CRO-eu.com
Travanj 02, 2020, 23:26:20 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1] 2
  Ispis  
Autor Tema: Velebit  (Posjeta: 48870 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« : Ožujak 18, 2009, 00:30:56 »


Snijeg na Velebitu, 23.03.2009.


Foto: Vlado Šilentić
- Klikni na fotografiju da se poveća -
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #1 : Travanj 08, 2010, 10:35:37 »


Velebit

Velebite rodni dome
ja u tebi, ti u srcu mome.

Planina me tvoja zove
da ti dođem pod vrhove.

Tu ja dođem od miline,
tu je korijen moje djedovine.

Osta si mi u srcu ka ditetu
pa ti često dođem u posjetu.

Popnem ti se ja na pleći stare,
pa s te be gledam Ravne kotare.

Napijem se vode iz tvoje litice,
gledam vrata od Fortice.

Bacim pogled od Kruševa, pa do Vira
slušam buru kad kroz granje svira.

Mate Trošelj


Livade na Velebitu


Ljiljani sa Velebita na Velikom Alanu. U pozadini se vidi
ostatak žičare sa kojom se drvo sa Velebita transportiralo
do mora i brodova


U pzadini planinarski dom na Velikom Alanu.
Ostatci žičare za transport drveta sa Velebita do mora


Velebit – Zavižan


Žičara na Velebitu kod prevoja Veliki Alan

Mate Trošelj rođen je na Velebitu, u Silnom selu i jedanje od zaljubljenika u svoju planinu, koju smatra svojim domom. I korijeni su mu sežu velikim dijelom ove velebne planine. Po majčinoj majci, rođenoj Šikić, korijen mu je na Baškim Oštarijama, a po majci su mu preci iz Trošelja iza Pogledala a po ocu iz Silnog sela. Kao samonikli pjesnik s Velebita stihom izražava i ljubav prema Velebitu s kojeg potjieče.


Tekst: Mate Trošelj
Foto: Zlatan Šulentić

Runolist je jedan od najpoznatijih europskih planinskih biljaka. Budući da je vrlo rijetka zaštićena je u cijeloj Europi. Runolist je biljka trajnica koja se razmnožava sjemenom, ali se obnavlja i iz korijena. Raste u busenima i mjestimično na kamenjarskim travnjacima na području Zavižana na Velebitu.
Stoljećima je dokaz ljubavi i vjernost. Kao poklon vrhunske ljepote simbolizira čistoću i uzvišenost prirode. To je jedinstveni simbol planinskoga gostoprimstva i sinonim za planinski život-svijet.
Marica
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #2 : Travanj 08, 2010, 20:38:05 »



1. Panorama dijela Velebita kod prevoja Veliki Alan
2. Šuma Štirovača nekad poznata prašuma jela. Snimljeno kod izvora
u šumi Štirovača gdije je ovo deblo kao spomen na prošla vremena.
3. Pogled prema Velikom Alanu i gdije se nalazi planinarski dom
Klikni na fotografiju da se poveća
 
U tišini jutra

Velebit –
Božja planina
umjetnika svevremenih djela
ljepši od ljepšega ...
u jutarnjoj tišini
radanju novog dana
budi želje i htijenja ...
Čudo prirode od iskona

Tamo daleko -
sunce iza brda
pokužšsava tek obojiti nebo ...
bojama jutra

Izviru iz magle planinski kukovi
slični otocima u bijelom moru
šuma zablistava svježim zelenilom
mirise Velebit -
mirisima prepoznatljivim ...
mahovinom
travama i borom ...

Davor Prpić – Brkan, Senj


Borba da se preživi na vjetrovima
koji pušu na Velebitu.
Borba za opstanak

Velebit

Iznad našeg plavog mora
u nebo se diže gora.
Od kamena i od zlata
Velebit to je,
ponos Hrvata.

Tu živi mrki medo, jelen i vuk,
a noću šumu čuva mudri čuk.
Žubori potok, vjetri pušu,
Velebit odmara
staru dušu.

Tu cvjeta degenija i jaglac žut,
uz srušeni zidić i zarasli put.
Velebit tiho sniva san,
usamljen
i pospan!

