CRO-eu.com
Studeni 24, 2014, 15:43:31 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Stanovništvo Republike Hrvatske  (Posjeta: 9368 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7173



« : Svibanj 30, 2009, 13:56:21 »


Stanovništvo Republike Hrvatske


U Popisu 2001. u ukupan broj stanovnika Republike Hrvatske uključeni su:

- osobe koje imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj i u kritičnom trenutku (31. ožujka 2001.) nisu bile odsutne duže od godine dana ili su odsutne u inozemstvu duže od godine dana, a imaju tijesnu gospodarsku, prometnu i učestalu vezu s kućanstvom i obitelji u Republici Hrvatskoj (češći posjeti, uzdržavanje članova obitelji, stalna komunikacija itd.)

- osobe koje imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a odsutne su uinozemstvu – zaposlenici diplomatskih službi i članovi njihovih obitelji, predstavnici u međunarodnim organizacijama, kao i tzv. detaširani radnici bez obzira na vrijeme trajanja odsutnosti iz zemlje

- izbjeglice (definirane prema Ženevskoj konvenciji) u zemlji

- osobe koje borave u Republici Hrvatskoj godinu dana i duže i nemaju svoje kućanstvo u inozemstvu ili se rjeđe vraćaju u svoje prebivalište bez obzira na to imaju li prijavljeno boravište u zemlji.

Ukupan broj stanovnika Republike Hrvatske ne uključuje:

- osobe koje imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj i odsutne su iz Republike Hrvatske godinu dana i duže, a nemaju tijesnu gospodarsku, prometnu i učestalu vezu s kućanstvom i obitelji u Republici Hrvatskoj

- osobe koje su boravile u Republici Hrvatskoj manje od godine dana.

U skladu s međunarodnim preporukama, sve osobe za koje su članovi kućanstva izjavili da su odsutne iz svog prebivališta u Republici Hrvatskoj i borave u inozemstvu kao izbjeglice, nisu uključene u ukupan broj stanovnika Republike Hrvatske.

Definicije

Kućanstvom se smatra svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje, prehrana i sl.), odnosno osobe koje u naselju popisa žive same i nemaju kućanstvo u drugom naselju Republike Hrvatske ili u inozemstvu (samačka kućanstva).

Obitelj je uža obiteljska zajednica u okviru istoga kućanstva koja sesastoji od:

- roditelja (oba ili jednog) i njihove djece koja nisu u braku (zakonskoj ili izvanbračnoj zajednici)

- muža i žene bez djece ili muškarca i žene koji žive u izvanbračnoj
zajednici.

Podaci prema starosti iskazuju se prema navršenim godinama života. Svaka starosna skupina obuhvaća osobe koje su navršile godine života unutar granica intervala. Tako su npr. u skupini 15 – 19 godina obuhvaćene osobe koje imaju 15 i više godina, ali još nisu navršile 20 godina života.

Prosječna starost ili prosječna životna dob označava srednje godine života cjelokupnog stanovništva, a izračunava se kao aritmetička sredina starosti ukupnog stanovništva.

Pitanje o pismenosti u popisu postavljeno je samo osobama koje se nisu školovale ili su imale završena manje od 4 razreda osnovne škole. Smatralo se da je osoba pismena ako je izjavila da zna pročitati i napisati neki uobičajeni tekst – pismo. Pritom je bilo svejedno na kojem jeziku ili pismu zna čitati i pisati. U svim popisima rezultati o pismenosti dani su za stanovništvo staro 10 i više godina.

Pod završenom školom podrazumijeva se najviša završena škola, tj. završena redovita škola, škola koja zamjenjuje redovitu školu, polaganje privatnih ispita u redovitoj školi ili završavanje tečaja za skraćeno školovanje kojim se po važećim propisima priznala određena škola. Tečajevi koji ne daju svjedodžbe neke redovite škole nisu se uzimali u obzir kao završena škola. Završavanje jednog ili više razreda škole višeg ranga koja nije završena nije se uzimalo u obzir te su svi učenici srednjih škola iskazani u skupini osnovnog obrazovanja, a studenti viših škola i fakulteta u odgovarajućoj skupini srednjih škola. Iznimka je učinjena samo za osobe koje nemaju završeno osnovno obrazovanje te su podaci za njih razvrstani po skupinama razreda. U skupinu viših škola uključen je i I. (VI.) stupanj fakulteta, a u skupinu fakulteta i umjetničkih akademija uključene su i visoke škole u rangu fakulteta.

