CRO-eu.com
Rujan 16, 2019, 22:58:35 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Stara sela  (Posjeta: 6216 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« : Travanj 13, 2009, 12:51:06 »


Stara sela


Dok s jedne strane Gorski kotar tijekom posljednja tri-četiri desetljeća bilježi iznimno zabrinjavajući pad broja stanovnika, s druge strane u sve većoj mjeri pretvara se u originalni "muzej na otvorenom", prostor na kojem je, uz nesvakidašnji životinjski i biljni svijet, moguće doživjeti i ništa manje zanimljiv susret sa stotinjak godina starom prošlošću sačuvanom u bezbrojnim malim goranskim, danas uglavnom napuštenim, selima. Naime, demografski udar koji iza svakog popisa stanovništva donosi sve manji ukupan broj žitelja ovog prekrasnog područja, najvidljivije se odražava u sudbinama najmanjih naselja koja su od nekadašnjih sela punih zvukova života pretvorena u mirna, tiha i zapuštena naselja u kojima ili ne živi nitko, ili svoje posljednje mirne dane provodi tek poneki starac. Ipak, ta naselja nisu još uvijek, čak i onda kada u njima nema nikoga, izbrisana sa zemljopisnih karata. Razlog takvom obliku "virtualnog" opstanka leži u činjenici da su, usprkos odlasku ljudi, ostale kuće, njive, ceste i puteljci... ukratko mnogo toga što je činilo nekadašnji život tih danas u goranskom bujnom zelenilu sakrivenih naselja.


Detalj iz Gramlja
Građevine su, bar ovog puta, bile jače i ustrajnije od ljudi, a budući da ih zub vremena u znatnom broju slučajeva nije oštetio u tolikoj mjeri da bi postale neprepoznatljive, danas su te kućice i kuće u napuštenim ili gotovo napuštenim goranskim seocima sadržaj koji bi i te kako mogao biti zanimljiv potencijalnim turistima i posjetiteljima Gorskog kotara. Štoviše, njihovim uređenjem i pametnom ponudom na turističkom tržištu moglo bi se manu pretvoriti u prednost. Toga su, srećom, svjesni i čelni ljudi goranskih općina koji ne samo da, unatoč malom broju stanovnika u nekim naseljima, brinu o unatoč
komunalnoj infrastrukturi, već su počeli osmišljavati projekte kojima bi ta naselja na određeni način oživjeli.
Još veći interes, čini se, pokazuju imućniji pojedinci koji su, shvatili prednosti i ljepote ovih "zaspalih" naselja, pa danas više i nije rijetkost da su vlasnici kuća u goranskim naseljima Riječani, Zagrepčani ili pak Istrani koji su, primjerice, kupili cijelo jedno seoce (Završje) na području Brod Moravica! Zbog svega toga naš je posjet različitim goranskim područjima imao i okus sjete i okus nade. Sjete zbog toga što u tim divnim selima stopljenim i sjedinjenim s prirodom koja ih okružuje nema više onog nekadašnjeg zdravog goranskog života, a nade jer smo osjetili da je pred tim sakrivenim biserima budućnost koja sigurno ne donosi nestanak. Naprotiv!


Eko selo Gramalj
Iako bi se sela bez ljudi ili s tek nekoliko stanovnika moglo naći u svakoj općini ili gradu Gorskog kotara, posjetili dvije i po broju stanovnika i po veličini najmanje goranske općine – Skrad i Brod Moravice, čiji su čelnici rado popričali s namat. Tako načelnik Općine Skrad Dubravko Grbac govoreći o trenutačnom stanju kaže:
"Na području općine Skrad postoje 32 naselja od kojih je, u odnosu na popis iz 2001. godine, već njih sedam bez stanovnika, a dvanaest ih broji manje od deset stanovnika! Ako se nastavi ovaj bijeg ljudi iz malih naselja, za desetak godina postojat će desetak većih naselja, a sva druga će, bar kad je riječ o broju stanovnika, jednostavno nestati. Taj proces, bojim se, nemoguće je zaustaviti. Ono što jest moguće spasiti, i to se događa, spašavanje je nekretnina. Naime, otvaranje Gorskog kotara autocestom prema Rijeci i Zagrebu podiglo je cijenu nekretnina te je uz kupce zemljišta i starih kuća vratilo ovamo i potomke nekadašnjih stanovnika ovog kraja tako da su sve češći slučajevi da u tim naseljima počinje obnova i uređenje starih kuća.
Zahvaljujući tome ta sela zažive tijekom vikenda i ljeta. Ne vjerujem da će se život u njih vratiti, ali i taj privremeni boravak bolji je od potpunog nestanka. Odličan primjer za to je naselje Bukovrh, u kojem su pred 5-6 godina kupljene sve prazne kuće, obnovljene su i osposobljene za život, pa preko vikenda u mjestu ima zaista puno ljudi.