Marina Štokić, Senj


5. Cvijeće iz botaničog vrta na Zavižnu
6. Cvijeće z botaničog vrta na Zavižnu
7. Velebitski pašnjaci gdije su u sada već prošlo doba pasle ovce.
Vide se i zidane kamene ograde i torovi.
Klikni na fotografiju da se poveća
 
Marina Štokić je učenica V. c razreda OŠ S. S. Kranjčevića u Senju. Ovom pjesmom osvojila je prvo mjesto na Županiji za literarni uradak na ovogodišnjem natječaju koji je raspisao Nacionalni park Sjeverni Velebit.
LP 2006.

Foto: Dipl. ing. Zlatan Šulentić

Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #3 : Studeni 02, 2010, 00:10:05 »


Velebit


Klikni za uvećani prikaz

Iznad našeg plavog mora
u nebo se diže gora.
Od kamena i od zlata
Velebit to je,
ponos Hrvata.

Tu živi mrki medo, jelen i vuk,
u noću šumu čuva mudri čuk.
Žubori potok, vjetri pušu,
Velebit odmara
staru dušu.

Tu cvjeta degenija i jaglac žut,
uz srušeni zidić i zarasli put.
Velebit tiho sniva san,
usamljen
i pospan!

Mirna Štokić, Senj


Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #4 : Siječanj 13, 2011, 01:59:01 »


Premužićeva staza

Nacionalni park Sjeverni Velebit (http://www.np-sjeverni-velebit.hr/novi_web/Velebit_htm/index.htm), hrvatski nacionalni park, proglašen je 9. lipnja 1999. godine a započinje na prijevoju Vratnik i završava na prijevoju iznad primorskog naselja Jablanac. Dužine je oko 30 km, a najveće širine do 30 km.

Područje je proglašeno nacionalnim parkom zbog izrazite raznolikosti krških fenomena, bogatstva živog svijeta i iznimnih prirodnih ljepota na relativno malom prostoru.

Površina parka iznosi 109 km2, a unutar istog nalazi se strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, koji predstavlja specifičan geomorfološki fenomen na kojemu je do sada otkriveno više od 150 jama, od kojih je najpoznatija Lukina jama, jedna od najdubljih u svijetu uopće, otkrivena 1999. godine.

Zabranjen je za posjetitelje (osim prolaska Premužićevom stazom) i u njemu se mogu provoditi samo znanstvena istraživanja te vođenje u edukativne svrhe, uz dopuštenje nadležne uprave za zaštitu prirode. U sklopu parka nalaze se još botanički rezervat "Visibaba", na kojemu se nalazi najveće nalazište endemične hrvatske sibireje (Sibiraea altaiensis ssp. croatica), te botanički rezervat Zavižan-Balinovac-Velika kosa, koji se ističe bogatstvom visokoplaninske flore. Unutar rezervata nalazi se i poznati Velebitski botanički vrt, kojega je osnovao prof. Fran Kušan još davne 1967. godine.

Park je ispresijecan brojnim planinarskim stazama, od kojih je najpoznatija Premužićeva staza, nazvana po graditelju ing. Anti Premužiću koji ju je projektirao još davne 1930. godine, dok je sama gradnja dovršena 1933. godine. Staza prolazi kroz najljepše i najzanimljivije dijelove sjevernog Velebita. S planinskih vrhunaca pruža se prekrasan pogled na Jadransko more i otoke Pag, Rab, Goli, Prvić i Krk, te na ličko zaleđe s kontinentalne strane. Kulturna baština parka očituje se u brojnim ruševinama starih stočarskih stanova, kuća i suhozida, koji svjedoče o prošlim vremenima kada je ovo područje naseljavao znatno veći broj ljudi, koji se kasnije raselio po svijetu, ostavivši samo tragove svoje nazočnosti na ovom iznimno lijepom i neponovljivom prostoru.

