Marica
Administrator

Postova: 7768
|
 |
« Odgovor #210 : Kolovoz 01, 2014, 23:37:22 » |
|
Inteligencija "ševa" i "sova" Vrijeme odlaska na spavanje govori o vašoj inteligenciji! http://www.dnevno.hr/zdravlje/128888-dokazano-vrijeme-odlaska-na-spavanje-govori-o-vasoj-inteligenciji.html http://www.psychologytoday.com/articles/200911/intelligence-the-evolution-night-owlsOvaj komentar namjerno pišem ovako kasno jer … jer sam noćna ptica.  Naše društvo ima često loše mišljenje o "noćnim pticama" - smatra ih se lijenima i nediscipliniranim, dok se ranoranilce smatra radišnima i produktivnim osobama. "Tko rano rani dvije sreće grabi", kažu! Prema tome, do sada su skoro svi smatrali "ševu" kao potencijalno uspješni tip, dok o "sovama" govore da su prilično lijene - umjetničke naravi. Istraživači na sveučilišta u Madridu, koji su s raznim testovima ispitali kod 1.000 tinejdžera njihov bio-ritam i njihovu učinkovitost, došli su do sljedećeg rezultata: Oni koji se kasno ustaju imaju više mentalnih sposobnosti od onih koji rano idu spavati i rano se bude. "Ševa" pokazuje bolje školske uspjehe jer je ujutro budnije, a za "sovu" su prvi školski časovi fizičko i psihičko mučenje. Zato je kod "sove" jače izraženo razmišljanje koje ju čini inovativnom i kreativnom - i s time potencijalnim vođom. "Noćne ptice" su često ekstrovertirani i kreativne karakteri, pjesnici, umjetnici i izumitelji, dok kod ranoranilca rezultat rada bazira isključivo na njegovom logičnom razmišljanju - on je većinom službenik i računovođa. Profesor Jim Horne sa sveučilišta Loughborough kaže: "Noćne ptice su više usmjereni prema čovjeku – ljudima i imaju izrazito dobro socijalno ponašanje." Prof. Jürgen Zulley kaže: "Noćni tipovi su često fleksibilni i kreativni, a ranoranilci su oprezni i točni". Poznate noćne ptice su američki predsjednik Barack Obama, ugledni prirodoslovac Charles Darwin, britanski državnik Winston Churchill, pisac James Joyce i "kralj rock 'n' rolla" Elvis Presley. Noć ima svoju moć! "Noćne ptice": sove Ranoranilci - "ševe": Ujutro između četiri i šest
|
|
|
Evidentirano
|
Jedna ruka drugu pere
|
|
|
Marica
Administrator

