CRO-eu.com
Srpanj 22, 2017, 16:50:18 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: NUGENT ALBERT  (Posjeta: 14312 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7735



« : Veljača 25, 2009, 17:02:03 »


NUGENT ALBERT

SIGNATURA FONDA: HR-DAZG-847
VREMENSKI RASPON GRADIVA: 1803./1880.
KOLIČINA GRADIVA: 1 kut. (0,1 d/m)

SADRŽAJ FONDA:
Gradivo ovoga fonda odnosi se većinom na 1848., točnije na razdoblje od ožujka do prosinca 1848. U tom kratkom, ali značajnom vremenskom razdoblju može se skoro bez vremenskih i sadržajnih praznina pratiti vojna i politička aktivnost Alberta Nugenta. Većina dokumenata unutar fonda nastala je tijekom njegove vojne službe. To su vojni spisi, službena korespondencija, proglasi i naredbe. Tek nekolicina dokumenata odnosi se na grofove Lavala i Artura Nugenta i na bana Jelačića.
U fondu se nalazi i Nugentova zbirka tiskovina, odnosno oglasa, poziva, proglasa i manifesta nastalih tijekom zbivanjâ 1848.

SERIJE U FONDU:
1. Dokumentacija nastala tijekom vojne službe Alberta Nugenta, 1848., 134 kom.
2. Stampata (zbirka Alberta Nugenta ), 1848., 27 kom.
3. Dokumentacija koja se odnosi na ostale članove obitelji Nugent, 1803./1880., 4 kom.
4. Razno, 1848./1851., 3 kom.

VALORIZACIJA FONDA: 2
Gradivo može poslužiti kao vrlo vrijedan izvor pri proučavanju hrvatske političke i vojne povijesti tijekom 1848.

JEZIK U GRADIVU: hrvatski, njemački, engleski, francuski, srpski, talijanski
PISMO U GRADIVU: latinica, ćirilica, gotica
ARHIVISTIČKA OBAVIJESNA POMAGALA: AI
NAZIV STVARATELJA FONDA: NUGENT ALBERT
SJEDIŠTE STVARATELJA FONDA: Zagreb, Beč, London
VREMENSKI RASPON DJELOVANJA STVARATELJA FONDA: 1816. – 1896.
PROMJENE NAZIVA STVARATELJA FONDA:
Nugent – Wetmeath Albert, 1816. – 1896.

HISTORIJAT STVARATELJA FONDA:
Albert Nugent – Wetmeath potječe iz škotske grofovske obitelji s posjedima u Irskoj i Hrvatskoj. Rođen je 1816. u Napulju. Njegov otac, general Laval Nugent (1777.–1862.), rodom Irac, za vrijeme napoleonskih ratova stupio je u habsburšku službu. Ratovao je u Hrvatskoj, kasnije je kupio posjede Trsat i Bosiljevo. Bio je član Hrvatsko–slavonskog gospodarskog društva, sa simpatijama je pratio ilirizam i otvoreno se izjasnio kao Hrvat.

Sinovi grofa Lavala osjećali su se Hrvatima i bili su pristaše ilirskog pokreta.

Grof Albert Nugent bio je u habsburškoj vojnoj službi. Već s dvadeset četiri godine slavno je pobijedio kod luke St. Jean d`Acre. Njegov dolazak na instalaciju bana Hallera u Zagrebu 1842., kad se neočekivano pojavio na čelu odreda serežana, koje je sam sastavio od slobodnjaka s očevih posjeda, bitno je učvrstio redove Narodne stranke protiv mađarona. Na izbornoj skupštini Zagrebačke županije od 1843., došlo je do sukoba mađarona i narodnjaka, a glavna snaga narodnjaka bili su Nugentovi serežani. Nugent je u svoje čete uvrštavao prebjege iz Bosne. Njegovi slobodnjaci iz Bosiljeva bili su jezgra oružane snage ilirizma. Odan Ljudevitu Gaju, grof Albert Nugent u Hrvatsku je krijumčario povremeni časopis "Branislav", koji je u Beogradu počeo izlaziti 1844., a kojeg je financirala karlovačka grupa narodnjaka nezadovoljna vodstvom Narodne stranke i magnatskom politikom koju je sve vidljivije zastupao Kulmer.