Značajniji vrhovi na Sjevernom Velebitu:
Mali Rajinac, 1699 m
Veliki Zavižan, 1676 m
Zavižanski Pivčevac (ili Veliki Pivčevac), 1676 m
Vratarski kuk, 1676 m
Gromovača, 1676 m
Veliki Rajinac, 1667 m
Krajačev kuk, 1659 m
Hajdučki kuk - Golubić, 1650 m
Hajdučki kuk - Kuk, 1649 m
Vučjak, 1644 m
Crikvena, 1641 m
Veliki Kozjak, 1629 m
Balinovac, 1602 m
Jadićeva plan, 1416 m

Planinarski domovi i skloništa:

Planinarski dom Zavižan
 
http://www.plsavez.hr/hr/Planinarski_dom_Zavi%C5%BEan  - 1594 m/nm (najviši planinarski dom u Hrvatskoj)

Planinarska kuća Alan
http://www.plsavez.hr/hr/Planinarska_ku%C4%87a_Alan  - 1340 m/nm

Planinarska kuća Careva kuća

http://www.plsavez.hr/hr/Planinarska_ku%C4%87a_Careva_ku%C4%87a  - 1180 m/nm

Planinarska kuća Oltari

http://www.hpd-sisak.hr/pl_kuca_oltari.htm  - 940m/nm

Planinarska kuća Sijaset

http://www.plsavez.hr/hr/Planinarska_ku%C4%87a_Sijaset - 652m/nm

Planinarska kuća Apatišan http://www.plsavez.hr/hr/Planinarska_ku%C4%87a_Apati%C5%A1an  - 1015m/nm

Planinarsko sklonište Rossijeva koliba http://www.pp-velebit.hr/smjestaj.php?p=21&s=40  - 1580 m/nm

Više slika Sjevernog Velebita pogledajte u galeriji (http://www.planinarenje.net/galerija/thumbnails.php?album=5).

Pogled sa terase planinarskog doma Zavižan:
http://www.planinarenje.net/galerija/albums/bruno_karadza/hrvatska/sjeverni_velebit/2007_10_14/velebit_9861.JPG

Planinarska staza Ante Premužića građena od 1930 do 1933 godine
http://www.planinarenje.net/galerija/albums/bruno_karadza/hrvatska/sjeverni_velebit/2007_10_14/velebit_9887.JPG

Pogled prema Jadranu sa Buljme
http://www.planinarenje.net/galerija/albums/bruno_karadza/hrvatska/sjeverni_velebit/2007_10_14/velebit_9920.JPG
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #5 : Siječanj 13, 2011, 02:04:39 »


Ante Premužić dipl. inž. šum.


Klikni za uvećani prikaz

30. studenoga preminuo je, a 4. Prosinca 1979. na zagrebačkom Mirogoju sahranjen je ANTE PREMUŽIĆ, dipl. inž. šum., ispraćen uz svoje najbliže i kolegama - šumarima te brojnim planinarima. Od pokojnika se u ime Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske oprostio ing. Oskar P i š k o r i ć, a u ime planinara - Planinarskog saveza Hrvatske prof. dr. Vladimir B l a š k o v i ć.

Ante Premužić na domaku 91. Godine života bio je najstariji šumar u Hrvatskoj. Rođen je 11. siječnja 1889. godine u Kobašu (nedaleko Slavonskog Broda). Srednju školu, Kr. veliku gimnaziju u Slavonskoj Požegi, polazio je i s odličnim uspjehom završio 1909. godine a 1913. godine diplomira na Šumarskoj akademiji u Zagrebu.

Ing. A. Premužić započeo je s radom kao privremeni šumarski vježbenik u Gospodarskom uredu Otočke imovne općine 1913. god. i nastavio kao kotarski šumar na dužnosti taksatora do 19. III 1920. godine. Međutim u toku prvog svjetskog rata, od 27. VII 1914. do 2. I 1919. godine nalazio se na vojnoj dužnosti, u Opkoparskom bataljonu u Osijeku.

Od Otočke imovne općine premješten je k Brodskoj imovnoj općini i to za upravitelja Šumarije u Rajevam selu, gdje ostaje nešto više od godine dana, do izbora za pristava Stolice za šumska prometala Gospodarsko-šumarskog fakulteta u Zagrebu na koju dužnost nastupa 18. VII. 1921. god. U sklopu te dužnosti povjereno mu je i održavanje vježbi iz tlocrtnog risanja.

Na Fakultetu ostaje 4 godine, a pred kraj 1925. god. nastupa dužnost šefa Građevinskog odsjeka u Ministarstvu šuma i rudnika u Beogradu. Nakon godinu dana, 25. XI 1926., odlazi za građevinskog referenta u Direkciji šuma na Sušaku, u kojoj je od 22. IX 1933. do 20. IX 1934. god. i direktor.