Narodnost je obilježje koje označava pripadnost pojedinca narodu ili etničkoj skupini. Na osnovi Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova, članak 5. drugi stavak, osobe nisu bile dužne izjašnjavati se o narodnosnoj pripadnosti. U tom slučaju popisivač je upisao odgovor: "Nije se izjasnila ili izjasnio". Na osnovi liste nacionalnih manjina navedenih u odredbama Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 105/00.), iskazani su podaci za te nacionalne manjine te podatak o broju osoba koje se nisu nacionalno izjasnile, a među njima i broj osoba koje su se izjasnile o regionalnoj pripadnosti – ukupno, bez navođenja pripadnosti pojedinoj regiji.

Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7173



« Odgovor #1 : Svibanj 30, 2009, 13:59:04 »


Migracija
ili preseljavanje stanovništva jest prostorno kretanje stanovništva iz prijašnjeg mjesta prebivališta u drugo mjesto s namjerom da se u tome mjestu stalno nastani.

Migrant
je osoba koja sudjeluje u procesu prostorne pokretljivosti stanovništva (doseljenik, odseljenik).

Doseljenim stanovništvom smatra se stanovništvo koje je prijavilo prebivalište u nekom naselju Republike Hrvatske, a njihovo je prethodno prebivalište bilo u drugom naselju u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu.

Odseljenim stanovništvom smatra se stanovništvo koje je odjavilo prebivalište iz nekog naselja u Republici Hrvatskoj s namjerom da ga prijavi u drugom naselju Republike Hrvatske ili u nekoj stranoj državi.

Migracijski saldo stanovništva (neto migracija) je razlika broja doseljenih i broja odseljenih danog područja ili države u određenom razdoblju. Ako je broj doseljenih veći od broja odseljenih, riječ je o pozitivnome migracijskom saldu, odnosno mehaničkom rastu broja stanovnika, a ako je više odseljenih nego doseljenih, riječ je o negativnome migracijskom saldu, odnosno mehaničkom padu broja stanovnika danog područja ili države.

MIGRACIJA STANOVNIŠTVA REPUBLIKE HRVATSKE U 2007.


Trbuhom za kruhom

U ovom priopćenju dani su podaci o vanjskoj i unutarnjoj migraciji stanovništva Republike Hrvatske za razdoblje od 1998. do 2007. te za razinu županija od 2003. do 2007.

Vanjska migracija

U 2007. godini 14 622 osobe doselile su se iz inozemstva u Republiku Hrvatsku, a 9 002 osobe odselile su se u inozemstvo.

Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom pozitivan je za cijelo razdoblje od 1998. do 2007. (broj doseljenih bio je veći od broja odseljenih) i u 2007. bio je 5 620.

U 2007. iz inozemstva se doselilo 93,7% hrvatskih državljana i 6,3% stranaca, a odselilo se 89,8% hrvatskih državljana i 3,0% stranaca (za 7,2% osoba državljanstvo je nepoznato). Od ukupnog broja doseljenih, 61,2% osoba doselilo se iz Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja odseljenih iz Republike Hrvatske najviše osoba odselilo se u Srbiju (42,4%), Bosnu i Hercegovinu (16,0%) te Njemačku (12,2%).

S obzirom na spolnu strukturu, u ukupnom broju doseljenih iz inozemstva i odseljenih osoba u inozemstvo veći je udio muškaraca (54,3% muškaraca se doselilo, a 50,4% ih se odselilo).

U ukupnom broju doseljenih iz inozemstva u Republiku Hrvatsku u 2007. najveći je udio imao Grad Zagreb (16,7%), Splitsko-dalmatinska županija (11,6%) i Zadarska županija (9,4%). Po broju odseljenih iz Republike Hrvatske u inozemstvo u 2007. na prvom mjestu je Sisačko-moslavačka županija, s 16,3% od ukupnog broja odseljenih, a slijede Grad Zagreb, s 12,6%, i Osječko-baranjska županija, s 11,6%.

