavlicev/12.htm



Kako se govorilo u Vukovoj porodici? Njemački !

U porodici prvog i najvećeg srpskog zakonodavca srpskog jezika govorilo se – nemački. To je poznato. Manje je poznato koliko se i kako Vuk starao da mu žena i deca nauče srpski.

O tome je Vuk mislio čim se u Beču upoznao sa svojom budućom ženom Anom Kraus. Tri meseca nakon poznanstva sa njom a tri godine pre ženidbe, on joj piše:

“Radujem se što niste zaboravili ono što sam Vas učio srpski, nego ste i sami još naučili. želja mi je da jednom dobro govorite i pišete srpski.”

Vukova želja nije se ispunila: Ana nikada neće naučiti da dobro govori srpski, a kamoli da piše – uostalom kao ni Vuk nemački (razlika je u njihovom neznanju, razume se, neuporediva). Ipak iz njihove međusobne prepiske (koja je sva na nemačkom jeziku) može se zaključiti da je Ana, po Vukovoj upornoj želji, u više prilika ozbiljnije pokušavala da uči srpski, i da je doista nešto i naučila. Prvi put joj se takva prilika pružila, ili nametnula, u Panjevi kod Temišvara, gde je kod kumova Demelića, sa trogodišnjim sinom Savom i kćerkom Ružom (rođenom tada u Temišvaru) živela od proleća 1822. do proleća 1824, dok se Vuk bavio u Nemačkoj radi štampanja narodnih pesama. Tu joj je najbliže društvo bilo srpsko, imala je služavku Srpkinju, i svi su se očevidno trudili da, ispunjavajući Vukovu želju, govore što više svojim, a što manje Aninim jezikom.

Slična prilika ukazala se Ani pet godina kasnije u Zemunu, gde je Vuk preselio porodicu (ženu i četvoro dece) kad je po pozivu kneza Miloša došao da živi i radi u Srbiji. Iz Kragujevca i Beograda jednako opominje i podstiče Anu da sa decom (desetogodišnjim Savom i osmogodišnjom Ružom) uči srpski. Posle dužeg vremena, Sava piše ocu: “Jedva sam dočekati mogo ovo vreme da Vam srpskim jezikom moje blagodarno srce otkrijem.” Vuk prepoznaje da Sava ne piše “iz svoje glave” i traži da mu ubuduće piše nemački, ali bez tuđe pomoći, a Vuk će njemu pisati srpski. Ipak, i Ana i Sava i Ruža naučili su, bez sumnje, ponešto srpski u Zemunu. Docnije kad se porodica vratila u Beč, a Sava bio već na školovanju u Petrogradu, Vuk će pisati Ani: “Sa Ružom govori srpski da ne bi sve zaboravila“.

Dvoje Vukove dece koja su mu jedina ostala u životu, i koja će nadživeti oca, Mina i Dimitrije, naučiće srpski. Vuk se, bez sumnje, pobrinuo da Mina uči srpski u Beču, kao što je učila italijanski i francuski. Bilo joj je petnaest godina kada je Vuk jednom prilikom pisao kući sa puta na kome se duže zadržao: “Kad dođem u Beč, nadam se da ću sa Minom moći da govorim srpski.” Mina je bila marljiva i savesna, a lako učila jezike; uz to se kretala u srpskom društvu i imala odličnih prijatelja među Srbima. Najzad, kao što je poznato, ona se i udala za Srbina. U Beogradu je živela godinu i po dana u braku, i godinu dana kao udovica.

Sina Dimitrija Vuk je, naročito radi srpskog jezika, a zatim i radi italijanskog, poslao u Trst da uči srpsku osnovnu školu. Učitelj mu je bio Vukov odani prijatelj D. Vladisavljević, kod kojega je Dimitrije i stanovao. Da bi se pohvalio svojim uspehom, Dimitrije će posle, ponekad u isto vreme, pisati kući na tri jezika: majci nemački, ocu srpski i sestri italijanski. Docnije će učiti vojnu inženjersku akademiju u Znajmu kod Bruka. Uvek odličan đak, on se na četvrtoj godini rešio da napiše Srpsku računicu i poslao je ocu početak svoga rukopisa. Vuk mu je odgovorio:

