CRO-eu.com
Kolovoz 09, 2022, 01:27:12 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Lokve  (Posjeta: 4737 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« : Ožujak 26, 2008, 09:07:10 »


Lokve

Selo Lokve leži u krškoj uvali pored Lujzinske ceste kao prvo naselje na putu od Delnica prema Rijeci. Spada jamačno među najstarija goranska sela, iako povijesni dokumenti to ne potvrđuju. Prvi put se spominju 1481. godine u presudi kraljevskog suda u Zagrebu u kojoj se naređuje knezu Sljepanu Frankopanu da u Lokvama ne ubire maltarinu od zagrebačkih trgovaca koji ovuda prolaze na putu prema Bakru i Rijeci, jer su kraljevskom odlukom oslobođeni takve vrste poreza.

Prema tome, Lokve su u 15. stoljeću bile u vlasti knezova Krčkih. Iz starijih zapisnika hreljinskoga vlastelinstva nema podataka koliko je u Lokvama u 16. i 17. stoljeću bilo stanovnika, ali se čini da su one uvijek bile malo selo od oko dvadesetak naseljenih kuća.

Povećale su se istom u 18. i 19. stoljeću, nakon što su dobile bolju prometnu vezu prema Karlovcu i primorju. Prema službenoj statistici u Lokvama je 1857. godine bilo nešto preko tisuću stanovnika. Seosko pučanstvo raslo je dalje, do konca 19. stoljeća, kada je brojalo oko tisuću i pol stanovnika. Od toga vremena selo se stalno smanjuje i danas u njem ima oko osam stotina stanovnika.

Hreljinsko vlastelinstvo je u 16. stoljeću bilo prilično veliko. Osim Lokava, pod njega su spadala i goranska sela Lič i Mrkopalj. Nakon zaplijene imanja Zrinskih i Frankopana, hreljinsko vlastelinstvo je ukinuto, a njegovo područje pripojeno je općini grada Bakra.

Stara granica između vlastelinstva Broda na Kupi (nekoć gerovskoga) i hreljinskog (kasnije bakarskog) vodila je nešto istočnije od Lokava kod današnjih Lučica. Stanovnici tadašnjih Lokava bili su vlastelinski podložnici. Svojim gospodarima morali su davati jedan dio od prihoda koga su ostvarivali.

Prema mišljenju prof. Rudolfa Strohala, Lokve nisu često stradavale od Turaka kao susjedne Delnice. Od turskih provala u goransko područje najviše su pretrpjela okolna sela Mrkopalj, Brod, Moravice, Vrilovsko i Severin, dok su Lokve turski Vlasi obično zaobilazili.

Zbog toga su Lokve u 19. stoljeću imale još nekoliko starih drvenih kuća koje su potjecale iz 17. i 18. stoljeća. Takvih kuća danas više nema i svi objekti u mjestu potječu uglavnom iz 20. stoljeća.

Oporukom Stjepana Frankopana, napisanoj u (lzlju 1572. godine, Lokve su prešle u posjed nje¬govih rođaka Jurja, Krištofa i Nikole Zrinskoga. U to vrijeme postojale su u Lokvama pilane i mliIlovi na vodeni pogon. Pokretali su ih potoci Velika i Mala voda koji su ponirali ispod Lokava i opet izbijali na površinu iznad Broda na Kupi. Tamo je ta ista voda dobila ime Kupica. Nakon pogibije Petra Zrinskoga, sva su njegova goranska imaanja bila zaplijenjena.

Njima je neko vrijeme upravljala ugarska, a kasnije austrijska Komora. Godine 1685. dala je bečka Komora imanja Zrinskih u zakup barunu Franji Rigoniju. Tako su žitelji Lokava dobili novog feudalnog gospodara.

Spomenuti Rigoni podigao je u Lokvama novu pilanu na željezni točak sa zupcima koji je rezao duske. Drvena građa izvozila se iz Lokava u Bakar i to uz mnogo teškoća, jer u to vrijeme od Lokava do Bakra nije bilo građene ceste.

-1-
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #1 : Ožujak 26, 2008, 09:08:52 »


Istom nakon dovršetka Lujzinske ceste Lokve su dobile cestovnu vezu s Bakrom i Rijekom.

Tada su u Lokvama podignute i neke nove zidane kuće na kot. Dioničko društvo koje je gradilo Lujzijanu dalo je kod Lokava sagraditi udobnu gostionicu s  prenoćištem. Tu su obično počivali ljudi i blago koje je bilo upregnuto u kola.

U Lokvama je već prije izgradnje Lujzinske ceste postojala kapela sv. Katarine, koja je bila područna crkva delničke župe. Kada su se Lokve, nakon dovršetka Lujzinske ceste, počele naglo povećavati, kapela sv. Katarine postala je lokvarska župna crkva.