Unutarnja migracija

U 2007. naselje stalnog stanovanja (prebivalište) unutar Republike Hrvatske promijenilo je 82 678 osoba.

Najveći broj preseljenog stanovništva unutar Republike Hrvatske bio je u dobi od 20 do 39 godina starosti (47,1%), a udio žena u ukupnom broju preseljenih bio je 54,7%.

Od ukupnog broja preseljenog stanovništva u 2007. najviše osoba (39,2%) selilo se između županija, između gradova/općina iste županije selilo se 38,6% osoba, a između naselja istoga grada/općine 22,2% osoba.

Migracije stanovništva između gradova/općina iste županije u 2007. bile su najveće u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Primorsko-goranskoj županiji. Najveću međužupanijsku migraciju stanovništva imali su Grad Zagreb i Zagrebačka županija.

Od ukupno dvadeset županija te Grada Zagreba, međužupanijski pozitivan migracijski saldo (više doseljenih nego odseljenih) ima sedam županija i Grad Zagreb, a najviši je u Zagrebačkoj županiji (1 600 osoba). Negativan saldo migracije među županijama ima trinaest županija, s time da je najveći u Osječko-baranjskoj županiji (-732 osobe) i Brodsko-posavskoj županiji (-645 osoba).

Ukupna migracija u 2007.

Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2007. (razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva i ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo) imali su Grad Zagreb (2 461 osoba) i Zagrebačka županija (2 100 osoba). Najveći negativan saldo ukupne migracije stanovništva imale su Sisačko-moslavačka županija (-1 155 osoba) i Osječko-baranjska županija (-1 053 osobe).

Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7173



« Odgovor #2 : Svibanj 30, 2009, 14:01:54 »


Definicije i objašnjenja

Migracija ili preseljavanje stanovništva označava prostornu pokretljivost stanovništva.

Statistika unutarnje migracije stanovništva prikuplja i obrađuje podatke o tokovima migracije stanovništva unutar zemlje, to jest o broju i strukturi osoba koje su mijenjale prebivalište unutar Republike Hrvatske u određenoj kalendarskoj godini.

Statistika vanjske migracije stanovništva prikuplja i obrađuje podatke o tokovima vanjske migracije, to jest o broju i strukturi osoba koje su mijenjale državu prebivališta u određenoj kalendarskoj godini.

Unutarnja migracija stanovništva podrazumijeva preseljenje osoba unutar Republike Hrvatske, odnosno područje podrijetla (prethodnog prebivališta) i područje odredišta (novog prebivališta) osobe u granicama je Republike Hrvatske.

Vanjska migracija stanovništva podrazumijeva preseljenje osoba iz jedne države u drugu s namjerom stalnog nastanjenja.

Prebivalište je, prema članku 2. Zakona o prebivalištu i boravištu građana, određeno kao "mjesto u kojem se građanin naselio s namjerom da u njemu stalno živi".

Stalni boravak, prema članku 78. Zakona o strancima, "može se odobriti strancu koji do dana podnošenja zahtjeva ima neprekidno pet godina odobren privremeni boravak. Smatra se da je stranac neprekidno boravio u Republici Hrvatskoj, ako je u razdoblju od pet godina izbivao višekratno do deset mjeseci ili jednokratno do šest mjeseci.”

Migrant je osoba koja sudjeluje u procesu prostorne pokretljivosti stanovništva (doseljenik, odseljenik).

Doseljenim stanovništvom smatra se ono stanovništvo koje je prijavilo prebivalište u nekom naselju Republike Hrvatske, a njihovo je prethodno prebivalište bilo u drugom naselju u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu.

Odseljenim stanovništvom smatra se ono stanovništvo koje je odjavilo prebivalište iz nekog naselja u Republici Hrvatskoj s namjerom da ga prijavi u drugom naselju Republike Hrvatske ili u nekoj stranoj državi.

Migracijski saldo stanovništva (neto migracija) je razlika broja doseljenih i broja odseljenih danog područja ili države u određenom razdoblju. Ako je broj doseljenih veći od broja odseljenih, riječ je o pozitivnome migracijskom saldu, odnosno mehaničkom rastu broja stanovnika, a ako je više odseljenih nego doseljenih, riječ je o negativnome migracijskom saldu, odnosno mehaničkom padu broja stanovnika danog područja ili države.