“Iz ovoga što si mi poslao vidi se da ti svoj posao dobro razumiješ, ali da neznaš dobro našega jezika da bi misli svoje mogao onako kazivati kao što bi Srbin Srbinu kazao, nego prevodiš njemačke riječi i misli (kao što nesrećom čine svi naši sadašnji spisatelji), ali pored svega toga meni je milo što ti i o tome misliš, i kad nikakva drugoga posla ni zabave ne uzimaš, zabavi se i time, a uz to jednako gledaj da bi dobro naučo naš narodni jezik: čitaj Novi zavjet, pripovetke iz Staroga i Novog zavjeta i Srpski rječnik. Ja znam da je u Rječniku teško suhe riječi čitati i pamtiti, nego čitaj u njemu ono što je kod gdjekojih riječi poviše srpski napisano: iz onoga ne samo što ćeš učiti naš jezik nego ćeš poznati i naše narodne običaje i duh narodni.”

Izvor: http://www.antikvarne-knjige.com/magazin/2007/09/14/kako-se-govorilo-u-vukovoj-porodici/
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #3 : Svibanj 27, 2013, 17:37:02 »


Deklaracija o jeziku i Hrvatska samostalnost

<a href="http://www.youtube.com/v/WgNAU0YVB2M?version=3&amp;feature=player_detailpage" target="_blank">http://www.youtube.com/v/WgNAU0YVB2M?version=3&amp;feature=player_detailpage</a>

[. . .] Pritisak na rashrvaćivanje hrvatske kulture, a posebno hrvatskog jezika, bio je sve jači ... nego je sve izbacivano iz riječnika Matice hrvatske i Matice srpske – zajedničkog riječnika što nije potvrđeno u Srbiji, u srpskoj književnosti, u srpskoj narodnoj poeziji. [. . .]

Ranko Matasović, lingvist > http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac383.nsf/AllWebDocs/Srpsko_hrvatski_nikada_nije_ostvaren__jer_nije_postojao

http://hr.wikipedia.org/wiki/Rashrva%C4%87ivanje
http://www.snjezana-kordic.de/FILOLOGIJA_LAZI.htm
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #4 : Lipanj 25, 2014, 07:55:17 »


Kojim su pismom pisala sveta braća Ćiril i Metod?

Pitanje, kojim su pismom pisala sv. braća Ćiril i Metod, dotično koje je pismo starije, da li glagolsko ili ćirilsko, pretresivalo se u devetnaestom vijeku više puta, napose bavili su se tim pitanjem Safafik, Rački, Geitler i drugi. Nu ipak nijesmo sasma jasno doznali, kojim su pismom braća Ćiril i Metod pisali, košto ni nijesmo doznali, koje je pismo starije, dali glagolsko ili ćirilsko.

Ja držim pouzdano, ne obazirući se na razloge pomenutih učenih ljudi, kojima su učinili vjerojatnim, da su sveta braća svoje knjige napisali glagolicom: da je glagolica starije pismo od ćirilice, da su sveta braća zaista napisali svoje knjige glagolicom i da je zaista glagolica starije pismo od ćirilice. Za tu svoju tvrdnju navodim ove svoje razloge:

1.   Hrvati su primili slavensko bogoslužje i obredne knjige neposredno od braće Ćirila i Metoda dotično od njihovih učenika, dok su još sveta braća djelovala u Panoniji i Moravskoj. Tako si možemo jedino s jedne strane protumačiti, kako da se je u Hrvata u najstarije vrijeme upotrebljavalo isključivo glagolsko pismo i sačuvalo se do današnjih dana u bogoslužju, a s druge strane, kako da su oni rijetki slavenski spomenici, koji su se sačuvali iz Panonije dotično Moravske, napisani glagolicom. Ćirilica nastala je istom poslije smrti svete braće na dvoru bugarskoga cara Simeona, koji htijući reformirati slavensku knjigu, izumi dotično dade urediti novo slavensko pismo, ćirilicu (po Klimentu) prema novijem grčkom pismu i prema glagolici, koja je već postojala u slavenskoj knjizi. Iz Bugarske se raširi ćirilica među Srbe, Ruse i među neke Hrvate kao bukvica (po Bosni i jednom dijelu Dalmacije).

2.   Što je u najstarijim ćirilskim spomenicima ćirilsko pismo sasma udešeno prema glagolici.

