CRO-eu.com
Rujan 16, 2019, 22:43:57 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Crni Lug  (Posjeta: 4794 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« : Ožujak 26, 2008, 10:32:03 »


Crni Lug

Današnje goransko selo Crni Lug malo je naselje s oko 600 stanovnika. Prije kojih sto godina bilo je dvostruko veće. Mjesto se prostire na staroj krčevini, okruženo stoljetnom crnogoričnom šumom. Šuma je do naših dana prilično dobro očuvana. Najbolje sačuvani šumski kompleksi prostiru se zapadno od sela i nalaze se u sastavu Nacionalnoga parka Risnjak.

Crni Lug je staro selo u kojem su do 16. stoljeća živjeli Hrvati. Oni su odavle morali pobjeći pred zulumom turskih Vlaha koji su ovamo upadali iz Like. Stari Crni Lug bio je tada spaljen, a njegovo stanovništvo dijelom je odvedeno u tursko ropstvo, a dijelom je pobjeglo, preko Kupe, na kranjski teritorij.

Tamo su, u Kočevskom, stanovnici Crnoga Luga proživjeli nekoliko desetljeća. Kada su grofovi Zrinski objavili da je Gorski kotar postao siguran za povratak hrvatskih izbjeglica, vratili su se potomci Hrvata iz Crnoga Luga u stari zavičaj.

Zemlje u starom zavičaju nije bilo mnogo; žitelji Crnoga Luga koristili su je za uzgoj poljoprivrednih kultura, koje su tu, s obzirom na apsolutnu visinu, mogle uspijevati.

Uzgajali su i stoku, prvenstveno konje, goveda i svinje. U sastavu brodskoga vlastelinstva Crni Lug je slabo napredovao. Znatnije se stanje poboljšalo nakon izgradnje Lujzinske ceste, kada je selo dobilo spoj s Delnicama. Sredinom 19. stoljeća u Crnom Lugu živjelo je oko tisuću stanovnika.

Od 1930. godine taj se broj stalno smanjuje. Gospodarsko bogatstvo Crnoga Luga čine njegove šume, no one su danas zaštićene i sječa je u njima strogo ograničena. Druga gospodarska atrakcija toga kraja je područje Nacionalnog parka Risnjak. On obuhvaća oko 3600 hektara, a utemeljen je 1953. godine na inicijativu prof. dr. Ive Horvata, hrvatskog botaničara svjetskoga glasa.

U prijedlogu prof. Horvata da se planinski masiv Risnjaka proglasi nacionalnim parkom ističe se kako ovaj dio Gorskoga kotara ima sve uvjete da se sačuva u smislu strogog prirodnog rezervata.

Ovdašnja priroda, napominje prof. Horvat, toliko je jedinstvena i specifična da svakoga prirodoslovca naprosto zadivljuje. Zato je prof. Horvat svoj prijedlog o proglašenju Risnjaka nacionalnim parkom zaključio sljedećim riječima:

"Među vrletnim risnjačkim stijenama i provalijama, u divnim crnogoričnim i bjelogoričnim šumama neka živi nesmetano sav biljni i životinjski svijet, a čovjek nek prolazi ovdašnjim stazama pun poštovanja pred tom velikom prirodnom cjelinom u koju je zašao."

Selo Crni Lug danas je sjedište uprave Nacionalnog parka Risnjak. Posjetitelja sela i Nacionalnog parka ima samo tijekom ljetnih mjeseci. Stoga Crni Lug nema uvjeta za gospodarsku revitalizaciju.

Stanovništvo živi od malo zemlje oko sela i od blaga koje prehranjuje. U tako ograničenoj sredini ljudi koji tu žive lišeni su mnogih tekovina urbane civilizacije, no zato ovdašnja priroda ne trpi ni od čega. Ona tu u punoj mjeri živi na način kako joj to najbolje odgovara.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #1 : Svibanj 05, 2012, 23:06:09 »


Crni Lug *

Marice, kao što sam rekao, taj Crni Lug nema ništa za snimiti. Mogao sam neku crkvicu, koja se nalazi nešto podalje od ceste, ali se već izdaleka vidi da nije vrijedno pažnje. Nisam primjetio neku školu, trgovinu... Možda nisam naletio na njih, ali selo je dužine 300 metara.

Privatne kuće nisu znamenitosti, paaaaa... Detalj one kuće - fotografija je zanimljiva jer pokazuje način na koji Gorani postavljaju dodatnu izolaciju na zidove. Nekada je to bila šindra, sada su salonit ploče, a u najnovije vrijeme uobičajena termo-fasada, debela desetak cm.

Jedino je (možda) vrijedno; u blizini sela poučna staza LESKA, dužine je 2-3 km, ide kružno oko doline, postavljene su informativne table. Inače, priroda je prekrasna.





