CRO-eu.com
Rujan 16, 2019, 22:46:07 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Mrkopalj  (Posjeta: 7366 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« : Ožujak 26, 2008, 10:24:03 »


Mrkopalj

Selo Mrkopalj leži uz staru Karolinsku cestu usred Mrkopaljskog polja.

Bilo je naseljeno prije turskih provala u Hrvatsku. Spominje se da ga je knez Martin Frankopan, 1477. godine, darovao Ivanu Rječaninu iz Rijeke, što su potvrdila i ostala Martinova braća - Dujam i Stjepan.

U ondašnjem Mrkoplju živjeli su podanici koji su potpadali pod imanje grada Hreljina. Svi stanovnici sela bijahu Hrvati koji su govorili čakavskim dijalektom.

Čim su Turci zauzeli Liku i Krbavu , nastali su za Mrkopalj crni dani, jer su se vlaški martolozi svake godine zalijetali prema zapadu.

Tada su prvenstveno stradavala goranska sela. Kada su turski Vlasi u nekoliko navrata poharali Mrkopalj, njegovi prorijeđeni stanovnici odlučili su napustiti svoj zavičaj i potražiti kraj gdje će moći živjeti bez bojazni da će ih turski Vlasi uznemiravati.

Dio mrkopaljskog stanovništva odselio je tada u obližnja vinodolska mjesta, a dio u Kočevsku krajinu. Tako je iz MrkopIja nestalo srednjovjekovnih Hrvata koji su od davnine govorili čakavski.

Kada su popustile turske provale na goranski teritorij, karlovački generali i Juraj Zrinski nastojali su obnoviti goranska sela koja su u 16. stoljeću bila raseljena. Tako se dogodilo i s Mrkopljem.

Novi doseljenici u Mrkopalj, 1603. godine, bili su vlaški prebjezi iz Like, koji više nisu htjeli živjeti pod turskom upravom.

Nije poznato jesu li novi doseljenici u Mrkopalj došli kao pravoslavci, ili su se već ranije, za boravka u Gackoj, pokatoličili.

Nekoliko godina nakon ove seobe, doveo je ogulinski kapetan Gašpar Frankopan nove doseljenike u Mrkopalj. Bili su to također Vlasi iz obližnje Like. Oni su u mrkopaljski kraj došli kao pravoslavci.
Dio njih naselio se i po okolnim selima - Ravnoj Gori, Tuku, Drežnici i Jasenku.


Vlasi, koji su sad naselili Mrkopalj, prešli su doskora na katoličanstvo, dok su oni iz Jasenka, Tuka i Drežnici ostali pravoslavci.

Iako su svi prisegli vjernost knezovima Jurju i Nikoli Frankopanu, ipak se nisu smatrali njihovim podanicima, već slobodnim ljudima pod upravom karlovačkih generala.

Zbog toga su goranska sela Mrkopalj, Stari Laz, Ravna Gora, Sušice i Vrbovsko postala krajiška naselja i tu je vlast Zrinskih bila sasvim ograničena.

Iz poznatih krajiških spisa u kojima se spominje Mrkopalj, najčešće se u selu spominju prezimena

1.   Jovanović,
2.   Petrović,
3.   Oremović,
4.   Vidaković,
5.   Vlahonić,
6.   Katana,
7.   Komadina,
8.   Curlinović i
9.   Tomić.

Mrkopalj je počeo napredovati izgradnjom Karolinske ceste koja je vodila od Karlovca prema Bakru i Rijeci. Dio ceste gradio se u Mrkopiju tijekom 1732. godine. Tada su ovamo, kao radnici, pristigli novi doseljenici iz susjednih krajeva.

Iz primorja su došli:

1.   Blaževići,
2.   Gecani,
3.   Polići,
4.   Ružići,
5.   Vidasi,
6.   Paškvani,
7.   Brozovići,
8.   Mikulići,
9.   Frankulini,
10.   Matejčići i
11.   Kružići.

Iz Like:

1.   Marasi,
2.   Radoševići,
3.   Starčevići i
4.   Matići.

-1-
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #1 : Ožujak 26, 2008, 10:26:03 »


Iz okolnih goranskih sela:

1.   Kezele,
2.   Čop,
3.   Pleše,
4.   Majnarići,
5.   Gašparci,
6.   Mihelčići,
7.   Štimci,
8.   Jakovci,
9.   Kauzlarići,
10.   Zime,
11.   Kruljci,
12.   Kajfeši,
13.   Žagari i drugi.

Tom prilikom stigli su u Mrkopalj i strani radnici, koji su se tu kasnije skućili. Takve su, primjerice porodice

1.   Časny,
2.   Horaček,
3.   Zaputil,
4.   Kratohvil,
5.   Fak,
6.   Hibšer,
7.   Forempoher,
8.   Gmaz,
9.   Stupert i
10.   Abrahamsberg.

S obzirom da je Mrkopalj pripadao Vojnoj krajini, podigla, je u njemu krajiška vojska mnoge zgrade, kao, npr., poštu, kolarsku i kovačku radionicu, zatim gostionicu i konačište za putnike.

Osim toga, u selu je boravila vojna posada, koja je također imala svoju zgradu s dvorištem. U MrkopIju se nalazila i zgrada u kojoj je stanovao zapovjednik mjesta. Godine 1753. zapovjednik mjesta zvao se Vuk Jakšić, po činu poručnik.

