BADANJAK Badaniak Badanka Badanjek Badanjković
PREZIME: Naziv je za osobu iz mjesta Badnja, odnosno rodonačelnik je doseljenik ili potomak osobe iz Badnja. Riječ badanj izvorno znači drvena posuda, vrsta kade ili kace, a ponegdje se koristi u prenesenom smislu kao naziv za jarak, grabu ili rupu. Dakle, riječ badanj s nastavkom
-ak označava osobu iz navedenog mjesta Badnja (na isti se način tvore: Brinje - Brinjak, Livno - Livnjak itd.). Treba spomenuti da sa sjeverne strane ogulinske tvrđave postoji špiljska jama koja nosi ime Badanj, međutim to mjesto nije u vezi s opisivanim prezimenom.
Prezime je tipično za ogulinski kraj, posebice za područje Oštaija. Prezime se izvan ogulinskog kraja pojavljuje i u oblicima Badanković i Badanjek.
ROD: Jedna od većih rodovskih zajednica ogulinskog kraja podrijetlom iz srednjovjekovne psetske župe (Cazinska krajina) nastala u 15. st. Sredinom 16. st. spominje se ondje kao plemićka obitelj, a nosi prezime Badanjković.
Zbog turskih prodora Badanjki krajem 16. st. djelomično napuštaju svoju prapostojbinu.
Jedan ogranak seli se u kraj zapadno od Karlovca, u selo Završje (12-4) gdje nose prezimenski oblik Badanković, a
drugi ogranak seli se u ogulinski kraj. Ondje se"Badanjki sklanjaju iza zidina oštarijske crkve. Rodovski ogranak, koji je ostao u Cazinskoj krajini, prijeći će nakon turskog osvajanja na muslimansku vjeru. Navedeni će u 17. st. zauzimati visoke dužnosti u Krupi, Bihaću, Bužimu i Kladuši gdje će biti poznati kao istaknuti age i vojskovođe. Spomenuti kladuški ogranak nosio je i prezime Badnjević koje je u Cazinskoj i Bihaćkoj krajini postupno istisnulo izvorno prezime Badanjak/Badanjković. Danas su mnogobrojni muslimani Badnjevići naseljeni pretežno u Bosanskoj Krupi i Sanskom Mostu.
Oštarijski se Badanjki prvi put spominju u izvješću o borbama kraj Ostrošca (Cazinska krajina) iz 1693. koje bilježi pogibiju oštarijskog porkulaba (namjesnika) Badanjka.
Popis vojnika iz 1699. bilježi tri Badanjka: Oštarije (Mikica, Grgo, Ivan).
Zemljišne knjige (1775.) sadrže podatke za 12 kućnih zadruga:
Oštarije (Marko, Marko, Ive, Jakob, Jure, Mate, Ivan, Jure, Mate) i Skradnik (Mijat, Mikula, Jure).
Nakon oslobođenja Hrvatske od Turaka u 18. st. sudjeluju u velikoj ogulinsko-modruškoj seobi u južnu Ugarsku. Izvješće o iseljavanju iz 1715. navodi određenoga Grgu B. kao iseljenika iz Oštarija. Badanjki su se zajedno s drugim ogulinsko-modruškim obiteljima naselili u bačkom selu Kolutu gdje su zabilježeni u prvoj polovici 18. st. Jedna se obitelj doselila u Selište (18-3) kraj Slunja. Badanjki sudjeluju također i u seobi u virovitički kraj. Ondje su se naselili u selu Kladarama (21-7) nedaleko od Pitomače. U tom kajkavskom kraju nose prezime Badanjek.
Isti prezimenski oblik nose i Badanjki koji sudjeluju krajem 19. st. u ogulinsko-modruškom seljenju u sisački kraj gdje su se naselili u selu Žabnom (9-3).
Badanjki sudjeluju u velikom iseljeničkom valu ogulinsko-modruškog stanovništva u SAD (1890.-1914.). Prvi iseljenici su Franjo (rod. 1876.) i Mijat (rod. 1882.), oba iz Ogulina, a iselili su se 1898. Badanjki se trajno naseljavaju u Kansas Cityju (Kansas), McKeesportu i Pittsburghu (Pennsylvanija).
Početkom 20. st. mnogi kordunski Badanjki naselit će se u kutinskom kraju. Najviše ih ima u Kutinskoj Slatini (26-5).
U ogulinskom kraju razvijaju matično rodovsko naselje u Oštarijama (46-14) te ogranke u Skradniku (4-2) i u ogulinskom naselju Sv. Petar (14-5). Prema popisu iz 1948. ondje je bilo ukupno 67 osoba s prezimenom Badanjak.
OBITELJSKI NADIMCI: Oštarije: Lucini, Mičuli, Zeci; Ogulin - Sv. Petar: Čikini.
Hrvoje Salopek, 2007., 267.-269.