R. Strohal
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #5 : Rujan 02, 2014, 19:26:23 »


Čiji je to jezik za svakoga?!

Pozor:  Ovo je poslano samo na naslov "Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje - Za HTV-1 emisiju: Jezik za svakoga" i nije uslijedio niti odgovor niti postupak niti uputa "spikerima" na HTV-u da ne govore srpskom varijantom: biciklista, ekomomista, terorista..., nego: biciklist, ekonomist, terorist i da manje "šta-kaju", a više što-kaju. Možda bi koristilo da hrvatski portali objavljuju ovakove članke i da zamole HTV-1 da vrate u "Dobro jutro Hrvatska" pjesmu i scensku izvedbu, što je ukinula era Radmana jer ga smeta sve hrvatsko. Čak se je okomio i na ponajbolju HTV-emisiju: TV-kalendar.
Dopisao Dragan Hazler, 1. rujna 2014. uz zamolbu za objavljivanje i buđenje hrvatskih jezikoslovaca.

_________________________________________________________________________

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Za HTV-1 emisiju: Jezik za svakoga

Poštovani svi!

Pozdravljam vas sve i najavljujem da sam dobronamjeran, da poštivam vašu emisiju s odličnim poukama, koje nam upućujete, ali za mene  s dosta malih nezadovoljstava.
Pratim sve emisije: Jezik za svakoga. Evo već pitanja: Čiji je to jezik za svakoga? Primjerice: beduinski, romski, staroslavenski ili možda hrvatski?
Za vrijeme crvenog mraka imali smo u Zagrebu: Trg republike jer se nije smjelo reći: Trg republike Hrvatske, a sada imamo suverenu Republiku Hrvatsku pa valjda snijemo i emisiju nazvati: Hrvatski jezik za svakoga.

Iz ove rečenice izvire još jedno pitanje: Kada je staroslavenski "prepustio" svojim nasljednicima nacionalna imena? Zbunjuje me da se već kneževine "Od stoljeća sedmog", doduše latinskim jezikom nazivaju pridjevskom imenicom Hrvatska ili vladar: Dux croatorum, a taj dux govori staroslavenski ili? Zbunjuje me logika u tome.

Grgur Ninski se je (recimo tako) borio za uporabu staroslavenskog u bogoslužju, a on je nosio naslov uz Grgur Ninski i Hrvatski biskup i bio je desna ruka prvom hrvatskom kralju Tomislavu. Jesu li oni međusobno razgovarali staroslavenski ili hrvatski?
Upravo pred sobom imam knjižicu s pjesmama Zvonimira Brezarića naslovljenu: Štit Hrvata.
Na prvoj stranici je slika ispod koje piše: Sv. Grgur Ninski - zaštitnik Hrvata.  Ne piše: zaštitnik Staroslavena.
U Weltgeschichte od Golo Mann-a, u prvoj knjizi, koja obrađuje povijest 500 godina prije Isusa spominje se čak 10 (deset) puta pojam Hrvat kao Horohuat ili Aracosien, a nijedanput ne kao imenica Slaven.
U toj, uz Ranke-ovoj najboljoj i naopširnijoj povijesti svijeta spominje se Slavene tek u III stoljeću nove ere.
Jeli starije jaje ili koka?

Negdje na Krimu postoje prastari grobovi, na kojima se susreće u određenom obliku ime Hrvat, a ne Slaven.
Jurić, u knizi: Genetsko podrijetlo Hrvata piše (izražavam se točno, ali mojim načinom) da je među Hrvatima najmanje slavenskog haplogena.

Zašto se u Hrvatskoj s najmanje slavenskog haplogena, više "staroslavenizira" i "slavenira", nego u svima drugima slavenskim državama?

Znamo zašto je to bilo tako u Đure Daničića (JAZU umjesto HAZU) i za vrijeme novosadskih dogovora itd...usw...etc...
ALI, danas imamo neovisnu državu Hrvatsku - Republiku Hrvatsku pa bi se ipak trebalo točno znati već u naslovu misije: čiji je to jezik za svakoga?!
 
Trebali biste nam reći, kad su Hrvati od "mumljanja" pećinskim pa staroslavenskim, pa slavenskim pa jugoslavenskim pa srpskohrvatskim prešli na jezik za svakoga i kad će preći na Hrvatski jezik za svakoga?!
Također bismo trebali znati, kad je dijete iz staroslavenskoga postalo punoljetno s hrvatskim imenom.