Zatim odlazi ponovo u Ministarstvo šuma i rudnika u svojstvu šefa Građevinskog odsjeka a već 31. VII 1935. premješten je Banjskoj upravi Savske banovine za šefa otsjeka za uređivanje bujica. Na toj dužnosti, uključujući i poslove na pošumljavanju krša te zaštite prirode, Ing. Premužić ostaje do 23. VII 1948. god., kada je premješten u Savezni institut za pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu.

Nakon dvije godine, 1950., odlazi u mirovinu. Bio je i član "Povjerenstva za zaštitu prirode i očuvanja prirodnih spomenika pri banskoj upravi Savske banovine" od njezinog osnivanja 1937. godine.

Kronologija službovanja Ante Premužića govori, da je pretežni dio svog radnog vijeka proveo na poslovima građevinarstva.

Presudnim smatramo njegovo primještenje, 1926. god., iz Ministarstva šuma i rudnika u Direkciji šuma na Sušaku (s položaja šefa građevinskog odsjeka na položaj referenta!). Presudnim, jer mu je to mjesto omogućilo, da svoje znanje i radne sposobnosti iskoristi na poslovima, koji mu osiguraše "istaknuto ime u povijesti kulture, napose turizma i planinarstva u Hrvatskoj", kako je o njegovoj devedesetgodišnjici života napisao prof. dr Vladimir B l a š k o v i ć. S takvom ocjenom slaže se i Prof. dr Branislav P r p i ć kada konstatira, da promatrajući "s današnjeg stajališta, možemo Premužića smatrati jednim od onihdalekovidnih šumara između dva rata koji su nazirali veliko zanimanje turizma za šume budućnosti". U planinarsko-turističke svrhe mogu se koristiti i putevi kojima se otvaraju šume za iskorišćivanje, a koje je Premužić i gradio na području Velebita, ali su potrebni i posebni.

A Ante Premužić bio je inicijator i realizator (najteže dionice sam je trasirao) niza takvih puteva kao na pr. Na otocima Krk, Rab, Mljet, na području današnjeg Nacionalnog parka Plitvička jezera i najvećeg puta - velebitske transverzale u dužini od 65 km, koju je Planinarski savez Hrvatske nazvao "Premužićeva staza."

Dakako, da je Premužić za svoje ideje našao suradnike u "pretpostavljenim", kako u Direkciji šuma tako i u Ministarstvu te Banskoj upravi, tj. one, koji su osiguravali i novac za realizaciju planova. Taj novac, međutim, u financijskim planovima i obračunima nije uvijek glasio za građevinske radove, nego je osiguravan i pod drugim naslovima kao npr. za suzbijanje potkornjaka.

Ante Premužić nije bio samo graditelj puteva i planinskih staza, nego je i kompleksnije promatrao i proučavao uvjete života na kraškom području, posebno seljaka i tražio, pa i našao, svrsishodnije iskorišćivanje prirodnih uvjeta nego li je tada bilo. Našao ga je u drveću.

"Racionalnom kraškom gospodarstvu ne može da bude osnovica trava (u formi žitarica, okapavina, livadne i pašnjačke trave) jer je gospodarstvo sa tom osnovicom svršilo katastrofalno na krasu: nestalo je zemlje" naglašava Premužić u svojoj "OSNOVI za turističko i gospodarsko uređenje primorskih kupališta i ljetovališta Crikvenice, Selca i Novog." (objavljene u sušačkim novinama "Novi list" 1933. god.).

http://sumlist.sumari.hr/198005.pdf#page=109

Više > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=2288.0
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #6 : Siječanj 13, 2011, 02:14:08 »


Premužićeva staza






Više > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=2288.0

Foto: Autor - meni poznat - želi ostati anoniman
Velebit – Premužićeva staza, 10. Kolovoza 2010., 11:30 – 15:30
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #7 : Lipanj 09, 2011, 18:40:07 »


Tunel kroz Velebit


Klikni za uvećani prikaz

Ova stara slika prikazuje planove za probijanje tunela kroz Velebit od strane Gospića (Brušana) prema Karlobagu.

Po ideji: Ivana Šikića (Junga)
Crtao: Mate Šarić
Za forum priredio: Dražen Prša
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #8 : Kolovoz 02, 2011, 16:16:49 »


Runolist

Ovo je rijetko viđena slika jer ga nema puno. Snimljeno, danas u 12:36 sati na Velebitu.