Starost migranata iskazuje se prema navršenim godinama života u trenutku preseljenja. Svaka starosna skupina obuhvaća osobe koje su navršile godine života unutar granica intervala. Tako su, primjerice, u skupini od 15 do 19 godina obuhvaćene osobe koje su navršile 15 i više godina, ali još nisu navršile 20 godina života.

Državljanstvo se definira kao stalan pravni odnos pojedine osobe s državom koja pojedincu priznaje poseban pravni status.
Hrvatsko državljanstvo, prema Zakonu o hrvatskom državljanstvu (NN, br. 53/91., 28/92., 113/93.) stječe se: podrijetlom, rođenjem na teritoriju Republike Hrvatske, prirođenjem i po međunarodnim ugovorima. Hrvatsko državljanstvo prestaje: otpustom, odricanjem i po međunarodnim ugovorima.


Pasoš do 25.6.1992. – Putovnica od 26.6.1991.

Strancem se, prema članku 2. Zakona o strancima, "smatra osoba koja nije hrvatski državljanin".
 
Teritorijalni ustroj
 
Podaci su prikazani po teritorijalnom ustroju prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06., 125/06., 16/07.) sa stanjem 31. prosinca 2007.

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7173



« Odgovor #3 : Studeni 11, 2010, 00:37:15 »


IZVORI O  STANOVNIŠTVU  HRVATSKE

1. Prve matične crkvene knjige
- oko 1500. g. u Dubrovniku

2. Prvi popisi stanovništva (Hrvatska i Slavonija)
- marijaterezijanski 1754. g.
- jozefinski 1785, g.
- u Dalmaciji u doba providura P. Buldua – 1781.

3. Redovni popisi stanovništva
- od 1857. godine pa nadalje

4. Ured za statistiku i evidenciju u Zagrebu 1885.

KRETANJE BROJA STANOVNIKA
HRVATSKE 1780.- 1880.


Godina

1780.
1800.
1820.
1840.
1857.
1880.
Broj stanovnika

1 476 000   
1 595 143   
1 781 569   
2 097 793   
2 130 183   
2 506 228
Indeks porasta
(u odnosu na 1780.)
100,0
100,8
120,7
142,1
144,3
169,7

KRETANJE BROJA STANOVNIKA
HRVATSKE 1880.-1940.


Godina

1880.
1900.
1910.
1921.
1940.
Broj stanovnika

2 506 328   
3 161 456   
3 460 584   
3 443 375   
4 095 000
Indeks porasta
(u odnosu na 1880.)
100,0
113,9
138,1
137,4
163,4

Prema izvješću Hrvatskog državnog brojidbenog ureda (objavlje-
nog 1941.) Hrvatska je imala 6,966.729 stanovnika. Od toga je bilo


- 4 817 000 Hrvata,
- 1 848 000 Srba,
- 145 000 Nijemaca,
- 70 000 Mađara,
- 37 000 Slovenaca,
- 44 267 Čeha i Slovaka.

Izvan hrvatskih državnih granica živjelo je 1,727.548 Hrvata.

BROJ STANOVNIKA NAKON DRUGOG
SVJETSKOG RATA


Godina

1948.
1961.
1981.

1991.

2001.
Broj stanovnika

3 779 858   
4 159 696   
4 601 469
4 391 139*
4 784 285   
4 449 049*
4 437 430   
4 203 831*
Indeks porasta
(u odnosu na 1948.)
100,0
110,0
121,7
116,1*
126,6
117,7*
117,4
111,2*

* Bez stanovništva sa boravištem izvan zemlje.
Prosječni godišnji porast broja stanovnika 1948.-2001. = 0,20%

Vidi > Etnički sastav od 1948. do 1981 >   http://hr.wikipedia.org/wiki/Stanovni%C5%A1tvo_Jugoslavije

Migracija u dva rata 20. stoljeća

1. Prvi svjetski rat
- vanjske migracije 162 000

2. Drugi svjetski rat
- vanjske migracije 240 000

NDH vojska

Godina

1941.
1942. 
1943. 
1944-1945.
   
