CRO-eu.com
Lipanj 17, 2019, 06:44:13 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Prezime -K -  (Posjeta: 23739 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« : Kolovoz 10, 2009, 12:25:20 »


Davorin Krmpotić

30. siječnja 1930. umro je od kapi hrvatski žarki rodoljub Davorin Krmpotić, koji se rodio 8. studenoga 1867. u Veljunu (općina Kriviput kod Senja). Krmpotić bijaše poznat hrvatski književnik. Tad je g. 1901 pošao u Sjevernu Ameriku. Tamo je u gradu Kansas City postao hrvatskim župnikom, što je ostao do svoje smrti. Krmpotić je ondje sagradio hrvatsku crkvu, školu i sirotište.

Izvor: Državni arhiv u Zagrebu (DAZ)
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #1 : Kolovoz 11, 2009, 17:21:29 »


Josip Krmpotić

Krmpotić, Josip, tiskar i nakladnik (Stupnik kraj Zagreba, 1. 3. 1864 – Beograd, 21. 6.. 1949). Zbog sudjelovanja u organiziranju protumađ. demonstracija 1884. protjeran je iz Zagreba te se preselio u Trst, gdje je radio kao slagar u tiskari i surađivao u novinama Naša sloga i Edinost.

U Gorici je 1894. bio poslovođa u Goriškoj tiskarni. God. 1898. došao u Pulu za upravitelja prve hrv. tiskare, u vlasništvu Andreja Gabrščeka iz Gorice, koji ju je 1900. prodao konzorciju Tiskara Josip Krmpotić i drug. Nakon preuzimanja tiskarskih poslova za austroug. ratnu mornaricu, poduzeće je naglo napredovalo. God. 1899–1906. izdavalo je tjednik Naša sloga. K. je 1903. osnovao vlastito tiskarsko poduzeće, koje se bavilo i nakladništvom (izdavanje socijalist. novina Il Proletario, a od 1906. do studenoga 1918. dnevnika na njem. jeziku Polaer Tagblatt). God. 1915–18. izdavao je Hrvatski list, prvi hrv. dnevnik u Istri.

Objavljivao je i knjige hrv. autora (V. Nazora, A. Tentora, M. Brajše Rašana), Talijansku početnicu Benjamina Deprata i dr. Po narudžbi austroug. ratne mornarice tiskao je knjige na njemačkom, a 1917–18. izdavao je tal. dnevnik Il Gazzetino di Pola. Bio je vlasnik triju tiskara, knjigovežnice, papirnica i knjižare. Prema M. Mirkoviću, njegova je kuća 1915–18. bila središte hrv. narodnog pokreta u Puli. Nakon tal. zaposjedanja Pule u studenome 1918. Hrvatski list je u prosincu zabranjen, a K. interniran na Sardiniju.

Nakon povratka iz internacije priključio se obitelji u Domžalama*. Kupio je tiskaru, koja je propala 1927., a nakon toga odselio se u Beograd k sinu Mariju. Za političke zasluge u nacionalnoj borbi u Trstu i Puli (poglavito za Hrvatski list i aktivnosti Narodnoga vijeća) odlikovan je 1922. Redom sv. Save.

LIT.: J. Krmpotić, Razvoj tiskarske obrti v Julijski krajini, u: Edinost 1876–1926, Trst 1926; M. Balota (M. Mirković), Političar i čovjek Josip Krmpotić, Istra, 1939, 8; isti, Puna je Pula, Zagreb 1954.

B. Dobrić, M. Urošević

__________________

* Domžale je grad i općina u Sloveniji u blizini Ljubljane sa 13.037 stanovnika. MD
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #2 : Kolovoz 13, 2009, 11:30:31 »


Karlo Krmpotić

Klikni na fotografiju da se poveća

Izvor: Hrvatski državni arhiv u Zagrebu - DAZ

* Prvi puta na internetu. Kopiranje za forume nije dozvoljeno.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #3 : Kolovoz 13, 2009, 11:32:44 »


Mihovil Krmpotić


Izvor: Hrvatski državni arhiv u Zagrebu - DAZ

* Prvi puta na internetu. Kopiranje za forume nije dozvoljeno.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #4 : Listopad 18, 2012, 22:15:33 »