Klikni za uvećani prikaz

jUpi, 01. 05. 2012

____________
* lug > šumica, gaj, močvarna šuma

~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~

Delnice, 9. rujna 1877

Čudnovate, a ozbiljne stvari doznajemo često iz Crnog luga. Nu taj put nemogu šutiti; neka sviet znade i sudi o tom, što evo priobćujem, kako hoće. Ondje boravi neki šumar slavne gospoštine Thurn-Taxis, imenom Josip Ribička, koj ubogim žiteljem mnogo zadaje straha, s njimi kao sa robovi postupa i jao svakomu, tko imade s njim posla. A jer je prvi ljubimac g. Fr. Heldricha, nadšumara u Lokvah, tko se može onda usuditi, da najmanju rieč proti njemu izusti?

Za sada javljam samo ovo: Dne 16. kolovoza odpusti on sbog toga, što mu je jedan zec poginuo, iz svoje službe neku djevojčicu od 12 godina, a da je što zakrívila. Poslie podne istoga dana dodje i k njemu o 6 satih majka djevojčica Franka Grgurić, posve mima žena, da liepim načinom pita, koj li je tomu uzrok ? Mjesto odgovora lupne ju puškom po ruki , da joj odmah krv procuri. Poznajući ona narav njegovu i bojeći se većega zla, počme bježati natrag prama selu, - a šumar? - Upravo  se spravljao na medvedji lov, izpali nabijenu dvocievku dva puta za njom, prvi put, kad je bila 50, a drugi put 100 koračaja daleko od njega. Nije ju istina pogodio, kad je trčala u skrajnjoj sdvojnosti i smrtnom strahu naprvo, nu kako lahko bi se bio tu smrtni slučaj dogodio? Njegova supruga, gledajući to iz prozora, vapila na sav glas plačuć: "Za Boga, ubit ćeš ju !" - Ovo je on učinio u prisutnosti svoje služkinje, lugara Gjure Gašparca i Frana Raukara Stjepanova. Prijavila je ova žena strahoviti taj čin ovomjestnomu kr. kotarskomu sudu, a o uspjehu te prijave još sada ništa nečujem, zato pitam: Zašto se pomenuti šumar Ribička pod strogu iztragu nestavi ? Zašto se pravedno rješenje te kriminalne stvari odgadja ? Zašto svietla kneginja takove šumare u svojoj službi drži?

U ostalom mogu više sličnih dogodjaja o tom šumaru priobćiti, ako uztreba.
Primorac, 21. rujna 1877


1. od 2
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #2 : Svibanj 05, 2012, 23:17:02 »


Iz Crnoga luga

Prošle godine donesao je štovani "Napredak" od 1. listopada br. 28 putopisne crtice iz naše okolice, odnosno iz Gorskog kotara, gdje g. pisac živahnimi bojami opisuje strašnu bukovu prašumu u vrhu Grebenu kod Praproti. U toj prašumi, veli nadalje pisac, još nikada sjekira zasjekla nije, pa da mu se je za jedno četvrt sata činilo, kao da se je svietom oprostio, kad je one orijaške, 1,5 m. debele bukve promatrao.
 
Istini za ljubav moram kazati, da u svih šumah Gorskoga kotara skoro nema zakutka, gdje ne bijaše ljudske noge i sjekire, pače može se uztvrdití, da je ovdje šumah već i ponestalo, te da su pojedini priedjeli upravo poharani, a smiešno je, ako tko ovdje o kakovoj prašumi govori ili piše.

Što se tiče napose piščeve prašume u vrhu Grebenu, neka služe sljedeće činjenice: Već prije 30 godina radili su Razložčani u Grebenu daščice za kućnu porabu. Josip Kalić, trgovac iz Crnoga luga, pripovieda mi, da je on prije 14 godina dao preko 50.000 bukovih duga i 40.000 kubika greda u tom šumskom priedjelu izraditi. Vodena pila g. Korošca iz Rieke, koja se je nalazila u Srakovcu, dobivala je većinom sav materijal iz Grebena, a ima tomu gotovo već 13 godina, što je ova pila propala.

Prošlih godina dali su na tisuće kubika greda i bukovih duga u tom vrhu izraditi trgovci Miho Čop i Ante Grgurić iz Lokava kao i Stjepan Pintar, Franjo Pintar i Ante Štimac iz Grnog luga.

U Greben vodi danas jedna posve dobra cesta, a imade tamo do stotine vlaka (putova), po kojih se izgotovljen materijal izvaža, a iz nepristupnih mjesta, t.j. kamo se s blagom ne može, iznašaju ljudi dužice.

Kad sam lugaru Ribiću, koji je g. pisca po Grebenu vodio, one bombastičke crtice pročitao, te ga upitao za one kolosalne bukve od 1,5 m. i prašumu u Grebenu, nasmijao se je.

Konačno moram još napomenuti, da se ovdje u Crnom lugu i okolici, gdje imade još najviše šuma u gorskom kotaru, nikomu više ne dozvoljava od  stojećih jelovih stabala dužice ili daščice praviti, već jedino iz kakove ležeće stare i trule klade, pa još za ovu mora siromašan težak dotičnoga šumara liepo prositi idobro platiti.