Uoči revolucije 1848. Albert Nugent nalazio se u Beču. Komitet slavenskih đaka u Beču, na njegovu preporuku stavio je Gaja uz Vraniczanyja i Kukuljevića u Privremeni narodni odbor, kojega je predložio u proglasu hrvatskom narodu. Nugent je također sudjelovao u izaslanstvu koje je u travnju podnijelo caru "narodna zahtijevanja". Tom prilikom on se već sukobio s ugarskim ministrom predsjednikom Bathyányjem. U Beču je, na zahtjev grofa Huyna, radio na organiziranju hrvatskog dobrovoljačkog konjičkog odreda. Neko vrijeme boravio je u Grazu, a nakon toga je otišao u Hrvatsku. Posredovao je u sporu koji se vodio oko toga pred kime će zaprisegnuti ban Josip Jelačić.

Nugent je bio izaslanik Banskog vijeća u Novom Sadu i doveo je Rajačića u Zagreb. Prilikom instalacije Jelačića za bana, Albert Nugent nosio je banske insignije. Ban ga je 8. lipnja 1848. imenovao svojim povjerenikom u Slavoniji i Srijemu.

Kao banski povjerenik u Slavoniji nastojao se suprotstaviti presizanju ugarskog ministarstva, spriječiti svaki izbor poslanika za Ugarski sabor i pridobiti feldmaršala Hrabowskog, zapovjednika Srijemske general-komande, za hrvatsko–srpsku stranu. Hrabowski je s olakšanjem pozdravio Nugentov dolazak kako bi izbjegao u tom trenu otvoreni sukob sa srpskim narodnim pokretom. Nugent ga je uspio nagovoriti da iz Petrovaradina ukloni ugarsku posadu. Ubrzo je Nugenta zapala važna uloga da krene u Beč k nadvojvodi Ivanu s hrvatskim uvjetima za pomirenje s Ugarskom. Nakon povratka iz bečke misije, Nugent je na vlastitu odgovornost u Sisku unajmio parobrod kojim je odveo svoje serežane u Srijem te ih, unatoč prosvjedovanju Hrabowskog, poveo u srpski logor kod Karlovaca. Došlo je do raskola u Petrovaradinskoj graničarskoj regimenti: graničari su se priklonili srpskom narodnom pokretu, a časnici to nisu htjeli. Ban je od Nugenta tražio najrevniju suradnju kod reorganizacije graničarskih četa i kod formiranja dobrovoljačkog odreda iz Srbije. Ali, sukobi interesa na granici bili su preveliki i Nugent nije nalazio velikih mogućnosti za uspješan rad kod Srpskog glavnog odbora, tim više što nije stigla obećana hrvatska pomoć, te je molio bana Jelačića da ga opozove.

Iako ga je ban opozvao 25. kolovoza, Nugent se vratio u Zagreb tek u rujnu, nakon što je organizirao najnužnije vojne mjere protiv ugarskog napada na području Bele Crkve. Budući da ga je ban imenovao potpukovnikom kod hrvatske banderijalne regimente, Nugent je postao zapovjednik svih pokretnih snaga (mobilne kolone) u varaždinskom prostoru. Nakon 1850. postao je pukovnik u austrijskoj vojsci. Šezdesetih godina 19. stoljeća napustio je Hrvatsku i Austriju i nastanio se u Engleskoj. Umro je u Londonu 1896. (B.M.)

Izvor: Vlastelinski, obiteljski i osobni arhivski fondovi  
K.3. Osobni arhivski fondovi  HR-DAZG-847 Nugent Albert[/center]
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7735



« Odgovor #1 : Siječanj 24, 2014, 20:01:13 »


Laval grof Nugent Westmeath,

feldmaršal, vitez złatnoga runa, prvi podpredsjednik i utemeljitelj gospodarskoga družtva itd., rodio se 3. studena g. 1777, u Ballynacoru u Irskoj. Nugenti su stara katolička i plemićka irska obitelj, kojoj glavno stablo siže do godine 930, počimajnći sa grofom Albertom od Perchea.