Dvadesetgodišnjica hrvatskog župnika u Americi

Rev. M. Davorin Krmpotić g. 1902. administrator ličke župe u Vališselu, došao je u lipniu prije 20 godina u Kas (Kansas City, Sjed. države u Americi), gdje je našao tek nekih šezdeset porodica hrvatskih naseljenika. ali je već g. 1904. podigao sam kao graditelj crkvu Sv. Ivana Krstiteija s troškom od preko 40.000 dolara,


St. John the Baptist Catholic Church crowns Kansas City's Strawberry Hill

a malo zatim i krasnu školsku zgradu s 15.000 dolara  u kojoj obučava 10 sestara franjevačkog reda iz Maribora pod upravom župnikovom. a polazi je preko 600 naše djece, jer već ova župa broji nreko 500 porodica iz svih hrvatskih krajeva, a naiviše iz zagrebačke i senjskomodruške biskupije;


Klikni za uvećani prikaz

Osim toga je D. Krmpotić uložio sve sile, da podigne.i sirotište za hrvatsku djecu: "Dom sv. Ivana", što mu je (za svotu od 15.000 dolara) krasno uspjelo. kako to pokazuje donja slika desno. na kojoj je i medalion-slika ovoga agilnog župnika.


Klikni za uvećani prikaz

Krmpotić je kao misionar prošao sve tamošnje hrvatske naseobíne od države Arizona do granica Meksika. pa u državi Missouri itd., te uživa opće simpatije naših iseljenika.

DiS, 5. srpnja 1922

Više > http://kansastravel.org/stjohnthebaptistcatholicchurch.htm
http://kansastravel.org/strawberryhillmuseum.htm
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #5 : Siječanj 27, 2019, 23:17:05 »


Zbog toga što namjeravam pisati o vlasnicima Vile Prekrižje i Vile Zagorje, morala sam najprije saznati više o njima i još nekim akterima ondašnjeg vremena. Tako sam došla do
-   Ferde Kalabara, prvog vlasnik posjeda i vile Prekrižje, te do
-   pl. Nikolića – Podrinskog (Vila Zagorje),
-   Grahora,
-   pl. Weiss de Polna (Vila Weiss/Vila Prekrižje),
-   baruna Scotti i
-   Giovanni Battista De Negri, da bih na kraju zaustavila se kod Zajceve vesele opere "Lizinka".
Vraćajući se unaza, ustanovila sam veliku povezanost interesa svih tih "moralista", te se usudim govoriti o ondašnjoj "zagrebačkoj kliki" koja se, osim manira, u ničemu ne razlikuje od današnje. Ili?

Ferdo Kalabar, uzeo je iz blagajne "Croatia" neku nebitnu svotu novca ali nije ni najmanje oštetio osiguranje, naprotiv pojedinci "zagrebačke klike" su, kroz stečaj, jeftino se dočepali cijele Kalabarove imovine.

A Grahori!? Istina vrijedni u poslu ali isto toliko "vrijedni" pri izboru svojih prvih, drugih .... supruga, kroz koje su postigli ugled, poštovanje, "slavu i čast" te tako gradili svoju piramidu bogastva. Žene su igrale ne samo kod Janka starijeg nego i kod njegova četiri sina veliku ulogu. Druga supruga Janka starijeg, Alma Grahor (Belošević) bila je 30 god. mlađa od njega, a Janko Grahor mlađi, nedugo poslje smrti prve mlade supruge Dragice Freudenreich, ženi se 05.09.1887. (u crkva svetog Franje Ksaverskog ) s osamnaestogodišnjom Olgom r. Kaiser.
Grahovi sigurno nisu bili moralisti! I tako možemo o umreženoj "zagrebačkoj kliki" ići u beskonačnost.

Koje su Vama poznate osobe u hrvatskom javnom životu, koje se strogo pridržavaju pravila morala i poštuju važeće norme i običaje?!
Recite mi bar jednu.

Samoubojstvo Ferde (Ferdinanda) Kalabara u petak, 18.01.1889.

Klikni za uvećani prikaz

Cijeli grad je u petak, 18.01.1889. bio šokiran kada se raznio glas, da je zamjenik gradonačelnika Ferdo Kalabar, kao upravitelj osiguravajućeg društva "Croatia" [1] pronevjerio 14.000 guldena (83.020,00 €) i krivotvorio račune od 25.000 guldena (148.250,00 €). Za tužnu smrt Kalabara dioničari i njihove obitelji nisu imale sažaljenja. Iz poslovnih knjiga osiguranja vidi se, da je Kalabar već od početka bio dosta "hrabar" stavit ruke u tuđe džepove i tako se dokopao do položaja zamjenik gradonačelnika.
Inače su neki ljudi pokušali zataškati "aferu Kalabar" barem onoliko koliko bi spasili čast grada i društva.