Vojnici, koji su činili krajišku posadu u mjestu, bili su:

1.   Ilija Vučinić,
2.   Simo Mišljenović,
3.   Simo Stipanović,
4.   Stanoje Jakšić,
5.   Milin Mrvoš,
6.   Todor Vujnović,
7.   Ognjen Mamula,
8.   Todor Mamula,
9.   Filip Vujnović,
10.   Ivan Vujnović,
11.   Janko Vujnović,
12.   Kojo Vujnović,
13.   Nikola Bunjevac,
14.   Saviša Vučković,
15.   Blagoje Vučković,
16.   Petar Dokmanović,
17.   Aleksa Čanić,
18.   Ivan Čanić,
19.   Milin Jakšić,
20.   Simo Vučinić i
21.   Luka Rajnović.

Prema imenima i prezimenima, svi su ti vojnici bili podrijetlom Vlasi koji su u Gorski kotar došli nakon turskog rasula u Lici.

Većina mrkopaljskih Vlaha živjela je u novom zavičaju mirno, baveći se zemljoradnjom i stočarstvom. Manji dio Vlaha živio je od hajdučije.

Vlaški hajduci ozbiljno su ugrožavali sigurnost putnika na Karolinskoj cesti. Krajiške vojne vlasti teško su izlazile na kraj s mrkopaljskim hajducima, jer su i vojnici koji su ih trebali goniti bili njihovi krvni srodnici, pa su uvijek bili u prisluhu i jedni druge obavještavali gdje će što biti i kako će podijeliti plijen.

Mrkopalj je u drugoj polovini 18. stoljeća postao oveće selo, pa je u njemu 1771. godine osnovana crkvena župa sv. Filipa. Matične knjige župe vođene su uredno, pa danas znamo kako se odvijalo kasnije doseljavanje i brojčano povećavanje sela.

Pod mrkopaljsku župu spadala su okolna sela:

Begovo Razdolje,
Brestova Draga,
Stari Laz i
Tuk.

Stanovništvo Mrkopija u drugoj polovini 18. stoljeća toliko se povećalo, da je Mrkoplje postalo najveće selo u čitavom Gorskom kotaru. Stoga su se, dok je postojala Severinska županija (od 1776. do 1786. godine), u Mrkopiju održavale županijske skupštine. Kralj Josip II. priznao je zato Mrkopiju, posebnom poveljom, status kraljevskog trgovišta.

Gradnja Lujzinske ceste pomogla je daljnjem napretku Mrkopija. Karolinska cesta povezana je s Lujzijanom preko Sungera, pa je dio prometa preko Mrkopija mogao teći i Lujzinskom cestom.

Negativan učinak u napretku Mrkopija izazvala je novosagrađena goranska željeznička pruga, koja je sav teret od Karlovca prema Rijeci prevozila po znatno nižim cijenama od cijene prijevoza zaprežnim blagom.

Od toga vremena žitelji Mrkopija ostali su po strani od glavne prometnice koja je povezivala Zagreb sa Rijekom. Zbog toga je iseljavanje postala sve češća pojava. Selo koje je prije dvjesto godina imalo oko 3000 stanovnika do danas se trostruko smanjilo.

Svi pokušaji da se u naselje uvedu nove gospodarske inicijative nisu dali zadovoljavajuće rezultate. Zato je danas Mrkopalj lijepo goransko selo koje čeka svoju pravu gospodarsku revitalizaciju.

-2-
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #2 : Listopad 07, 2009, 01:18:29 »


Mrkopalj – groblje


Župa Mrkopalj ustanovljena je 1771. godine. Prvotna crkva bila je posvećena sv. Filipu i Jakovu, no ona je porušena u ratu. Na zidinama crkve gradi se nova, zavjetna crkva BDM Žalosne. Nakon osnutka župe i izgradnje crkve Sv. Filipa mala kapelica Gospe Žalosne pomalo se zapušta. Ali, 1789. godine izbija pošast kuge i pomor stoke. Narod se poče utjecati Gospi za pomoć i zavjetovati da će izgraditi dostojniju kapelicu ako pošast kuge prestane.
Pošast je doista naglo prestala , pa je i nova kapelica sagrađena. Hodočanici su počeli dolaziti u sve većem broju. Ta činjenica brojnih hodočasnika potiče župnika Josipa Paraca da preko senjsko-modruškog biskupa Mirka Ožegovića zamoli od Pape potpuni otprost. Papa Grgur XVI godine 1843. podjeljuje Potpuni otprost od predvečerja u subotu do zalaska sunca u treću nedjelju rujna. Uvijet: ispovijed i pričest.



Današnja crkva Majke Božje Žalosne sagrađena je 1850-1854. Iste godine Papa Pijo IX proglašava vjersku istinu (dogmu) o Bezgriješnom Začeću Blažene Djevice Marije, pa je te godine posvećena nova zavjetna i proštenišna crkva BDM žalosne u Mrkoplju.


6. travnja 1944. i ova je crkva teško oštećena. Kod obnove napravljeni su ravni svodovi umjesto prijašnjih kupolastih. Od te godine služi i kao župna crkva.
Danas u svom sastvu župa Mrkopalj ima slijedeće područne crkve:

- Kapela BDM Lurdske u Begovom Razdolju
- Kapela sv. Stjepana Kralja u Starom Lazu i
- Kapela sv. Ćirila i Metoda u Sungeru.

Zaštitnica župe slavi se 15. rujana kad Mrkopalj, već tradicionalno, postaje veliko proštenićko središte.

Župni upravitelj: Mons. Juraj Petrović, rođ. 22.4.1932.,zrđ. 29.6.1957., dek. 6.9.1995.


Foto: Vlado Šulentić

Tekst: http://www.mrkopalj-crkva.org/index.html
    http://www.mrkopalj.hr/index.html
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!