Broj vojnika

115.000
152.000
166.000
258.000 

Ako je Hrvatska 1941. g. imala 4 817 000 stanovnika Hrvata, od kojih je od 1941.-1945. bilo 240 000 migranata, a 1948. je broj Hrvata pao na 3 779 585 onda se postavlja pitanje gdje je nestalo 797 415 Hrvata tj. 258 000 vojnika i 539 415 civilista.

Možda i ova moja "matematika" nije točna jer u izvorima brojke toliko variraju, da je nemoguće doći do zajedničkoga nazivnika.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7173



« Odgovor #4 : Siječanj 29, 2013, 00:13:49 »


Rezultati popisa žiteljstva g. 1910 u našoj domovini

Dr. R. Signjar priobćuje u jučerašnjim "Narodnim Novinama" članak o glavnim rezultatima popisa pučanstva u Hrvatskoj, u godini 1910. O tim demografskim podatcima, koji su u članku navedeni bez obširnijeg komentiranja valjat će voditi ozbiljna računa. Članak među ostalim kaže:

"Namjera je statističkog ureda, da što prije a čim mu to rprilike dopuste, izda rezultate posljednjeg popisa žiteljstva po demografskim oznakama u najsitnijem geografskom detalju, po prebivalištima. Građa toj publikaciji spremna je podpuno, no kako su sile statističkog ureda sada zaokupljene priredbom novoga izdanja knjige "Političko i sudbeno razdieljenje", ne dostaje ni vremena za drugu kakovu statističku ediciju, a spomenuto izdanje novog "Političkog razdieljenja" ne smije se nikako odgađati.

Polovicom mjeseca ožujka prošle godine priobćio je blagopokojni ravnatelj statističkoga ureda M. Zoričić predbježne rezultate popisa žiteljstva od godine 1910., a već za osam mjeseci predao je javnosti konačne rezultate o ukupnom broju žiteljstva. Od toga dobu izcrpljivali su se iz poipisne građe u statističkom uredu podatci o razmim deimografskim naznakama, te se glavni rezultati toza rada ovdje priobćuju.

U kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji nabrojio je popis od 31. prosinca 1910. prisutnih žitelja 2,621.954, to jest za 205.650 duša više, nego li onaj popis od godine 1900., a to je porast od 8,5 po sto.

Među prisutnim žiteljima bješe na 31. prosinca 1910. popisana 19.410 vojničkih osoba (c. i kr. zajedničke vojske i ratne mornarice, kr. domobranstva i oružaništva). Prema tomu bilo je prisutno građanskih žitelja 2,602.544, te njihov prirast iznaša 201.778 ili 8,4 po sto. - Porast u broju građanskoga žiteljstva od godine 1869. od kada naime imamo pouzdane napisne podatke, pa ovamo do godine 1910. bijaše od popisa do popisa evo ovakav:

Popis        Građansko žiteljstvo         Porast u %

1869
1880
1890
1900
1910
           
1.837.198
1.892.499
2.186.410
2.400.766
2.602.544
           
54.301
293.911
214.356
201.778
     
2,0 %
15,5 %
9,8 %
8,4 %

Prema računu naravne miene žiteljstva (višak poroda nad pomorom) imao bi za razdoblje 1900.-1910. porast iznašati 324.801 ili 13,4 po sto, te je faktični porast prema ovom računu za 119.211 ili 5 po sto manji.

Kako se je broj žitoljstva dielio na županije, kakav mu bijaše porast u svakoj pojedinoj županiji i gustoća njegova za popisa 1900. i onoga 1910. prikazuje pregled, kojemu je rezultat, da je u Hrvatskoj i Slavoniji godine 1900. bio broj žitelja 2.416.304, a godine 1910. 2.621.954. Porast je iznosio 8,5 po sto, a broj žitelja na četvorni kilometar godine 1900. 56,8 po sto, a godine 1910. 61,6 po sto.

Najvećim porastom iztiče se županija požežka sa 15,7 po sto, a sve ostale županije bilježe što veći, što manji porast, te još i županija modruško - riečka ima neki bar porast od 1,4 po sto. Jedina je Lika-Krbava, u kojoj je umanjaj sa 2,2 po sto. Ova je potonja županija također i kod ovoga popisa pokazala najslabiju nupučenost sa 33,0 žitelja na jedan četvorni kilometar, te je i u tom pogledu najslabija uz županiju modruško - riečku (47,5). S druge sestrane iztiče i ovaj puta aglomeracijom svoga pučanstva kao najjača županija varaždinska (120,3).