Već prije mjesec dana upravni odbor bio je uočio nepravilnosti u kasi osiguranja. Krajem prosinca 1888. god. član uprave Aleksandar Hondl [2], izračunao je gotovinski deficit od 14.000 guldena/forinti. Tražili su ključeve od Kalabara, ali se on uvijek govorio da je bolestan, dok je u isto vrijeme je prepisao svoju imovinu na svoju suprugu. U petak ujutro 18.01.1889. su članovi uprave još jednom pokušali uvjeriti Kalabara da pokrije manjak sa svojom imovinom, a on je odgovorio da to ne može učiniti jer je svu imovinu prepisao na svoju suprugu. Nato je načelnik Upravnog odbora Stjepan Grahor [3] najavio kaznenu istragu. U 6 sati navečer18.01.1889. došli su istražni sudac Ferdo Šlajmer [4], liječnik dr. Tošo (Teodor) Wickerhauser [5] s redarstvenicima do Kalabarove vile da ga preslušaju, pa onda zatvore. Pošto im on nije htio otvoriti vrata, redarstvenici su razbili prozore i ušli u vilu. U tom trenutku je Kalabar, kojeg su zvali "zagrebački Gambetta" [6], opalio hitac s revolverom sebi u glavu, te je ostao odmah mrtav.
"Croatia" osiguravajuća zadruga, kroz "aferu Kalabar" negubi niti novčića jer će manjak biti pokriven imovinom Kalabara, pošto je Kalabarova supruga odustala od fingiranog prepisa njegove imovine na njezino ime.

U tu imovinu se ubraja zemljište i ljetnikovac na Prekrižju koje je kroz stečaj jeftino kupio Jakob Weiss (Vila Weiss).
Slovenec: političen list za slovenski narod, ponedjeljak, 21.01.1889

________________________

Liepo je već vrieme prošlo, da u domovini našoj nije činovnička čast okaljana pronevjerenjem, što obzirom na druge zemlje služi na veliku pohvalu našemu sviestnomu činovničkomu stališu i našoj budnoj vladi, koja je umjla i na ovom polju uspješno zahvatiti. Nasuprot žalostni su pojavi u novije doba kod privatnikah, koji imadu baratati tudjim imetkom, a tim žalostniji, što ljaga takvih zločinah pada na ugledne i dobro stojeće ljude, koji nisu imali ni najmanjega povoda, da posegnu za tudjim imetkom.

Još nije ni dovršena žalostna aftaira Dragana Schlintnera u Zagrebu, koja je punim pravom probudila ogorčenje proti zločincu, a eto opet dogodi se isto tako žalostna sgoda sa zagrebačkim podnačelnikom i ravnateljem našega domaćega osjegurajućega družtva "Croatia", Ferdinandom Kalabarom. Ugledan i imućan čovjek kao što je bio Kalabar, nije mogao počiniti zločinstvo pronevjerenja pri zdravoj pameti; njegovu pamet morala je valjda potamniti pohlepa za blagom, pa kada je žrtvovao bio vlastita sredstva toj pohlepi, zasliepljen segnuo je i za tudjim imetkom, koji obično ne donosi zločincu blagoslova, pa nije ni Kalabaru donio. Taj neuspjeh razbistrio je zločincu pamet, pa se je sam kaznio prije, nego li ga je ruka pravde zahvatiti mogla, naime uzeo si je život baš u onaj čas, kada je redarstvo došlo bilo da ga odvede u iztražni zatvor.

Samo osjeguravajuće družtvo "Croatia" neće trpiti ni kakove štete, a naravno da zločinska manipulacija Kalabarova neće škoditi ni ugledu ovoga zavoda. Nasuprot trpiti će zagrebački novčani zavodi znamenite štete, jer je Kalabar uvriedujivao kod njih krivotvorene mjenice. Dosada poznati iznos tih krivotvorenih mjenicah dosiže do 50.000 for.

