CRO-eu.com
Prosinac 09, 2019, 07:13:34 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Plemstvo Like, Gacke i Krbave  (Posjeta: 13948 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« : Siječanj 20, 2008, 10:40:15 »


PLEMSTVO LIKE, GACKE I KRBAVE


Plemstvo, kao povlašteni stalež, danas dakako pripada prošlosti, ali je činjenica da je tisućljetno razdoblje naše povijesti obilježeno političkom, kulturnom i društvenom djelatnošću ovoga društvenog sloja.
Plemstvo je pravni razred, a plemićki grb i plemstvo dobiva se na temelju utvrđenih prava te dužnosti i na temelju zakona i propisa.

Postojanje hrvatskoga plemstva je povijesna činjenica, a samo je pitanje kako i kada je nastao taj stalež, te koji je njegov stvarni temelj.

Prema povjesničaru Vjekoslavu Klaiću, u Hrvatskoj su bila dva glavna staleža: slobodni ili plemeniti, i neslobodni ili kmetovi, koji su radili i služili na imanjima slobodnih ljudi.

Plemeniti su bili podijeljeni na plemena, razasuti po cijeloj Hrvatskoj i držali su svu vlast i zemlju.

Prema staroj predaji, takvih plemena, koja pripadaju hrvatskome praplemstvu, već je u 11. stoljeću bilo ukupno 12, tj. istih onih hrvatskih plemena koja su s Mađarima, odnosno s kraljem Kolornanom, 1102. godine potpisali sporazum "Pacta Conventa" o ulasku Hrvatske u zajednicu s Ugarskom i stvaranju tzv. Personalne unije. Prema tome je sporazumu za hrvatskoga kralja bio je izabran Koloman iz dinastije Arpadovića.

Tako pleme Čudomirića u 15. stoljeću nalazimo u Lici 1, Gusiće već u 12. st. nalazimo kao gospodare Krbave, a u 11. stoljeću živjeli su između Biograda i Benkovca.

Gusići, dakle, pripadaju najstarijem hrvatskom plemstvu, ne po tituli, nego po starosti, jer je u Hrvata važnija starost plemstva od titula.

Karinjani i Lapčani od druge polovice 13. stoljeća žive na Krbavi, te u Unskoj župi.2 Poletčići žive u 15. stoljeću u Buškoj župi u Lici, oko Perušića 3. Lačničići su u 14. stoljeću nazočni u Gackoj, a Jamometi se u 14. stoljeću nalaze u Krbavi i Pounju.

Pleme Mogorovića spominje se u Lici u 12. stoljeću. Iz ovoga slijedi zaključak da su Gacka, Lika i Krbava bile središte najstarijega hrvatskog plemstva. To se plemstvo dijelilo na više i niže. Višem su plemstvu, uglavnom, pripadale obitelji čiji su članovi obnašali razne državne i plemićke službe, a iz njihovih su se redova birali župani i hrvatski banovi.

U niže se plemstvo ubrajaju slobodni Hrvati koji su bili podijeljeni na plemena. Plemenitim se zvao samo onaj za koga se znalo od kojega plemena potječe. U 15. stoljeću i kasnije, plemstvo je armaino, jer dobiva od vladara plemićku diplomu - list s grbovnicom (literae armales).

Plemići su dali velikane koji su stvorili velika djela, a iz plemićkog su staleža potekli slavne vojskovođe koji su junački branili svoje državne prostore od raznih osvajača tijekom naše burne povijesti.
Hrvatskom su plemstvu tijekom povijesti zadani brojni udarci, pa je tako u Krbavskoj bici 1493. godine izginuo cvijet hrvatskog plemstva.

Pogubljenjem Petra Zrinskog i Krste Frankopana uništene su dvije najvažnije i najslavnije hrvatske plemićke obitelji, a progoni i uništavanja hrvatskog plemstva nastavili su se i nakon njihova pogubljenja.

Ne možemo shvatiti povijest ni jednog naroda, ako ne poznajemo instituciju plemstva te povijesni razvitak plemstva u tom narodu.

Budući da su sve važnije ličnosti u povijesnim događajima bili plemići, važno je proučavati povijest pojedinih plemićkih rodova.

Svi europski narodi moraju uvidjeti da mi nismo barbari, jer imamo svoje staro plemstvo i svoj heraldički razvitak, te da smo još u doba narodne dinastije imali svoje plemstvo i svoju heraldiku.
Usprkos svim tuđim dominacijama kroz povijest na ovim prostorima, uspjeli smo sačuvati svoje narodno plemstvo i time se ponositi.

Gacka, Lika i Krbava imalaje od starina velik broj plemenitaških obitelji iz kojih su mogli izaći visoki časnici, suci, svećenici i drugi odličnici, koji su obnašali važne vojničke, političke ili crkvene dužnosti.
Svi su oni bili s visokim časničkim odličjima, a zbog vojničkih zasluga bili su promaknuti u plemićki stalež a za različite zasluge dodijeljen im je i grb.