Hrvatska glagoljica
Zašto se vi stručnjaci za hrvatski jezik i jezikoslovlje toliko mnogo zalažete za kult bizantskim rebelima, koji su u drugoj polovici IX stoljeća (863) došli prekrštavati Moravljane?! Moravljani su tada bili kršćani i imali su čak svoje biskupe. "Sveta braća" su bila nepoželjna u Moravskoj pa su rimokatolički biskupi ubili "svetog" Metoda.


Stavljam svetaštvo Ćirila i Metoda pod navodnike jer nigdje u odgovarajućoj literaturi ne mogu naći, koji je papa posvetio Ćirila i Metoda. Na Istoku su se dijelila svetaštva kao imena kućnim ljubimcima. U Srba je svetac Nemanja i Rastko Nemanjić, samozvani sveti Sava.

Molim vas, dajte nam pokažite jedan jedini dokaz da su Bizantinci - Konstantin (Ćiril) i Method (Metodije) stvorili hrvatsko pismo glagoljicu.
Nema dokaza, a to je druga polovica IX stoljeća, kada se je sve blagoslivljalo, potvrđivalo i potpisivalo, čak i čuvalo za budućnost. Gdje je sačuvana samo jedna od svetih knjiga prevedenih u hrvatsku glagoljicu od "svete" braće?!

Kakovi su tek geniji bili Ćiril i Metod: "Na prvi pljesak ruke", stvoriše pismo glagoljicu, na "drugi pljesak ruke" prvedoše svete knjige i na "treći pljesak ruke" naučiše u Moravskoj popove i Moravce, da bi mogli slaviti Boga na "staroslavenkom jeziku" iz "preko noći" naučenog "staroslavenskog pisma glagoljice". Moravci su u drugoj polovici IX. stoljeća govorili svojim narodnim jezikom pa su morali učiti (obnavljati!) staroslavenski.
Sve je to mutež, koju bi jezikoslovci trebali bistriti, a jezikoslovci "Jezika za svakog" još zamućuju tu mutež. Zašto? Zašto?? Zašto???
Ćiril i Metod nemaju blage veze s hrvatskim pismom glagoljicom. Nema dokaza da su bar znali glagoljicu.

Poštovani gospodin Alemko Gluhak se trudi objasniti "mogu" iz starog Irana, a drugi gospodin se bavi pitanjem Jovanke i Jovana. Molim vas, objasnite nam kako su to iz "črta i reza" munjevitom brzinom "sveta braća" stvorila glagoljicu i bez odmora "put pod noge" u Moravsku. Bogu je trebao nakon stvaranja svijeta dan odmora, ali neumorna "sveta braća" su su po svojim moćima nadmašili Boga.

Nisam jezikoslovac, nego davno umirovljeni farmaceut i biokemičar, ali sam slušao od njemačkih kroatista, da je hrvatska glagoljica nastala u susjedstvu Armenije. Ne mora niti to biti točno. Zašto za nastanak hrvatske glagoljice moramo znati tvorca, a zašto ne važi način NEPOZNATOG tvorca kao za druga pisma. Tko pita i (laže?) o tvorcima, na primjer: klinastog pisma, hieroglifa, etruščanskog pisma, latiničnog pisma i grčkog pisma, iz kojeg su izvedena razna pisma, koja se od XVII stoljeća nazivaju ćirilicom.