Postova: 7768
|
 |
« Odgovor #211 : Kolovoz 17, 2014, 10:37:57 » |
|
Zašto toliki strah od slobodnih zidara – masona? Masoni su ljudi koji žele graditi svijet bez Boga – zbog nedostatka sposobnosti da stvore svoj vlastiti, uzeli su si za zadatak naš svijet. Oni su isti kao i komunisti jer i oni tvrde da sve što čine je "samo za dobrobit naroda / čovječanstva", ali njihovi rituali i intrige jasno govore drugi jezik – kao i kod komunista!! Zato su u Njemačkoj isto tako omiljeni kao i KPD. Njemačka ima 82 milijuna stanovnika, od njih su 14.000 slobodni zidari (masoni), a Njemačka komunistička partija ima 330.000 članova. Milijunski grad München ima samo 13 članova u "Slobodnom zidarstvu". Mislim da je s tim više rečeno nego li sa svakom propagandom njihovih protivnika. Oni nisu nikada bili i nisu ni danas nikakva opasnost za naš svijet i za našu kršćansku religiju - dok to o nekim drugim religijama ne možemo tvrditi. Od 1935, ceh je od strane nacista u Njemačkoj bio zabranjen, masonima su prijetili deportacijom u koncentracijske logore. Eto koliko su ih se nacisti-fašisti bojali!!! A zašto??? Čak i u bivšoj Istočnoj Njemačkoj je Walter Ulbricht "Slobodno zidarstvo" zabranio jer su komunisti u njima vidjeli opasnu i veliku konkurenciju. Citat W. Ulbrichta (tipičan za sve komuniste): "Sve mora demokratski izgledati, ali mi (komunisti) moramo sve imati u našim rukama." Komunisti su se bojali svega i svakoga te nitko nije imao toliko puno i dugo robijaških logora - pogotovo političkih zatvorenika - kao komunisti. Katoličkoj crkvi, su masoni i dalje trn u oku. Iako slobodnim zidarima od 1983 više ne prijeti ekskomunikacije Katolička crkva je ostala pri njihovom mišljenju: masonstvo i kršćanstvo su nespojivi pojmovi. "Slobodno zidarstvo je grijeh", rekao je papa Benedikt XVI. Ja smatram, da ima masona koji imaju dobre namjere možda čak bolje od svih komunista ovoga svijeta. Bog nam je dao slobodnu volju, te pustimo narode da si grade svoje društvo i biraju svoj uspon ili propast s onim vođama (predsjednicima) koje su si sami izabrali. Hrvati, ne Englezi, su si izabrali Josipovića i Milanovića. E pa ako sada svi Hrvati tonu u diktaturi i recesiji sigurno im za to nisu masoni krivi. Kako bi dr. Dragan Hazler rekao, citiram: "Narode hrvatski, otvori oči i mućni glavom prije nego dadeš svoj glas za predsjednike poput udbaša: Stipu Mesića i komunističkog agnostika Ivu Josipovića, sina golootočkog mučitelja". __________ a) Pojam mason (slobodni zidar) po prvi puta pojavljuje se u dokumentima katedrale u Exeteru u godini 1396, zatim 1495 u "Empire statutes" kralja Henrik VII. Godine 1537 naziva kooperativa (ceh) u Londonu svoje članove "slobodnim zidarima. 24. lipnja 1717 spojile su se četiri već godinama postojeća londonska ceha u prvu "Veliku slobodnu zidarsku ložu". 1717 smatra se službeni datum osnivanja "modernog" masonstva. Od tada, svi masoni svjeta - a ima ih oko 5 milijuna (od ukupno 7,2 milijarde svjetskog stanovništva) - slave 24. lipnja "Ivanje" kao njihov najvažniji blagdan. b) Rani komunizam pojavljuje se s idejom - utopijom o političkoj i pravnoj jednakosti koju je za cilj 1789 g. imala Francuska revolucija. Zatim slijede - "jedna bolja od druge" –  ideologije: • marksizam • lenjinizam • maoizam • trockizam • lijevi komunizam • luksemburgizam • staljinizam • titoizam • juche • anarho-komunizam • eurokomunizam • neokomunizam • savjetni komunizam. A ostalo je jedno i uvijek nepromjenjlivo masonstvo. Sposobnost je opasnost prepoznati! MD
|
|
|
Evidentirano
|
Jedna ruka drugu pere
|
|
|
Marica
Administrator

Postova: 7768
|
 |
« Odgovor #212 : Kolovoz 18, 2014, 10:39:46 » |
|
Nasljeđe naših očeva, znači: zahvalnost, ponos i odgovornost. Ako nismo odgovorni za zlodjela naših očeva onda ne možemo i ne smijemo biti ponosni na njihova dobročinstva ili čak biti zahvalni za njihovu materijalnu podršku i nasljeđe. Ponos i odgovornost su nerazdvojni pojmovi. Toliko uz temu Perković - Josipović
|
|
|
Evidentirano
|
Jedna ruka drugu pere
|
|
|
Marica
Administrator