Tečajem vremena razgranilo se ovo stablo kroz 30 generacija u više loza, među ovim lozama
-   grofova od Westmeatha, jedina protestanska u Irskoj,
-   loza grofa Riverstona, takodjer u Irskoj,
-   Dromenga i Brocklyna u Austriji, od Balynacora u Irskoj,
-   loza od Killasonna imalo ne izumrla loza Lacy-a, koja potiče od Huga Nugenta i Emilije Lacy.

Mihael Antun Nugent, bivši feldzeugmeister († 1812.), otac je grofa Lavala i Ivana, koji je kao general-major junački poginuo god. 1849 kod Brescie. Od ove dvojice potiče austrijska loza grofova Nugenta. Grof Laval postao je 1793. korps-kadetom, 1794 nadporočnikom, a 15. travnja g. 1796 kapetanom i kao takav odlíkovao se proti neprijatelja kod Budesheima i Kemptena. G. 1799 dođe generalnomu stanbenomu štopu, vojevao iste godine u Italiji, te se osobitim junačtvom iztaknuo kod zauzeća citadelle kod Turina i Serravalle, a sliedeće godine u kreševu kod Brassia, na visinah među Celeom i Varaggiom, kod Arbicola marine, Savonne, Santa Croce i druguda.


1. rujna 1805 postao je Nugent oberstleutenantom, a 17. lipnja 1807. obrstarom u pješačkoj pukovniji Rukavine, br. 61. U početku vojne od g. 1809 došao je u istom svojstvu k generalnom stanbenom štopu, te bude od nadvojvode Ivana imenovan chefom generalnoga štopa. Radi svojih junačtva g. 1818 i 1814 bio odlikovan komanderskim krstom Marije Terezije, koje je odlikovanje primio uz vlastoručno previšnje pismo 1. veljače 1814. Godine 1815, a 30. travnja postao je feldmaršalleutenantom i vlastnikom pješačke pukovnije br. 30 i primi po tom zapovjedničtvo divizije proti Muratu, uniđe u Rim, krene prama Napulju, priečio povratak Murata *, potukao Napuljce i ostao po tom zapovjednikom u Napulju. Sliedeće godine postao je tajnim savjetnikom, kad ga i papa imenovao rimskim knezom. G. 1817 stupio je kao generalni kapetan napuljski u službu kralja Ferdinanda, nu za tri godine povratio se k austrijskoj vojsci.

Kao zapovjednik primorja rukovodio je utvrde Trsta (1834-35), istarske obale i otoka, nadzirao gradnju jednog velikog broda u Kraljevici; 1838. postao feldzeugmeisterom, 1839 zapovjedajućim generalom Moravske i Šlezke; 1840 bude imenovan zapovjedajućim generalom karlovačko-varaždinske krajine, dočim je g. 1848 preuzeo na vlastitu molbu zapovjedničtvo pričuvnih četa u Italiji.


Laval grof Nugent sa slobodnjacima na Harmici 18.10.1842

Nugent je od ostarjelosti sve to više slabio, nu i kao takav sudjelovao je u vojni g. 1859. Godine 1862 bio je na svom posjedu u Bosiljevu i tu obąlio od prsne upale. Proviđen svetotajstvi i primiv papin blagoslov po posebnom izaslanika, preminu 21. kolovoza kao "najstariji, najprokušaniji i najneumorniji vojnik", kako ga zove previšnje ručno pismo, iztaknnv se u više od sto bitaka. Tielo mu bude preveženo na Trsat i tu sahranjeno u obiteljskoj grobnici.


Grbovi obitelji Nugent

DiS, 1. rujna 1891

General Laval Nugent, rodom Irac otvoreno se izjasnio kao Hrvat.
______________


* Joachim Murat, kralj Napulja od 1808. do 1815. Bio je oženjen Napoleonovom najmlađom sestrom.

Lijevo: Nugent palača lijevo od Kamenitih vrata
Desno: Nugent-zmaj iz plemićkog grba obitelji izradio ga je Fernkorn

Iza užasnog smaknuća poslednjega Frankopana razgrabi gradačka komora sva njegova pokretna i nepokretna imanja. Gradom Trsatom upravljahu od tada njemački udvorice. Medju ovimi spominje se

-   g. 1686. Ivan Petar de Argento, zajedno kapetan riečki.
-   G. 1715. barun Oktavio de Tarsio, takodjer kapetan riečki.
-   G. 1730-1736. grof Adelmo Antun Petaci, Riečanin.