Okanite se gospodo "ćoravog posla" s tvorstvom hrvatskog pisma glagoljice. Ako ne znate točno ne namećite ljudima nešto nepouzdano i nedokazivo.
Molim vas još jedanput, pokažite mi jedan jedini dokaz, da su "sveta braća" ili  čak jedan od njih (Metodije) bio tvorac hrvatskog pisma glagoljice! Nagradit ću vas za taj dokaz matematičkom točnošću, ali ne za naklapanje.
Ako nema dokaza, zašto slijedite one, koji su iz sebi poznatog razloga izmislili tvorca "staroslavenske glagoljice".
Molim vas za dva odgovora iz ovog pisma, dvije zamolbe i jedno pitanje:
1. Kad su iz starih Slavena nastali Stari Hrvati i mi "mladi" Hrvati?
2. Molim vas jedan jedini dokaz, da je "sveti" Metod tvorac pisma glagoljice. Evo analogije: Ministar Linić kaže: "Bez računa se ne računa!" Vrijedi ista analogija: "Bez dokaza se glagoljica ne pripisuje Metodiju!"
3. Molim vas naučite HTV-voditelje, pardon spikere muškarce, da kažu: "Ja sam biciklist, a ne biciklista". (Nije to samo voditelj emisije: Što vas žulja?).
4. Jesu li voditeljice i voditelji HTV-emisija štakavci ili štokavci?
5. U emisiji "Dobro jutro Hrvatska" idu spikerice i spikeri (Užas od izraza! Zašto ne izmislite hrvatske imenice?) do Osijeka, do Splita, do Rijeke... Pitanje: jeli ispravnije "do" ili "u".  Znadem da se iz stanovitih razloga u Hrvatskoj izbjegava slovo "U", ali mi se čini da bi ipak trebalo ići "U", a ne samo "Do".
Ja putujem iz Basela u Zagreb, u Slunj, u Topusko, a ne do Zagreba, do Slunja, do Topuskoga...
Napose bi trebalo paziti na ispravnost hrvatskog jezika u javnim medijima (HRT i tiskovine...) jer iz njih se najviše čuje, čita i uči hrvatski jezik.

Unaprijed hvala za odgovore, za pouke i srdačno vas pozdravljam.
Dragan Hazler - Hrvat iz Slunja, bjegunac ispod Titovih milosti, 1971.
Basel, 6. studenoga 2013.

Post scriptum
Negdje sam čitao, da je rimski pisac i filozof Lucius Annaeus Seneca imao iznad radnog stola slogan: "Prijatelj mi je onaj, koji me kritizira, a ne onaj koji me hvali!"
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #6 : Rujan 02, 2014, 19:28:54 »


Komuniste smetaju udžbenici

http://www.tinolovka-news.com/vijesti-hrvatska/64482-komuniste-smetaju-udzbenici-jelena-lovric-evoluirala-nekoc-bi-u-ime-slobodnomislecih-zvala-tenkove-ubojice-danas-se-zadovoljava-uvredama

__________________

Baz uvrede molim, zašto vi u domovini dozvolite djelovanje takvima. Mi smo ih u dijaspori ušatkali, gurnuli u kut i pravilno etiketirali. Vi dozvolite da takovi zajedavaju vas tamo, čak se zalijeću "na krilima", koja im niste podkresali i po nama kljucati. Alo ovdje dobiju po kluni i po repovima. Nismo mi u dijaspori nego vi domovinci, hrvatski branitelji i hrvatsko svećenstvo izabrali razne Mesiće, Sanadere. Teršelićke, Pusićke, Pupovce, Stanimiroviće, Milanoviće, Josipoviće... i izabrat ćete ih opet. To je naša hrvatska bolest.

Zemlja neobrađena, a Hrvatice i Hrvati kopaju po konteinerima. Hrvati u dijaspori ne kopaju po konteinerima, nego rade marljivo za svoj kruh svakidašnji.

Trgnite se, ne plačite, ne dozvolite da vas zajebavaju gori od vas samih, ne ubijajte se, nego prije samoubojstva ubite onoga, radi kojega odlazite u smrt. Mi ustaše smo imali zadnju bombu za sebe i za bandite, koji su nahrupili na nas, tako da je uz jednog Ustašu otišlo na drugi svijet po nekoliko bandita.

Vi ste postali plačidruzi i zejebavaju vas razne Teršeličke. Lovrićke i Josipovići...

Nije li Vas sramota, što ih birate i trpite?!

Za dom spremni! Dragan Hazler

________________

Dragi čitatelji,

ja do danas nisam znala tko je Jelena Lovrić. Trebam li ja, za moje opće obrazovanje, znati tko je ta osoba?

Mišljenje gospođe Lovrić zanima me isto toliko koliko mjeseca kad pas na njega laje.

Marica
 

Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #7 : Siječanj 14, 2015, 13:58:25 »


Riječ godine: kujundžariti

Misleći na Milana Kujundžića i Kolindu Grabar Kitarović koji se odlikuju voljom za rad i akciju, kreirala sam novu riječ za "strast za radom" - kujundžariti.

 

Hajmo zajedno za bolju Hrvatsku kujundžariti!
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.21. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!