Po spolu bijaše godine 1910. u Hrvatskoj i Slavoniji muškaraca 1.282.398, a žena 1.339.556, pa prema tomu dolazi na 1000 mužkaraca u nas 1045 žena. Dok je godine 1900. na 1000 mužkaraca došlo 998 žena, ovaj je omjer porastao kod posljednjega popisa za 47 žena. Kako se iz daljnjih brojaka razabire, to su osim u županijama modruško - riečkoj (1112) i zagrebačkoj (1014) u svima ostalim županijama zaostajale žene po broju za muškarcima, no kod posljednjega su popisa one osim jedino u županiji sriemskoj (972) brojevno nadvisile muškarce. Ovaj je višak u nekim županijama i dosta znatan, kao u ličko - krbavskoj, gdje je godine 1900. odpalo na 1000 mužkaraca 975 žena, iznaša on kod prošloga popisa 1156, a kod modruško - riečke županije (godine 1900. do 1142) pače 1206.

Dalje se u članku sravnjuju rezultati posljednjih dvih popisa gledom na broj muškaraca i žena, gledom na dobu, na obiteljski stalež, vjeroizpovjest itd.

Postotni razvoj žiteljstva po materinskom jeziku uzovši na oko samo važnije narodnosti u razdoblju 1880. do 1910.:

Materinjski jezik u %

Hrvatski ili srbski
Slovenski
Češki
Slovački
Ruski
Mađarski
Njemački
Talijanski
Ostali
   
1880

90,5
1,0
0,8
0,5
0,2
2,2
4,4
0,1
0,3
   
1890

88,0
0,9
1,2
0,6
0,2
3,1
5,4
0,2
0,4
   
1900

87,0
0,8
1,3
0,7
0,2
3,8
5,6
0,2
0,4
   
1910

87,1
0,8
1,2
0,8
0,3
4,1
5,1
0,1
0,5

Osoba, kojima materinski jezik nije hrvatski ili srbski, bilo je godine 1900. - 314.724, a godine 1910. - 338.645, te je od ovih govorilo hrvatski godine 1900. - 191.298 ili 60,8 po sto, a godine 1910. - 222.265 ili 70.6 po sto.

Glede pismenosti žiteljstva Hrvatske i Slavonije podavaju nam zadnja dva popisa ove podatke:
Ćitanju i pisanju vještih bilo je god. 1900.: 900.051, a godine 1910. 1,153.784. U postotcima bilo je pismenih u godini 1900. 37,2 :po sto, godine 1910. 44 po sto.

Još nam je spomenuti podatke o žiteljstvu, koje ima zavičajnost izvan područja kraljevina Hrvatske i Slavonije, t j. o stranim zavičajnicima, te o onom našem žiteljstvu, što ga popis nije zatekao u domovini, jer bijaše privremeno odsutno bud s kojega razloga, to su odsutnici.

Stranih zavičajnika bilo je godine 1900. 199.548, a godine 1910. 215.417. Odsutnih izvan Hrvatske i Slavonije bilo je 1900. 45.817, a godine 1910. 143.967. U postotcima dolazi na 100 žitelja stranih znvičajnika 8,3 prema 8,2, a odsutnih 1,9 prema 5,5.

Članak završuje ovim riečima:

Koliko su već ovi ovdje priobćeni demografski podatci zanimivi i poučmi za upoznavanje sastava našega žiteljstva, oni će nam još više otvoriti pogled u prilike Hrvatske i Slavonije, kada se budu priobćili ne samo u većem geografskom, već i u potankom stvarnom detalju.

Svemu tomu bit će prilike u onim publikacijama, što ih je hrvatski statistički ured zasnovao, a za koje će nastojati, da ih što prije priredi.

Jutarnji list, 13. studenog 1912.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Ante_Bruno_Busic
Posebni član
*
Postova: 240



« Odgovor #5 : Siječanj 29, 2013, 15:40:56 »


U posljednjih 20 godina iz Hrvatske se iselilo oko 150.000 ljudi, godišnje Hrvatsku napušta između 5 i 13 tisuća mladih ljudi, a svake godine oko 10.000 ljudi umre više nego što se rodi, neki su od podataka na koje je upozoreno na današnjem skupu kojeg je organizirala udruga Nacionalni forum pod nazivom "Demografija - uvjet hrvatske budućnosti", na kojem su vodeći demografski stručnjaci davali konkretne prijedloge za zaustavljanje iseljavanja te privlačenja talentiranih mladih ljudi da dođu, obrazuju se i ostanu u Hrvatskoj.
 