Dakak da je Kalabar kroz više godinah vodio takovu manipulaciju, a mogao ju je voditi samo pod plaštom svoga ugleda i svoje imućnosti.

Nad ostavštinom nesretaikovoj otvoren je stečaj, te će nesretnikova supruga i djeca nevoljom okajivati zločinstvo svoga supruga i oca radi ravnomjerna podmirenja dužničkih obveza.

Hrvatska straža 26.01.1889

________________________

[...] Kr. sudbeni stol u Zagrebu, odlukom svojom od 19. svibnja 1891. br.
6204 gr., odredio sudb. očevid u svrhu pregledanja naših knjigah u smislu §. 34. trg. zak. Na ročištu odredjenu za izbor vještakah prigovorio je naš zastupnik proti vještaku što ga stečajnina Ferde Kalabara bijaše predložila. Uslied toga prigovora nastala je razprava, pa je sud prve molbe uvažio prigovor našega zastupnika, odlukom svojom od 21. prosinca 1891. br. 16467 gr. Proti toj odluci zastupnik stečajninc uložio je utok, uslied kojega se sada stvar nalazi kod veleslavnog kr. banskog stola. ... što parnica proti ostavini Ferde Kalabara još konačno riešena nije [...]

Narodne novine Zagreb, 20. lipnja 1892

________________________

[1] Osiguravajuća zadruga Croatia. Odluka je donesena 4. lipnja 1884. godine na sjednici Skupštine zastupstva, da bi tjedan dana kasnije tajnim glasanjem izabralo se ravnateljstvo Croatie od osam članova. Za prvog upravitelja zadruge izabran je Ferdo Kalabar.
Ravnateljstvo ˝Croatiae˝ u Zagrebu, Zrinski trg, Berislavićeva ulica br. 2.

[2] Aleksandar Hondl * 20.02.1832 † 23.08.1890 (58)
[3] Stjepan Grahor * 1863 † 1949 (86)
[4] Ferdo Šlajmer * 1832 † 1897 (65) porijeklom iz Kočevja u Sloveniji.
[5] Dr. Teodor Wickerhauser * 04.09.1858 † 13.03.1946 (87)
[6] Gambetta, sicilijanski mafiozo
[7] Dragutin Schlintner

________________________

Prikaz Hoffmannova upravljanja gradom Zagrebom dopušta vrlo pozitivnu ocjenu o njegovu gradonačelničkom mandatu. Slijedi još jedna zanimljivost iz Hoffmannova životopisa. Već je spomenuto da je trideset godina bio javni bilježnik u Zagrebu. Tijekom obnašanja gradonačelničke dužnosti, a povremeno i kasnije, kad je zbog bolesti želuca bio spriječen obavljati javnobilježničku službu, u službi ga je zamjenjivao nećak, Dragutin Schlintner.[7] Zbog Schlintnerovih protuzakonitih postupaka tijekom obavljanja bilježničke službe konfisciran je imetak Josipa Hoffmanna. Istraga o tom slučaju bila je dugotrajna i nije završena do Hoffmannove smrti pa mu nije pružena nikakva zadovoljština, niti mu je vraćena imovina ili barem njezin dio. Josip Hoffmann umro je od upale pluća 19. ožujka 1892. u Zagrebu, u svojoj kući u Dugoj ulici 28 (danas je to Ulica Pavla Radića). Pokopan je na središnjem zagrebačkom groblju Mirogoju.
* Dr. Josip Hoffmann (Dvoranić) – zagrebački gradonačelnik i publicist (1827.-1892.)
Ostavio je udovu suprugu, rodjenu Musulin, s kojom za njim žale i četiri sestre. Pokojnik sahraniti će se danas u 3 ure po podne iz vlastite kuće u Dugoj ulici na centralnom groblju
Zemaljska udruga Podunavskih Švaba u Hrvatskoj, Osijek, 2007

Josip Kalabar, c.kr. redarstveni tajnik, djed sadašnjeg grad. podnačelnika g. Ferde Kalabara, umro je jučer prije podne u 76. godini života, te će biti pokopan na skupnom groblju sutra u 3 sata iz Draškovićeve ulice 11.
Narodne novine (Zagreb. 1861), 22. listopada 1888.