Nu ovi bezdušni upravitelji zapustiše grad Trsat na toliko, da je početkom XVIII. vieka ležao na pol u razvalinah. U tom stanju kupi ga g. 1826. c. kr. podmaršal i vojnički zapovjednik austrijskog primorja, grof Laval Nugent, kao veliki ljubitelj starine i starih gradova, koj ga, koliko mu dopustiše sredstva, dade popraviti, opredielivši starinsku kapelu trsatsku za grobište svoje porodice i namjestivši u gradskih prostorijah svoju bogatu sbirku slika i starina, sabranih po dalekom svietu.

Sadašnji vlastnik grada, grof Arthur Nugent of Westmeath, vriedan sin svoga otca, poljepša znatnimi troškovi grad, grobište i bašću, te revnom odanošću bdije nad ostavštinom svog veleunmog otca i nad riedkim spomenikom hrvatske prošlosti.

Hrvatska vila, 1. travnja 1882
____________
Utvrda Trsat iznad Rijeke http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=1690.msg3505#msg3505

Iz sljedećeg rodoslovlja potvrđena je loza hrvatskih velikaša Nugent od Westmeath sa Habsburgškom carskom i saksonskom kraljevskom kućom:

August II. Jaki, kralj Poljske
i izborni knez Saske (* 12.04.1670 Dresden; † 1.02.1733 Varšava). 20.01.1693 oženio se u Bayreuthu sa Kristinom Eberhardine (* 29.12.1671 † 5.09.1727, princezom od Brandenburga - Bayreutha. Oni su imali samo jedno dijete:


 
 
Josef I. rimski car, kralj Mađarske, Hrvatske itd., oženio je 24.09.1599 u Beču Amaliju Wilhelminu od Braunšvajg-Kalenberga (*21.04.1673 † 10.04.1742, u Beču). Pošto je Josef bio zavisan o seksu, a potom se Vilhelmina razbolila od sifilisa, i na kraju je ostala neplodna, ali je ipak iz dvanaestogodišnjeg braka rodila troje djce.




Njihov jedini sin August III.
(* 17.10. 1696 Dresden; † 5.10.1763 Dresden)
kralj Poljske i izborni knez Saske,
oženio je kćer Josefa I.

  ♥ ♥    
Kći Josefa I., Maria Josefa Benedikta
(* 8.12.1699 Beč † 17.11.1757 Dresden),
nadvojvotkinja od Austrije i
princeza Mađarske, Bohemije itd.,
udala se u Beču 20.08.1719 za Augusta III.

August III. i Maria Josefa Benedikta imali su zajedno petnaestero djece, od kojih je jedanaest preživjeli djetinjstvo.


Četvrto djete, sin Franjo Ksaver (*1730 † 1806), princ Poljske i princ Saske. 9.03.1765 sklopio je morgantski brak sa dvorskom damom bratove žene, Klarom Marijom Spinucci, kojoj je 1767 podigao u plemstvo s titulom grofica Lausitz. Sa Klarom Marijom Spinucci (* 30.08.1741; † 22.11.1792) imao je desetero djece. Od 1769 živio je kao (Comte de Lusace = grof od Lausitz) u Francuskoj koju je napustio početkom francuske revolucije. Nakon više godina boravka u Rimu, vratio se nakon smrti supruge natrag u Sasku gdje je živio u osami u dvorcu Zabeltitz.



Njihovo šesto dijete, kći Beatrix Marie Francoise Brigitte grofica od Lausitz, rođena za vrijeme boravka u Francuskoj (* 1.02.1772 Chaumot; † 6.02. 1806 Dresden), udala se 18.02.1794) za Don Raffaele Riario-Sforza, Marchese di Corleto. Tri godine kasnije rodila se kći Ivana.
 


Ivana kneginja od Riario-Sforza (*29.7.1797 Beč † 25.3.1855 Pariz) vjenčala se sa grofom Lavalom Nugent (* Ballynacor 30.11.1777 † Bosiljevo 22.8.1862) u Napulju 26.11.1815.