Obnovljena stoljetna crkva u Velikim Dragama
Jedna od mogućnosti oživljavanja tih sela svakako je i turizam. Svjesni smo da suvremeni turisti traže svojevrsni izazov i boravak u starinskom okružju, a goranska sela to zaista nude. Upravo stoga, prema ideji mr. Vladimira Mancea, krenuli smo u projekt uređenja sela Gramalj, kojeg smo odlučili nazvati eko selom. Riječ je o naselju udaljenom nepuni kilometar od prometnice Skrad - Bukovrh. Danas je u tom selu 7 praznih kuća od kojih je tri kupio jedan Istranin, a vlasnici su ostalih domaći ljudi. Želja nam je do tog zaseoka urediti prometnicu, ponuditi u samom selu neke tradicionalne sadržaje poput starog mlina te, u dogovoru s vlasnicima kuća i zemljišta, turistima nuditi i mogućnost smještaja. Ideja se dopala i Primorsko-goranskoj županiji koja nam je obećala pomoć pa ćemo već ove godine napraviti početne korake u ovom projektu. Na taj način možemo oživjeti još neka stara i napuštena sela", govori nam Grbac. Razmjeri depopulacije na području Gorskog kotara jasniji su ako znamo da je, primjerice, po popisu stanovništva iz 1971. godine Gorski kotar imao 35.485 stanovnika, a posljednji, 2001. godine obavljen, popis zaustavio se na broju tek nešto više
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #1 : Travanj 13, 2009, 13:23:38 »


od 26.000 ljudi. U međuvremenu je i taj broj opao, pa je očito da je u četrdeset godina Gorski kotar postao siromašniji za čak 10.000 stanovnika. Naravno, taj veliki gubitak stanovništva prati i sve veći broj (polu)napuštenih sela, kakvih je najviše na području općine Brod Moravice poznate po velikom broju malih prekrasnih naselja i bogatoj povijesti koju nude kroz zanimljiv turistički projekt "12 crkava brodmoravičkog područja". No, bez imalo bi poteškoća mogli nuditi i upoznavanje s malim pitoreksnim mjestašcima u kojima caruje mir, cvrkut ptica, šum vjetra i tek lagani zvuk Kupe koja "tu negdje" protječe sakrivena u dubokim kanjonima.


Više od 150 godina stara kuća u seocu Doluši uz Kupu
Gotovo sva ta mala brodmoravička sela povezana su uskim, ali asfaltiranim prometnicama, a ako do njih vode makadamske ceste, i one su, s tek ponekom iznimkom, dobro uređene i pogodne za vožnju. Zaista, nesvakidašnji je užitak lagano kliziti automobilom po tom prekrasnom okružju, zastati koliko vam srce želi kad stignete do nekog od tih mjestašca, popričati s rijetkim stanovnicima ili, ako nikoga nema, sjesti, odmarati se i uživati u pogledu te slušati tišinu koja nigdje tako lijepo ne zvuči kao u ovim brodmoravičkim selima udaljenim od buke i vreve. Gotovo svako od tih sela - Razdrto, Male i Velike Drage, Gornji i
Donji Šehovac, Naglići, Colnari, Kuti, Šimatovo, Završje, Delači ... nude nepatvoreni užitak i opuštanje, mogućnost posjete nekoj od dobro očuvanih, po dva-tri stoljeća starih crkvi te isto toliko starim, pa i starijim, kućama, bunarima..Moguće je tu vidjeti najstariju goransku kuću (Kuću Delač), upoznati se s originalnom Hrvatskom čitaonicom u selu Kuti, posjetiti obnovljenu sto godina staru crkvu u Velikim Dragama ili pak neku još stariju u drugim naseljima. Naravno, i ovdje, kao u susjednom Skradu, jača interes kupaca pa, primjerice, na ulazu u Male Drage niče velika kuća zagrebačkog poduzetnika, u Naglićima je kupljeno nekoliko kuća, a najzanimljiviji je primjer naselje Završje, gdje su istarski lovci kupili - cijelo selo! Njihov se utjecaj itekako osjeti u samom selu koje izgleda puno urednije i ljepše no pred 5-6 godina. Sve su kuće obnovljene i preuređene, ali zadržan je onaj duh starine i prošlosti, a uz to je okoliš uređen i pokošen, što dolazak u Završje, unatoč nešto lošijoj i strmoj makadamskoj cesti, čini rajskim doživljajem. Dolazak novih stanovnika s radošću pozdravlja načelnik Brod Moravica Dragutin Crnković:


Unutrašnjost kuće Jurkovićevih u eko selu Gramalj
  "Naravno da su svi ti ljudi dobrodošli jer njihov dolazak najčešće znači da ta sela neće ostati prazna. Štoviše, oni se i te kako dobro udomaćuju, donose život i zahvaljujući njima polako se vraća nekadašnji izgled tih mjesta. Najbolji primjer za to je mjesto Šimatovo, u kojem je dr. Ivo Mance vratio život tom naselju. Nešto slično događa se sada i u završkom kraju gdje postoji 13 takvih malih naselja, sve zanimljivijih ljudima sa strane. Budući da je i nama u interesu opstanak svih naselja na području naše općine, mi se, koliko nam to financijske mogućnosti dozvoljavaju, trudimo u svakom od tih naselja osigurati što kvalitetniju
infrastrukturu", rekao nam je Crnković dodajući kako su za sada potencijalnim kupcima najzanimljivija mjesta Zavrh, Završje, Donji Šajn, Naglići i Gornji Šehovac, premda se nesvakidašnje ljepote mogu vidjeti i u ostalim prekrasnim naseljima brodmoravičkog kraja - Dolušima, Planini, Čučku...

Marinko Krmpotić
Sušačka revija

Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!