U tvrđavnom naselju Otočac, Prozor, Dabar, Vrhovine, Brinje i Brlog članovi stalnih vojnih posada bili su plemići koji se navode u svim popisima plaćeničkih vojnih posada od 1540. godine, 1551., 1644., kao i 1701. godine.

Iz sačuvanih spomenika možemo utvrditi koje su plemićke obitelj tijekom 17. i 18. stoljeća bile članovi tvrđavnog naselja, a najstariji popis stalne vojne posade datira iz 1540. godine.

Popis tih plemićkih obitelji kroz dugu povijest ovih krajeva je sljedeći: Frankopan, Cvitković, Vučić, Rajković, Mesić, Rupčić, Mudrovčić, Vuković, Budisavljević, Draženović, Drakulić, Fuksa, Krznarić, Blažiolović, Stipanović, Vučetić, Tomljanović, Živković, Novaković- Vlatković, Vukelić, Vučić- Račić, Margetić, Bobina, Frankopan, Vilić, Kružičević, Orlovčić, Drašković, Miletić, Aichelburg, Kružić, Jurišić, Konjiković, Holjevac, Majer, Brajković, Sertić, Gusić, Dujmović, Banić, Bobina, Rukavina, Kolaković, Jurković, Devčić, Vrkljan, Došen, Filipović, Portner, Kovačić, Mogorović, Čačkovič, Matijašević, Čolić, Jurić, Radić, Vilić, Blažević, Bukovac, Petazzi, Lovinčić, Jelačić, Lukinić, Lokateli (Locatelli), Degoricija, Bogdanić, Dubravčić, Križanić, Rastić, Radaković, Bosnić, Simić, Grubišić, Dianišević, Došen, Knežević, Nikšić, Marković, Orlovčić, Lalić, Vukasović, Križić, Bukovac, Kramarić, Jakšić, Jelačić, Vlašić, Janković, Lončarić, Smolčić, Butković, Smoljan, Sekulić, Orešković, Selišević, Lang, Modrić, Tonković, Marković, Bačić, Krajač, Hreljac, Babić, Posedarski, Vidović, Bastašić, Perušić, Ugrin, Heraković, Vranjanin, Mogorović, Ostojić-Ostović, Nemanić, Oršić, Jagodić i drugi.

Po svome je podrijetlu ovo plemstvo različito, među plemićkim obiteljima ima autohtonih obitelji i doseljenih obitelji, koje su u svome starom kraju pripadale plemićkom staležu.

Dosta plemićkih obitelji doselilo se iz Bosne i Hercegovine i Dalmacije bježeći pred Turcima, a mnoge su ovamo doselile zbog različitih, posebice vojničkih poslova, jer su njihovi članovi služili kao graničarski časnici na dugoj granici prema Bosni i Hercegovini koja je bila pod Turcima.

Otočac i Gospić bili su središta graničarskih pješačkih pukovnija, pa su u spomenute gradove dolazili časnici iz svih dijelova Habsburškog Carstva.

Mnogi su ženidbenim vezama ovdje ostali i zasnovali obitelj. Svi su ti plemenitaši, zbog posebnih zasluga i revnosti u izvršavanju i obnašanju dužnosti, bili promaknuti u viši plemićki stalež baruna ili grofa, a dostaje njih odlikovano Odličjem Zlatnog viteza (eques aureatus).

Pojedini članovi nekih plemićkih obitelji dospjeli su do neposredne blizine habsburških nadvojvoda i careva (Filipović, Došen, Jovanović, Rastić, Vrkljan, Knežević, Vukasović, Rukavina, Jurković, Vučetić, Drašković i Kolaković).

Ove su plemićke obitelji davale biljeg gospodarskom, političkom i kulturnome životu ovoga kraja kroz dugu povijest.
Plemići su rado isticali svoje grbove i ostalo znamenje na pročeljima obiteljskih kuća, na nadgrobnim spomenicima i u mnogim poveljama i potvrdama.

Ovdje je vojnička služba bila dosta cijenjena, jer su Otočac i Gospić bili sjedišta pukovnija, pa je velik broj časnika zbog različitih zasluga promaknut u plemićki stalež.

Mnogi su plemići bili članovi stalnih vojnih posada u Otočcu, Brinju, Brlogu i Prozoru, a uglavnom su bili časnici ili dočasnici.

Mnogi gacki, lički i krbavski plemići dobili su plemstvo i grb u 15. i 16. stoljeću, o čemu svjedoči poznati Koljenić-Neorićev grbovnik iz 1595. godine, u kojemu se nalazi nekoliko grbova plemića iz Like, Gacke i Krbave, primjerice obitelji: Rupčić, Margetić, Orlovčić, Vuković, Kovačić, Vilić, Novaković, Bosnić, Bačić, Grubišić, Rajković, Križić i Nemanić.

Plemstvo se dodjeljivalo na osnovi podjele grbovnice ili grbovne povelje, koju je dodjeljivao kralj/car, a proglašavao i potvrđivao Hrvatski sabor.

Plemići su svojim obrazovanjem, dobrim imovinskim stanjem, obnašanjem različitih vojnih dužnosti ili ženidbenim vezama stjecali veliki ugled u državi i kod vlasti.