Postova: 7768
|
 |
« Odgovor #213 : Kolovoz 31, 2014, 12:25:26 » |
|
Sa psom u IKEU? Ima mnogo odraslih i djece koji se boje pasa. Zato i zbog higijenskih razloga, odlučili smo ne dopustiti pse i druge kućne ljubimace u naše IKEA trgovine - osim, naravno, pse vodiče - sljepačke pse. Pred ulazima postoje predviđena mjesta. Tu se mogu zavezani psi ostaviti. Posuda za vodu možete posuditi na ulaznom informativnom štandu. _____________ Mislim, da su ovakve zabrane u interesu vlasnika kao i posjetitelja, jer kud s psom kada su kolica puna? Da li bi Vi kupili fotelju, krevet ili tepih na kojem je nekoliko tuđih "kućnih ljubimaca" sjedilo ili samo preko njih pretrčalo? MD Mit dem Hund zu IKEA? Es gibt viele Erwachsene und Kinder, die Angst vor Hunden haben. Aus diesem und auch aus hygienischen Gründen haben wir uns dazu entschlossen, keine Hunde und andere Haustiere in unserem IKEA Einrichtungshaus zu erlauben - ausgenommen hiervon sind natürlich Blindenhunde. Vor den Eingängen gibt es ausgewiesene Plätze. Hier kannst du deinen Hund gerne anleinen. Einen Wassernapf kannst du dir an unserer Eingangsinformation ausleihen. http://www.ikea.com/de/de/store/fuerth/store_info http://www.ikea.com/se/sv/store/goteborg_kallered/storeInfoKann ich meinen Hund ins IKEA Einrichtungshaus mitbringen? - Hunde, die an der Leine geführt werden und einen Beißkorb tragen, sind in den meisten österreichischen IKEA Einrichtungshäusern willkommen. Bei IKEA Klagenfurt und IKEA Innsbruck gilt ein generelles Hundeverbot (Blindenhunde sind davon natürlich ausgenommen). http://www.ikea.com/at/de/customerservices/faq?icid=at%7Cic%7Chp_footer%7Cfaq
|
|
|
Evidentirano
|
Jedna ruka drugu pere
|
|
|
Marica
Administrator

Postova: 7768
|
 |
« Odgovor #214 : Listopad 10, 2014, 23:02:39 » |
|
Sve Josipovićeve žene: Ljubavnica, Dačićeva savjetnica i kamatarka - dame su kojima će zacrveniti Hrvatskuhttp://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/134480-sve-josipoviceve-zene-ljubavnica-daciceva-savjetnica-i-kamatarka-dame-su-kojima-ce-zacrveniti-hrvatsku.html___________________ http://www.dnevno.hr/ je stvarno portal koji otkriva i otkriva. Mislim da je toliko sposoban da nekim "ličnostima" skine i gaće. Ali ovo s Josipovićevim ljubavnicama, ljudi božji, ja ne mogu vjerovati! Ovo mora da je vic! Ja znam da si samo budžovan može dozvoliti ljubavnicu, sigurno ne jadni radnik, ali da se neke žene mogu sa "svakim" leći u krevet to nadmašuje moju maštu. Ali ako je to istina da neke žene "hoće" biti Josipovićeve ljubavnice, onda stvarno imaju oni muškarci pravo koji tvrde da žene grade karijeru u vodoravnom položaju. Kada bi Josipović bio smetlar dali bi neke Anice ili Danice bile njegove ljubavnice? Bože spasi! Laka noć svima dali u vertikalnom, dali u horizontalnom položaju!
|
|
|
Evidentirano
|
Jedna ruka drugu pere
|
|
|
Marica
Administrator

Postova: 7768
|
 |
« Odgovor #215 : Listopad 28, 2014, 19:32:02 » |
|
|
|
|
Evidentirano
|
Jedna ruka drugu pere
|
|
|
Marica
Administrator

Postova: 7768
|
 |
« Odgovor #216 : Studeni 19, 2014, 11:13:29 » |
|
Što kažu srpski četnici: Šešelj, Nikolić i Vučić na ovo naslućivanje: Maybe soon in your country- ja bih prije rekla "ponovo". tj. Maybe again in your country? |  Već je vrijeme da netko Šešelju začebi gubicu. Putin? ... On sigurno ne! |
|
|
|
Evidentirano
|
Jedna ruka drugu pere
|
|
|
Marica
Administrator

Postova: 7768
|
 |
« Odgovor #217 : Studeni 28, 2014, 22:01:53 » |
|
Ravnopravnosti žene i muškarca
Kud god se okrenem o ravnopravnosti žene i muškarca ni traga ni glasa. Ja jednostavno ne mogu u Bibliji naći stranicu gdje Bog poriče ravnopravnost žena (feminizam). Možda zato jer u Bibliji o ženama jako malo piše?! Pokušala sam prakticirati ravnopravnost ali ne uspjeva mi kod silovanja. On je neprestano spreman! Ravnopravnost muškaraca u Americi napreduje, orkani nose sad muška imema! Ravnopravnost muškaraca i žena je moguće samo ako je žena podležna. On traži punu ravnopravnost ali o odgovornosti ne želi ni da čuje. Kad žena govori ono što njezin suprug misli, onda je ona ravnopravna. Ravnopravnost: Kako on njoj, tako ona njemu! http://www.ured-ravnopravnost.hr/site/
|
|
|
Evidentirano
|
Jedna ruka drugu pere
|
|
|
Marica
Administrator

