BOGDANIĆ Bogdanich Bogdanitsch Wogdanitsch
PREZIME: Nastalo je od rodonačelnikova narodnoga osobnog imena Bogdan. Bogdanova djeca su Bogdanići.
ROD: Postoji nekoliko ne srodnih rodovskih zajednica istoga prezimena (Biograd, Stari Grad na Hvaru, Sv. Petar kraj Ludbrega, Tkon na Pašmanu), a također postoje i pravoslavni Bogdanići na Banovini (Jabukovac, Majske Poljane).
Međutim, najveća je rodovska zajednica ličkih Bogdanića koja je nastala u 15. st. na području srednjovjekovne buške župe (središnja Lika). Prvi put se spominje u listini senjskog kaptola u selu Srijanima u Lici (danas Sređani) 1512. izvjesni Šimun B.
Tijekom najžešćih turskih ratova u 16. st. Bogdanići ulaze u tvrđavno naselje grada Otočca. Popis vojnika iz Otočca 1540. spominje Tomu, Vida i Petra B. Ondje razvijaju svoje matično rodovsko naselje: Otočac (67-14). Na prijelazu iz 17. u 18. st. jedna će se obitelj otočačkih Bogdanića preseliti u ogulinski kraj gdje se naseljava u Donjem Modrušu.
Zemljišne knjige (1775.) sadrže podatke dviju kućnih zadruga u Donjem Modrušu (Franje, Fabijan).
Bogdanići će u ogulinskom kraju ostati i u novije vrijeme malobrojni: Donji Modruš (6-3).
Hrvoje Salopek, 2007., 277.