Na lošu demografsku sliku u Hrvatskoj upozorio je i predsjednik Republike Ivo Josipović koji je na skupu istaknuo kako je Hrvatska u 20. stoljeću izgubila oko 2,7 milijuna stanovnika, a posebno je loša situacija u nekim krajevima kao što je primjerice Lika.
 
Založio se za "razumnu i pametnu" imigracijsku politiku, ocijenivši kako Hrvatska gotovo da nema imigracijske politike.
 
"Premalo razmišljamo. Novo stanovništvo nije ono koje će pokvariti hrvatsku krv", kazao je predsjednik Josipović, dodavši kako se treba poraditi na dolasku onih koji imaju što ponuditi.

"Dolazak onih koji imaju što ponuditi hrvatskom društvu nije kvarenje krvne slike, već dobitak", rekao je Josipović dodavši kako uspješna društva nisu poput Hrvatske, uplašena imigracijskim trendovima.
 
Predsjednik Nacionalnog foruma Nikica Gabrić ocijenio je kako je hrvatska društvena, ekonomska i razvojna platforma održiva sa sedam milijuna stanovnika, što je brojka koja, po njegovom mišljenju, nije nedostižna.
 
Hrvatska tu brojku neće dostići ukoliko ne poduzme konkretne korake u vidu osnivanja Nacionalnog vijeća i Fonda za utvrđivanje strategije nacionalne populacijske politike.
 
U izradbi strategije trebaju se okupiti sve društvene snage - vlast, znanost, crkva, građanske inicijative, te udruge mladih i studenata, rekao je Gabrić.
 
Poseban naglasak na skupu stavljen je i na hrvatsko iseljeništvu te stanovništvu BiH, kao svojevrsni 'demografski rezervoar', a banjalučki biskup i predsjednik Biskupske konferencije BiH Franjo Komarica upozorio je na činjenicu kako je egzodus Hrvata iz BiH negativno utjecao na demografsku sliku hrvatskog naroda na ovim prostorima.
 
Biskup Komarica posebice je upozorio kako bosanskohercegovačkim Hrvatima koji su jedan od konstitutivnih naroda u BiH, prijeti opasnost da u BiH postanu nacionalna manjina.
 
Osvrćući se na dugoročne demografske procese u Hrvatskoj, koji su izazov za 21. stoljeće, akademkinja Alica Wertheimer koja dugi niz godina upozorava na alarmantne pokazatelje demografskih kretanja, kazala je kako se u razdoblju do 2050. godine očekuje novi val ekonomske emigracije zbog porasta nezaposlenosti. Stoga je, ističe, potrebna hitna stabilna i eksplicitna populacijska politika koja bi bila tretirana kao dio politike razvoja.
 
Pad životnog standarda glavni je razlog sve manjeg broja djece u obiteljima tranzicijskih zemalja i naprednog svijeta, rečeno je na skupu.

Posljedice gospodarske krize na demografskoj slici Hrvatske bit će vidljive nakon određenog vremena, te je upravo zato potrebno proaktivno djelovati i ponuditi konkretne mjere i rješenja, kako bi se suzbile negativne promjene na demografskoj strukturi Hrvatske, upozorili su stručnjaci.
 
Pitanje demografije ključno je za daljnji razvoj Hrvatske, a kvalitetna pronatalitetna politika nužna je, jer ukoliko se nastave negativni trendovi u idućim desetljećima hrvatsko će društvo sve više starjeti i gubiti radno aktivno stanovništvo, što će imati izravne posljedice na gospodarski razvoj, zaključeno je.
 
Sudionici skupa složili su se kako je za zaustavljanje negativnih demografskih trendova potreban konsenzus svih društvenih struktura u Hrvatskoj, a hrvatska populacijska politika više nije samo demografsko pitanje već strateško pitanje od nacionalne važnosti.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/200521/Default.aspx
Evidentirano
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!