BRAJKOVIĆ Braikouich Braikovic Braikowitsch Preykowitsch
PREZIME: Nastalo je vjerojatno od rodonačelnikova osobnog imena Brajko koje je izvedenica od narodnog imena kao Bratoljub, Bratoslav i sl., a moguć je i nastanak od rodbinskog naziva brajko (
brajo brat). Brajkovi potomci su Brajkovići. Jezično srodna prezimena su Brajan, Brajčić, Brajić, Bralić, Bratović, Bratulić i dr.
ROD: Postoji više nesrodnih rodovskih zajednica istog prezimena. Najveće su dalmatinski Brajkovići (Šibenik, Zadar, Makarska) i Brajkovići nastali u 15. st. na području srednjovjekovnih župa Gacke i Modruša.
Prvi put se spominje u Modruškom urbaru iz 1486. kmetsko domaćinstvo Brajković selo, zemlje dni 15, služilo je četrtinu, sada je pusto. Zatim se u jednoj parnici iz 1501. spominju plemeniti Brajkovići u sjevernom dijelu buške župe (središnja Lika).
Tijekom najžešćih turskih ratova u 16. st. mnogi Brajkovići sele se u Istru (Pazin, Buzet) i u karlovački kraj (Ozalj, Dubovac) gdje
se spominju u selu Pribiću kraj Krašića 1598. Najsnažnija rodovska naselja razvijaju u svojoj matičnoj postojbini Gackoj dolini: Prozor (104-23), Sinac (68-16) i Otočac (37-8). Jedna se obitelj otočačkih Brajkovića početkom 18. st. preselila u ogulinski kraj gdje se naselila u Oštarijama. Zemljišne knjige (1775.) sadrže podatke za jednu kućnu zadrugu u Oštarijama (Ive).
U ogulinskom kraju razvijaju rodovski ogranak koji tradicionalno stanuje u središtu Oštarija (14-5).
Hrvoje Salopek, 2007., 284.