Klikni za uvećani prikaz

 
Runolist je jedan od najpoznatijih europskih planinskih biljaka. Budući da je vrlo rijetka zaštićena je u cijeloj Europi. Runolist je biljka trajnica koja se razmnožava sjemenom, ali se obnavlja i iz korijena. Raste u busenima i mjestimično na kamenjarskim travnjacima na području Zavižana na Velebitu. Stoljećima je dokaz ljubavi i vjernost. Kao poklon vrhunske ljepote simbolizira čistoću i uzvišenost prirode. To je jedinstveni simbol planinskoga gostoprimstva i sinonim za planinski život-svijet.
Marica

Više o runolistu > Lički planinar 2011 > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=2543.new
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #9 : Kolovoz 04, 2011, 13:59:13 »


Gospina trava (Hypericum perforatum), jako cijenjena velebitska biljka. Stavlja se u maslinovo ulje na 40 dana i nakon toga tim se uljem mažu rane, opekline, koža općenito.


Gospina trava (Hypericum perforatum),
Velebit, 4. kolovoza 2011, 15:36

Jupi – hobi botaničaru, kako vidim danas je na Velebitu jako lijepo vrijeme. Zavidim ti.
Marica
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #10 : Kolovoz 05, 2011, 12:33:46 »


Bože blagoslovi i čuvaj moju Hrvatsku


Na planinarskom domu Zavižan

Bože daj joj hrabrosti pri pokušaju uspona,
kada nešto poput visoke stjene pred njom stoji.

Bože pogurni ju,
ako je njezin put previše strm
i kada narod misli da snage više nema.

Bože čuvaj ju, kada ide nizbrdo
i kada je narod nesiguran.

Bože drži ju čvrsto,
ako joj prijeti pad u ponor.

Bože ispruži joj tvoju ruku,
kada se tlo pod njezinim nogama
počinje da trese, i vodi ju,
dok se ne vratite na čvrsto tlo
ispod svojih nogu.

Bože pomozi joj i u marku da nađe put
koji vodi k cilju.

Blagoslovi i čuvaj sve Hrvate ti dobri Bože.

♥ ♥ ♥ ♥ ♥

Gott segne und behüte mein Croatien

Gott gebe ihr Mut, den Aufstieg zu wagen,
wenn etwas wie ein hoher Berg vor ihr steht.

Gott schiebe sie an,
wenn ihr der Weg zu steil wird
und wen das Volk meint, keine Kraft mehr zu haben.

Gott stütze sie, wenn es bergab geht
und das Volk unsicher wird.

Gott halte sie fest,
wenn sie in einen Abgrund zu stürzen droht.

Gott reiche ihr deine Hand,
wenn der Boden unter ihren Füßen zu
beben beginnt, und geleite sie,
bis sie wieder festen Boden
unter den Füßen hat.

Gott hilf ihr auch in der Dunkelheit den Weg
finden, der zum Ziel führt.

So segne und behüte alle Croaten du gütiger Gott.


Tekst: Marica
Foto: Jupi
Na planinarskom domu Zavižan jutros, na Dan domovinske zahvalnosti,
se zavijorio hrvatski stijeg, na hrvatskoj gori, nad hrvatskim morem.

Sa Hrvatima, bez obzira koje vjere, slavimo Dan domovinske zahvalnosti.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #11 : Kolovoz 05, 2011, 20:27:43 »


Večeras na Velebitu


05. kolovoza 2011. u 21:00 sati - Slikano s mobitelom

Jupi:

Marica:




Pola sata kasnije. Jupi:
Pomoć! Za večernje šetnje napao nas medo Brundo!

Jeste li ostali živi?
Ako niste, pošaljite mi preko Svetog Petra SMS. Hahahahaha
Neka, neka, tako Vam i treba kad volite opasnost. Pa zato ja
neću, n-e-e-e-e-ću u planine. More je zakon a Hrvatska ga ima!