Grof Laval Nugent od Westmeath bio je vrlo strog i jednostavan čovjek. Tijekom svog boravka u Napulju zaljubio se je u izvrsan duh i ljepotu Ivane kneginje od Riario Sforze, unuke od Franje Ksavera od Lausitz i praunuke August III.. Imali su četiri sina i tri kćeri.
Laval je svojem najmlađem sinu, kao nasljedniku, Arthuru Nugent od Westmeath, još 18 mjeseci prije svoje smrti, 9. veljače 1861 prepisao Fideikommiss (latinski fideicommissum) svoje posjede Bosiljevo, Tersat, Kastel i Dubovac u Hrvatskoj.



1.   Albert Nugent od Westmeath, sin * 1816 † 31.12.1896 London, Engleska
2.   Ivan Patrick Nugent od Westmeath, sin * 1819 Napulj, Italija † ?
3.   Ivana Nugent od Westmeath, kći * 1821 Veneto, Italija † 15.1. 1874 Firenca, Italija
4.   Gilbert Nugent od Westmeath, sin * 1822 † 2.11.1864 Napulj, Italija
5.   Beatriks Nugent od Westmeath, kći * 1822 Napulj † 26.3. 1880 Beč, Austrija. Udala se 20.1.1864 u Veneciji za princa Leopolda od Croy (*1827 † 1894)
6.   Leontine Nugent od Westmeath, kći * 1824 † 1850
7.   Arthur Nugent od Westmeath, sin, * 17.3 1825, † 6.5. 1897 u Bosiljevu, Karlovac. Oženio Mariju Ditković pl. Žitomir [1] (* ? - † 6. 8. 1894)

Nakon smrti grofa Arthura Nugent od Westmeath hrvatska imanja (Fideikommiss) prelazi na njegovog nećaka, grof Ivana Lavala Nugent (sina Arthurovog strica Ivana N?).

Desno: Arthur Nugent od Westmeath, * 17.3.1825, † 6.5. 897 u Bosiljevu, Karlovac
Desno: Marija pl. Ditković-Žitomirski udovica Šišmana grofa Vojkffy (Vojković) od Vojkovića i Klokoča i supruga A. Nugenta

Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7735



« Odgovor #2 : Siječanj 24, 2014, 22:16:41 »


Lijevo: Christoph Vojkffy (Vojković) od Vojkovića i Klokoča i Arthur Nugent
Desno: Albert grof Nugent
 
Arthur grof Nugent oženio je Mariju pl. Ditković-Žitomirsku udovicu Šišmana grofa Vojkffy (Vojković) od Vojkovića i Klokoča.
Godine 1820. Toplice Lešće preuzima grof Laval Nugent koji je nad izvorom sagradio dvokrilnu jednokatnu kupališnu zgradu, a koju je dovršio njegov nećak grof Vojkffy, od kada se toplice zvanično i upotrebljavaju.

_______________
[1] Pečat jevreja Petra Sitomerzki aliter Thremetz (Tremec) ili Žitomir d.d. 1633 u Hrvatskom državnom arhivu.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7735



« Odgovor #3 : Siječanj 24, 2014, 22:19:13 »


Palača Artura Nugent,
odmah do Kamenitih vrata u Zagrebu, Opatička 2/ Kamenita 2

Sagrađena poč.17.st.; dogradnja 1740; adaptacija kraj 18./poč.19.st. Jednokatna uglovnica razvedenog tlocrta s dva ulična i dva dvorišna krila sagrađena je 1840. na gradskom bedemu uz srednjovjekovnu dvokatnu pravokutnu gradsku kulu, prema projektu zagrebačkog graditelja Aleksandra Brdarića za vlasnika zagrebačkog gradonačelnika Alojzija Frigana. Na ogradi terase je kameni kip lava postavljen u vrijeme kada je vlasnikom palače bila obitelj Nugent. Zgrada, kao najkvalitetnije sačuvano djelo u opusu graditelja A. Brdarića, reprezentira epohu bidermajera u Zagrebu.

Lanac sa HMS Victory

http://www.hedom.hr/hr/referentni-radovi/reference-obnova-spomenika-kulture/stambeno-poslovna-gradevina-opaticka-2-zagreb/

http://www.matica.hr/vijenac/494/O%20ljudima%20i%20zmajevima/

Utvrda Trsat iznad Rijeke http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=1690.msg3505#msg3505

Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!