Postova: 7768
|
 |
« Odgovor #218 : Prosinac 02, 2014, 23:18:03 » |
|
Današnja Hrvatska: Zemlja bez političkih ličnosti Pitate li povjesničare, bilo gdje na ovom svijetu, imena poznatih pozitivnih i negativnih europskih političara, oni će Vam, bez razmišljanja, odmah odgovoriti: Hitler, Winston Churchill, Charles de Gaulle, Konrad Adenauer, Mihail Gorbačov, Margaret Thatcher ... Pitate li prolaznike na ulicama Berlina, Pariza, Londona, Madrida, Kaapstada, New Yorka, ... tko je aktualni predsjednik Republike Hrvatske, rijetko će te dobiti točan odgovor. Ja ne vjerujem da je ova generacija glupavija od prethodnih generacija ali vjerujem, da poslje predsjednika Franje Tuđmana Hrvatska nema pretsjednika koji je zaradio da ga se zbog bilo kojeg herojskog djela spominje i pamti. U Amerikanci sam srela Amerikance za koje mogu reći da pripadaju višoj obrazovanoj klasi ali njihovo opće znanje o hrvatskim političarima je vrlo manjkavo. Oni čak ne znaju tko je aktualni premijer Hrvatske. A po čemu da ih pamte? U svakoj zemlji svijeta postoje političke ličnosti, ljudi koji se ističu zbog svojih životnih djela, zbog humanitarnog ulaganja, zbog suosjećanja prema onima koji pate, zbog ljubavi prema bližnjem svom i koji su cijenjen od strane svog i drugih naroda. Mi danas nemamo niti jednog Stjepana Radića ili jednu blaženu Majku Tereziju. Izgleda da je Hrvatska s Franjom Tuđmanom izgubila svoje političke heroje. Zašto? Pusić, Opačić: Imaena kojih se nećemo sjećati Nema li heroja u ovoj zemlji, o kojima bi bilo vrijedno spominjati ih? Bez sumnje, oni su tu među nama – hrvatski narod! - Narod koji vodi pristojan život. - Narod koji poštuje zakone, koji nije kupljiv, koji plaća svoje poreze. - Narod koji svoju djecu odgaja u duhu hrvatstva i domoljublja. - Ljudi koji se bave lakšim ili težim humanitarnim radovima i dobrotvornim akcijama, i njih nije malo! Hrvatska je - kada otvorimo oči - puna heroja! Možda Vam se čini nevjerojatnim, ali mi u ovoj zemlji imama ljude za koje slobodno možemo reći da su "blaženi" - ispunjeni osjećajem sreće, ljubavi i nade u božju pravdu. Njih je puno više nego li na prvi pogled izgleda. Ali oni nemaju, iako ju zaslužuju, medijsku pozornost. Zašto ne? Naši branitelji su naša svetinja! Hrvatska je veličanstvena zemlja! No žalosno je da nema niti jednog veličanstvenog političara. Našom zemljom upravlja prosjek i oni ispod prosjeka. A dali itko treba prosječne političare pamtiti? - Po čemu se mjeri vrijednost političara? Ja sam moju "vrijednost" uvijek mjerila po mojim uspjesima, marljivosti i djelotvornosti. Kako drugačije možemo mjeriti vrijednost osobe nego po njezinim uspjesima? Sigurno nije sama egzistencija mjerilo vrijednosti! Ali nije ni postizanje bogatstva, slave ili položaja mjerilo vrijednosti! Igra je počela: kugla je manipulirana U čemu je vrjednost jednog političara koji svojem narodu nije od nikakve koristi - ne donosi nikakve prednosti? Ali o takvima nećemo sada razmišljati jer njih je previše. - Tko su današnji vatreni hrvatski domoljubni političari? - Možete li mi, bez dugog razmišljanja, odgovoriti?
|
|
|
Evidentirano
|
Jedna ruka drugu pere
|
|
|
Marica
Administrator