Godine 1806. sagrađen je u Lokvama i župni dvor.

Prvi lokvarski župnik, Josip Maurović, izbilježio je iz matice rođenih sve Lokvarce koji se spominju u Delnicama, pa tako današnja matica lokvarske župe počinje s godinom 1786.

Od kasnijih lokvarskih župnika, najviše zasluga za razvoj sela ima Josip Mrzljak.

Njegovom zaslugom osnovana je 1858. godine prva lokvarska trorazredna osnovna škola.

U prvi razred te škole bilo je upisano oko stotinu muške i ženske djece različita uzrasta, jer su svi htjeli ići u školu te naučiti čitati, pisati i računati.

Prvi učitelj u toj školi bio je Jakov Majnarić, Delničanin, poznat iz kasnijeg vremena kao dječji pisac i pjesnik.

Godine 1863. podignuta je kraj Lokava, na Sopaču, kapela Blažene Djevice Marije. I ta zadužbina realizirana je nastojanjem zaslužnog župnika Josipa Mrzljaka.

U 19. stoljeću, nakon izgradnje Lujzinske ceste, u Lokve doseljavaju stanovnici iz obližnjih goranskih sela. Najviše ih je došlo iz Delnica. Od tih doseljenika potječu lokvarske porodice:

1.Pleše,
2.Majnarići,
3.Ožanići,
4.Mihelčići,
5.Bolfi,
6.Grgurići,
7.Jurkovići,
8.Briški,
9Gašparci i još neke.

Iz Mrkopija su doselile porodice Radošević i Crnković, a iz Fužina, Štamfelji i Tomci.

Kada je sredinom 19. stoljeća došlo do reorganizacije državne uprave u Hrvatskoj, u Lokvama je osnovan kotarski sud s pripadajućom kotarskom upravom.

Novu zgradu suda podigao je na svoj trošak lokvarski trgovac Mijo Radošević i to je onda bila najveća zgrada u selu.

U tadašnjim I.okvama nalazio se i šumarski ured gospoštije grofova Batthyanyja. Kada je 1863. godine kotarski sud iz Lokava bio premješten u Delnice, otišlo je iz Lokava dosta državnih činovnika što se brzo primijetilo u stagnaciji sela.

Navečer su, za ljetnih večeri, opustjele lokvarske gostionice, nestalo je iz njih glazbe, a i lokvarski dućani nisu više bili opskrbljeni kolonijainom robom kako je to bilo dotada.

Lokve su ponovno oživjele nakon 1872. godine kada je kneginja Vikotrija Thurn-Taxis kupila od grofa Batthyanyja njegove goranske posjede.

Tada je spomenuta kneginja u Lokvama osnovala šumarsku upravu za gospoštije Brod i Grobnik. Tim povodom izgrađeno je u Lokvama nekoliko novih upravnih zgrada i kuća za vlastelinske činovnike. Nedugo nakon toga prorlldila je u Lokvama, u Maloj vodi, parna pilana, prva ove vrste u čitavom Gorskom kotaru.

Šumska uprava imanja Thurn-Taxisa dobila je u Lokvama 1893. godine i dohodovni ured za gospoštije Brod na Kupi i Grobnik. Tako se broj vlastelinskog činovništva u Lokvama ponovno povećao, a to se osjećalo i u društvenom životu naselja, napose u večernjim satima kada su lokvarske gostionice opet bile pune gospodskoga svijeta koji je širokogrudno trošio zarađeni novac.

U 20. stoljeću Lokve su bile mjesto u koje su rado dolazili na liječenje plućni bolesnici. Lokvarska klima poznata je zbog svoje svježine. Ljeta ovdje traju kratko a ostala godišnja doba su hladna ili prohladna.

Zato oko Lokava slabije rodi voće, a ne uspijeva ni kukuruz. Najbolje po okolici raste krumpir, zelje, repa i buča, od povrća grah, bob i grašak, a od žitarica samo pšenica i zob. Dok su staje po lokvarskim kućama bile pune goveda, konja i ovaca, sijala se oko sela djetelina, a blago je svakoga dana, preko ljeta, izlazilo na okolne planine na slobodnu ispašu.

Do početka 20. stoljeća muški stanovnici Lokava bavili su se izradom svakovrsnih drvenih predmeta. Ručno su izrađivali bordunale, kucni namještaj, jarbole, letve, dječje igračke, kolijevke i sl. Gotove proizvode odvozili su u Rijeku, odakle je ta roba odlazila dalje, najviše u Italiju. Rekosmo da danas u Lokvama živi svega oko osam stotina stanovnika. Teško je reći zašto je to mjesto ostalo bez pravih uvjeta opstanka i zašto se ništa ne poduzima za njegovu revitalizaciju.

-2-
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.21. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!