Plemstvo je bilo hrvatsko - ugarsko (Nobilis Hungariae Croatiae ac Slavoniae), Svetog Rimskog Carstva (Nobilis Sacri Romani Imperii) i kranjsko plemstvo.

Mnogi, zbog različitih, a ponajviše vojničkih zasluga, dobivaju austrijsko ili ugarsko grofovstvo i barunat, kao viši stupanj plemstva. Mnogi dobivaju pravo na proširenje plemićkog grba novim pridjevcima.

Mnogima je dodijeljeno odličje viteza, Carskog ili Zlatom ovjenčanog viteza (eques aureatus), Red anđeoske zlatne Konstantinove vojske sv. Jurja, Orden podvezica i Orden Zlatno runo Habsburgovaca, kao nagrada za zasluge i vjernost habsburškom vladaru.

Neki su odlikovani Redom željezne krune III. razreda i Redom Franje Josipa za posebne zasluge, uglavnom vojničke.

Važno je naglasiti, da je u svezi s heraldikom ili grboslovljem i genealogija (rodoslovlje), gdje se može pratiti rodoslovno stablo pojedinih plemićkih obitelji kroz dugi niz godina u različitim obiteljskim koljenima.
Grbovi plemića Like, Gacke i Krbave uglavnom pripadaju razdoblju tzv. "mrtve heraldike" (16.-18. stoljeće), a ima i nekoliko starih grbova iz 15. stoljeća i nekoliko grbova iz 19. stoljeća U stilskom pogledu grbovi nose osobine razdoblja u kojemu su nastali, te su uglavnom renesansni i barokni, a odlikuju se bogatim dekorativnim elementima.

Iz 20. stoljeća gotovo i nemamo dodjele grbovnica i grbova, a zadnja grbovnica o dodjeli plemstva i grba izdana je 1908. godine.

Doista, pravo na plemstvo i grb plemićke obitelji može se ostvariti samo na temelju vjerodostojnog rodoslovlja. U nas većinu prezimena tvore patronimici.

Prezimena su dosta raširena i sva prezimena nisu istoga porijekla, pa ni osobe istoga prezimena nisu istoga porijekla.

Naši preci nisu imali prezimena i u početku su imali samo osobno ime. Kad su društvene i gospodarske potrebe narasle, pokazala se potreba i za pojavom prezimena koja su postupno postala nasljedna, odnosno prezime nam je zadano i prije našega rođenja.
 
Grbovi, kao i prezimena, bili su povlastica vladajućih staleža, pa su ti staleži i uveli prezimena kao stalni i nasljedni dio svoje imenske formule.
Prezimena su uglavnom bila nepromjenljiva i nasljedna, a grbovi su se često mijenjali, korigirali ili dopunjavali.

Prezimena su plemićima bila potrebita da bi osigurali nasljedna prava, baštinili ugled, položaj i imetak za svoje nasljednike - potomke. Prezimena su vremenom prodirala u sve staleže i postajala znakovima društvene verifikacije.

Grbovi su se, dakle, u Hrvata pojavili u 12. stoljeću, kao i obiteljska prezimena. Na mnogim grbovima i simbolima, odnosno raznim likovima, predočene su razne lokalne legende.

Hrvatska aristokracija, odnosno hrvatsko plemstvo odigralo je veliku ulogu u stvaranju hrvatske nacije i hrvatske državnosti od najranijih vremena, pa sve do danas.

Hrvatsko se plemstvo može podijeliti na praplemstvo, koje je plemićke titule stjecalo do 1400. godine; staro plemstvo, kojima su plemićke titule i časti podijeljene do 1718. godine i novo plemstvo s plemićkim titulama do 1918. godine. Posljednja plemićka titula u Hrvatskoj, kao što je navedeno, podijeljena je 1908. godine.

Nakon stvaranje samostalne i neovisne hrvatske države hrvatsko se plemstvo vraća u Hrvatsku i pomaže Hrvatskoj, npr. grof Jakov Eltz, barun Janko Vranitzany-Dobrinovich, Karlo Drascovich i drugi.

Svi su se oni borili u najtežim trenucima Domovinskog rata za samostalnost i međunarodno priznanje Hrvatske. Prenosili su i izvještavali međunarodnu zajednicu o ratu koji je Hrvatskoj bio nametnut i pridonijeli su međunarodnom priznanju Hrvatske.

U studenome 1995. godine osnovan je Hrvatski plernićki zbor, nacionalna udruga hrvatskog plemstva.

1  Vjekoslav Klaić, Hrvatska plemena od 12.-16. st. Rad 130, Zagreb 1897., str. 4.-116. i 43. i 44.
2  Vjekoslav Klaić, nav. dj., str. 64.
3 Vjekoslav Klaić, nav. dj., str. 67. i 68.


Praplemstvo, staro plemstvo i novo plemstvo

Moj post možete vidjeti i kod: http://hr.wikipedia.org/wiki/Jamometi%C4%87i

Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!