Paševine i stelje u gospodskoj šumi nitko uz najbolju plaću dobiti ne može, a najvećim siromakom dopušteno je 2 puta na tjedan bezplatno pobirati ležeće granje po šumi za ogriev, no nitko sjekire sa sobom ponieti ne smije. Evo daklenaših prašuma u gorskom kotaru.

Franjo Ahčin
učitelj crnolužki.
Napredak, 1. travnja 1886


Kotarski sudac: J. Thierry
Primorac, 15. svibnja 1875

Izvod iz "Izvanredne glavne skupštine županije Riečke",
držane 25. studenog i sljedećih dana

[...]Izvjestitelj: Upravljsjući odbor predlaže, da se občina delnička i crnolužka spoje u delničku političku obćinu sa sjedištem u Delnicah. Današnja obćina delnička mogla bi doduše i nadalje obstojati kao samostalna obćina u pogledu broja pučanstva i dohodka joj, nu to se nemože kazati o crnolužkoj, koja broji jedva 1200 stanovnika a razpolaže dohodkom od nješto preko 1000 for. a. vr. Toga radi s obzirom na topografički položaj obiju obćina predlaže upravljajuči odbor, da se spoje. Sjedinjene obćine imati će pučanstva. 4500 duša a dohodak nadmašiti će i 5000 for. na godinu.

Štimac, zastupnik crnolužki, govori dugo proti predlogu odbora. On veli, da je položaj Crnoga luga takav, da se nedade spojiti sa drugimi obćinami. Tko nije neprijatelj crnolužkomu pučanstvu, mora da pristane uz govornikov predlog, da Crni lug očuva svoju samostalnost. Gospodo slavna! zaviknu govornik svetčano. Hoćete li umnožiti broj grobova na crnolužko-delničkoj cesti? Jest, gospodo, sedam Crnolužana leži zakopano na toj casti, jer većim dielom godine obćenje medju Delnicami i Crnimlugom spojeno je sa pogibelju života. Zameti, vjetrovi, slabimi komunikacijami Crni lug bar šest mjeseci u godini odieljen je od ostaloga kotara. Priznaje govornik, da su Delnice najbliže Crnom lugu, svakako od Crnoga luga do Delnica ima dvie pune ure puta i to kakova. Što se dohodaka obćine tiče, misli govornik, da su dostatni za pokriće potreba. K tomu obćina ima posebni svoj znatni nekretni imetak, što ga je stekla prigodom netom izvedene segregacije*. Govornik nabraja, što je obćina učinila dosele dobra i moli skupštinu, naka priznaje Crnom lugu samostalnost, inače da će i opet kiša poplaviti oltar crnolužke crkve, kao što za vrieme Bachovo, kad je Crnilug sa Dolnicami bio sjedinjen, a občinsko poglavarstvo slabo marilo za crnolužke potrebe.

Majnarić, zastupnik delnički, priznaje, da su razlozi navedeni po predgovorniku uvaženja vriedni, i moli, ds se Crni lug nepridruži Delnicam, koje niti žele niti trebaju druga.

Radošević Mihe iz Lokava podupira Štimca.

Izvjestitelj opira se odriešito zahtjevu crnolužkoga zastupnika i u oči dojakošnjih zaključaka, uslied kojih stvorene su prilično velike obćine, očekuje, da skupština neće Crnom lugu, koj nije u stanju odgovoriti dužnostim, što mu ih nalaže obćinski red, priznati samostalnost. Kod glasovanja prihvaćen je predlog upravljajućega odbora.

Štimac: Hvala vam gospodo, bit će više naših mrtvaca na cesti crnolužko-delničkoj. [...]

Primorac, 2. prosinca 1874
_____________
-   Franjo Ahčin 1880 -1886 bio je u Crnom Lugu učitelj. Kada je škola sagrađena niam mogla saznati. Ahčini su porijeklom iz Slovenije. (M.D.)
-   Miroslav Turk, župnik u Crnom Lugu god. 1878 (M.D.)
-   Josip Thierry (1849-1882.) najprije je sudski pristav u Krapini, zatim kotarski sudac u Delnicama, gdje je i umro. Umro je vrlo mlad, nakon povratka iz Bosne, gdje je sudjelovao u aneksiji kao austrijski časnik.
Vidi > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=2825.new#new
-   Prema popisu stanovništva od 2011 god. Crni Lug ima 117 kuća i 253 stanovnika. http://www.dzs.hr/
* segregacija > pov. u zemljama Habsburške Monarhije odvajanje dijelova vlastelinskih pašnjaka i šuma te predaja u vlasništvo općinama bivših kmetova.

Crnoluški kraj > http://www.tz-delnice.hr/crnoluski_kraj.html

2. od 2
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!