-   Josip Kalabar * 1812 † 21.10.1888 (76) Draškovićeva ulica 11
Josip Kalabor, član odbora Gospodarskog hrvatsko slavonskog društva u Zagrebu 19.08.1858.
-   Vera Kalabar * 1853 † 03.12.1925 (73)

O Kalabarovom životu i samoubojstvu 18.01.1889 nisu nijedne novine, osim Sloveneca, napisala više od dvije rečenice.
Ferdo (Ferdinand) Kalabar, nije bio jedini koji je, na štetu dioničara i poreznih obaveznika, dizao svoj životni standard i ugled u društvu. Takozvana "zagrebačka klika" raširena je po svim gradovima domovine sve do danas.
"Slovenac" ne piše da je vladala velika oskudica novca te narod nije nikako mogao doći do kredita i mnogi su pali pod stečaj. Najmanji broj tih korupcionaša nije se niti u jednom trenutku sramio zbog korištenje vlastitog društvenog položaja. Općenito je poznato, da korupcionaši nemaju dovoljno srama, te im nepada na pamet, oduzeti si život. Ali što je sram!

Ferdo Kalabar bio je čovjek koji je griješio i iz srama sam sebi sudio.

Od njegovog samoubojstva, kroz stečajnu masu, profitirala je zagrebačka gospoda.


Ostali Kalabari u Zagrebu

-   Ferdo Kalabar * ? † ?, trgovina željeza, Bakačeva ul. 2
-   Marija Kalabar, udovica, Bakačeva ul. 2
-   kćerka Slavica Kalabar * 1875 † 20.02.1892 (17), Bakačeva ul. 2

Prvi adresar grada Zagreba iz 1902. Adresar je pisan na hrvatskom i njemačkom jeziku te sadrži i popis svih trgovaca i obrtnika.
Imenik dostojanstvenika, činovnika i javnih službenika Kraljevine Hrvatske i Slavonije. Imenik je nastao 1917. godine.


Predpostavljam da su Mervar i Hodniković  kupili od udovice Ferde Kalabara trgovinu željeza. Ta jednokatnica s trgovinom željezom srušena je 1929. god.

Mervar i Hodniković, trgovina željeza, Bakačeva ul. 2, 1922. god.
-   Mervar Alojs * 09.05.1883 u Velike Škerjanče 7, Novo mesto † 20.11.1956 u Zagrebu

Na naslovnici u novinama 4. svibnja 1929. objavljena je fotografija rušenja stare dvokatne kuće na mjestu gdje će biti sagrađena nova zgrada. U istom je članku najavljeno rušenje jednokatnice s trgovinom željezom Mervar i Hodniković čime je omogućena izgradnja dviju novih ulica: od trga do križanja Vlaške i Kurelčeve te od trga prema Nadbiskupskoj palači.1
Nove ulice u Zagrebu, Večer, 4. svibnja 1929
Večer je bila hrvatski dnevnik iz Zagreba. Izašla su prvi put 10. studenoga 1920., a prestala je izlaziti uspostavom NDH, 10. travnja 1941. Uređivao ih je Ivo Sučić.



Bakačeva ulica 1898.g., desno trgovina željeza
Bakaĉeva je ulica ostala tjesnac do 1899. g. kad je poĉelo rušenje tih kuća.

Građanska četa - osnovao zagrebački trgovac Josip Schiffer 1799.
Vojnici su bili:
-   tokar Franjo Kalabar,
-   češljar Ivan Kalabar
-   Kalabar Franjo (*1794 † 1876) (82), župnik župe Sv. Marije 1853-1856
-   Kalabar Franjo, Kaptol 13 (176)
-   Kalabar (Halabar, Kalavar) Ivan, ulica Pavla Radića 50, 52 (68); Zrinjski trg 17 (92)

________________________

Kablari u Hrvatskoj pretežito su Hrvati, većim dijelom iz Garešnice, a često su i Srbi. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u gradovima Kninu i Garešnici.
U Hrvatskoj danas živi oko 150 Kablara u 70 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno 130, pa se njihov broj povećao za 20 posto.
Prisutni su u većini hrvatskih županija, u 17 gradova i 18 manjih naselja, najviše u Golubiću (25), Puli (20), Zagrebu (15), Biovičinom Selu u okolici Knina (15), te u Jurićima u okolici Pazina (10).

https://actacroatica.com/hr/

"Croatia" osiguravajuća zadruga u Zagrebu
http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=3348.new#new
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!