Hahaha ... Medo je drvena maketa.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #12 : Kolovoz 08, 2011, 09:02:09 »


Planinarski dom Alan

Veliki Alan je prijevoj preko koga se prije odvijao promet iz Like u Primorje i po tom prijevoju je planinarski dom dobio ime. Dom nema struju ni vodu (tj. ima kišnicu i solarnu energiju), ali je vrlo popularan jer ima pristup asfaltnom cestom iz Jablanca. Tokom ljeta gore dežuraju planinari jednog zagrebačkog plan. društva.


Dom je na samoj granici nacionalnog parka Sjeverni Velebit, nešto kao južni ulaz. Nedostatak komfora planinari nadomještaju smislom za šalu. Dom je vjerovatno nastao nakon što je propao pokušaj šumarije da sagradi žičaru za prijevoz kvalitetnog ličkog drveta sa vrhova Velebita i nepristupačnih šuma. Žičaru su sagradili Englezi. Radila je kratko, pokvarila se i nikada više nije proradila. Još uvijek tamo stoje, kao potsjetnik na propalu ideju bržeg transporta i dobre investicije, stupovi i sajle žičare.

Predsjednički apartman


Kupaona za planinare


Meteorološko uže

Vješalica "Lička kapa"

 
Meterološko uže

-   Kada se njiše – vjetar puše

-   Kada je suho – sunčano je

-   Kada je smrznuto – hladno je

-   Kada je mokro – kiša je

-   Kada se nejasno vidi – to je od piva

Uz slike planinarskog doma su slike WC-a, koji sliči tzv. partizanskim uvjetima.

Vjerovali ili ne, ovo je galerija-most, ulaz u WC – ćućavac *

_______________

* Kao ćućavac WC podrazumjeva se WC koji zahtijeva pri defekaciji, (razgovorno: obavljanje velike nužde) ćučeći položaj.

Prednosti

-   Nedolazi do kontakta između kože i potencijalno prljave površine  kao što je okvir sjedećeg WC-a.

-   Ćućavac se lakše čistiti i rijetko je meta vandalizma.

-   Ćućavac poziva na kraće zadržavanje kao za čitanje novina, zbog toga je rijeđe zauzet.  

Nedostaci

-   Ljudi koji zbog nedostatka pokretljivosti, ne mogu dovoljno duboko ćućnuti, ne mogu se dovoljno opustiti te moraju u "skijaškom ćućnju" ili polu-uspravno vršiti nuždu.

-   Kod problema s ravnotežom (i u pijanom stanju), brzo se može okliznuti i pasti. Zbog toga bi, kao kod Japanaca, bila potrebna ručka za držanje.

-   Ljudi koji pate od osteoartritisa koljena, imaju velike poteškoće pri  korištenju WC-a-ćućavca.

-   Ljudi koji nisu navikli na ćućavac ili nisu dovoljno vješti često si zaprljaju odjeću.

Foto: Jupi, 07. 08. 2011.,
Tekst: Marica
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #13 : Kolovoz 16, 2011, 10:43:52 »


Sjeverni Velebit


Klikni za uvećani prikaz

Samo gdje je priroda u skladu sa samom sobom, crpi čovjek čistoću, mir i zdravlje.

U jednom od najbogatijih hrvatskih zaštićenih podrjuča prirode, cvijeta runolist, jetrenka, prozorski zvončići, rumenjača, lavandi procjepak, osmica, modra sikavica, čemerika i orao kruži ispod plavog neba.

Ovdje, na Velebitu, je priroda naš najveći kapital. Pored svih ljepota tu je i gorski zrak koji dah oduzima i ujedno grudi i misli širi, koji te utopi u doboki san – san pravednika. Smog je na Velebitu strana riječ!

Tu se misli sortiraju, tu se najbolje raspoznaje važno od nevažnog, iskvareno od neiskvarenog, laž od iskrenosti. Tu se osjeti ljubav Boga koji je sve ovo stvorio pa i nas. Stoga nije čudo da nam je ovdje Bog vrlo blizu.









Pred sjenicom na Jandrin-poljani
Hitre sluge vrte janjetinu
Uz žeravu na bukovu ražnju,
Miluju je pretilom slaninom
Da pečenje još tečnije bude.
U žeravi dva duboka lonca,
Nakrcana govedskijem mesom,
Začinjena salom i paprikom.
Da pečenju pootvara pute.
Al' da vidiš čuda golemoga
lzpod grma, što no ono viri?!
Rekao bih: pod vijencem djevojka,
A ne bure crvenike vina.
Malo vrijeme bješe postajalo
Ali nasta graja na sve strane:
Ko ponesei žlicu i vilicu,
Taj se maša u utrobu lonca;
A tko nema žlice ni vilice,
Taj se ne da od gojnih rebara.


Poslije toga ljuta okršaja,
Kad zaškrinu i pipa i ruka,
Teći poče rujni Dalmatinac.
Prvi skače društva harambaša
I zagrmi, što mu grlo nosi:
Bog da, živi Hrvatsku domaju!
Nasta zveket podignutih kupa,
Nasta prasak ubojna oružja,
Nasta jeka brda i dolina
I probudi velebitske vile,
Da se dižu braći na veselje,
U junačko da s' hvata u kolo,
I da eglen do zorice čine.
Jošte zora ni zabijelila,
Ni Danica pomolila lica
Viknu telal od glave do glave:
Hazur momci, hazur uspinjači,
Da krenemo na vrh Visočice!

Franjo Marković, 1898



Foto: Jupi, 01. kolovoza 2011.
Tekst: Marica

Dragi Jupi, opet ste me iznenadili s
meni neviđenim ljepotama Velebita.
Hvala!

<a href="http://www.youtube.com/v/fpLHrXibXc0?version=3<br />http://www.youtube.com/v/fpLHrXibXc0?version=3" target="_blank">http://www.youtube.com/v/fpLHrXibXc0?version=3<br />http://www.youtube.com/v/fpLHrXibXc0?version=3</a>

Croatia Lika Velebit Rossijeva koliba

Ovo je mala snimka koja pokušava, ali i ne može dočarati sve draži Velebita.. nije mi cilj bilo pokazivati vrhunce i vrtače, nego ono što je bilo nadohvat ruke - krasno cvijeće i mnoštvo različitih kukaca.. toliko su zauzeti svojim poslom oko cvjetova, da i ne pomišljaju da te ubodu.. morate znati da ja kao snimatelj ovog malenog amaterskog uratka nimalo nisam zadovoljan njime.. nedostaje miris cvijeća, svježina vjetrića, puniji zuj kukaca, nedostaje 80 % osjećaja koje čovjek osjeti nađe li se na ovakvom mjestu.. snimljeno oko Rossijeve kolibe, na Velebitu, 3. kolovoza 2011.

Autor: leechan104jozo
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #14 : Prosinac 08, 2011, 10:32:45 »


Zavižan

<a href="http://www.youtube.com/v/vdrCfJIGvYQ?version=3&amp;feature=player_detailpage<br />http://www.youtube.com/v/vdrCfJIGvYQ?version=3&amp;feature=player_detailpage..." target="_blank">http://www.youtube.com/v/vdrCfJIGvYQ?version=3&amp;feature=player_detailpage<br />http://www.youtube.com/v/vdrCfJIGvYQ?version=3&amp;feature=player_detailpage...</a>

Lagana šetnja okolicom Zavižana, posjet Zavižanskoj kosi, i kapelici sv. Ante blizu parkirališta.

Nekoliko minuta hoda odavde nalazi se poznati velebitski botanički vrt u kome možemo vidjeti oko 500 biljnih vrsta s područja like i velebita. Oko njega je postavljena kružna obilazna staza, oko 1km dužine. Poučno informativne table pokazuju nam sliku, naziv biljke i njezine osobine.

Zavižan može biti baza za posjet obližnjim Vrhovima - V. Zavižan, Balinovac, Pivčevac, ili Rajinac. Pretpostavljam da će se obilazak vrha Vučjak podrazumijevati sam po sebi, jer je udaljen 15 min hoda od doma. Obavezno ponijeti fotoaparat i pune baterije ;-)). Vidici su prekrasni.

Dom je opskrbljen, može se dobiti hrana i piće, možete se poslužiti i njihovom kuhinjom,.može se i prespavati. Atmosfera ugodna.

Prilaz Zavižanu: Silazite u Otočcu, i otprilike 35 km preko mjesta Krasno do doma.. Postoje oznake i putokazi. S morske strane u sv. Jurju skrećete cestom u Velebit, i 20-ak km. Za osobno vozilo nema nikakvih problema.

Toplo preporučujem, naći će se za svakog ponešto, hvala na pažnji... J
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1] 2
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!