Postova: 7768
|
 |
« Odgovor #219 : Prosinac 03, 2014, 17:14:40 » |
|
Karta Europe doslovno prevedena na kineski Klikni za uvećani prikaz Ova karta pokazuje Europu, uz imena zemalja doslovno prevedenih na kineski. Tako, primjerice, je Švedska "Zemlja vrlo sretnih vojnika", Italija znači "Zemlja velikog profita", a je Njemačka "Zemlja morala." http://haonowshaokao.com/2013/04/25/chinese-map-of-europe/
|
|
|
Evidentirano
|
Jedna ruka drugu pere
|
|
|
Marica
Administrator

Postova: 7768
|
 |
« Odgovor #220 : Prosinac 07, 2014, 01:43:15 » |
|
| | Izborna kampanja 09.12. – 26.12
Birači su nam važni – samo ako dan poslije izbora obele od demencije. |
|
|
|
Evidentirano
|
Jedna ruka drugu pere
|
|
|
Marica
Administrator

Postova: 7768
|
 |
« Odgovor #221 : Prosinac 07, 2014, 19:28:03 » |
|
Narod nema izbora - Iskreni političar ne postoji
Laž kao društveno politički fenomen Počela je izborna kampanja, političari se tumaraju kroz zemlju uzduž i popreko i kroz televizijske emisije i obećavaju biračima med i mlijeko, brda i doline. Vjerojatno će nam i ove godine lagati kao i svih predhodnih godina. Narod je već naviknut na laži. Uši su im pune političkih ubjeđivanja, da je upravo taj političar najsposobniji i najbolji za državu. To je kao sa reklamom za Persil - Svake godine je Persil "kvalitetniji" i rublje još bijelije i čistije od onog Persila iz prošle godine. Može li bijelo kao snijeg biti još bjelije? Reklame nam peru mozak. Tko reklami vjeruje, sam je kriv! Tko političaru vjeruje, sam je kriv! Sve ankete pokazuju da naroda ima najmanje povjerenja u osobe po zanimanju političar. To nepovjerenje prema političarima rezultira iz njihovih govora, ponašanja i njihovih neuspjeha. Političari ne mogu biti iskreni, kaže povjesničar profesor Wolfgang Reinhard. On je proučavao laži kao društveno politički fenomen. Laž je već onda kada jedan političar tvrdi da je uvijek govorio istinu. Političari su prisiljeni lagati, oni su "robovi njihovog zanimanja" - oni su robovi svoje karijerne uspaljenosti. Uostalom, tko želi izbjeći političko samoubojstvo, taj nema drugog izbora nego lagati, piše freiburški povjesničar. Politika bez prevare, podvale i spletki nikad nije bila moguća. S druge strane, manje-više su i birači neiskreni. Zbog utaju poreza, prisvajanje tuđe imovine, podmićivanja i rada na crno štete državu isto kao i političari samo u manjem opsegu. Laž je gorja od krađe - krađa se brže ustanovi, a lažov ostaje nekažnjen iako je uništio povjerenje - čovječje najveće dobro. Političare, odvjetnike i druge lažove treba staviti na Stup srama. Nikolić: Lažni prijatelj Hrvata
|
|
|
Evidentirano
|
Jedna ruka drugu pere
|
|
|
Marica
Administrator

Postova: 7768
|
 |
« Odgovor #222 : Ožujak 01, 2015, 23:06:00 » |
|
Seljački tumač "emancipacije" Više puta nalazim u novinama na riječ "emancipacija", te se osobito često spominje "ženska emancipacija". Što je to?
Riječ je emancipacija, Ivo moj, opet latinska. Emancipare sastoji iz triju riječi: e ili ex (izgovori: eks), što znači iz; manus, a to je hrvatski ruka; i capere, a hrvatski primiti. Manu capere je nešto rukom primiti ili nešto usvojiti; dok e-manu-capere znači nešto iz ruku pustiti ili odreći se vlasništva jedne stvari. Odatle emancipatio (izgovori: emancipacio) oslobođenje jednoga čovjeka od tuđeg vlasništva ili oblasti.
Bit će ti jasno, Ivo, da je riječ emancipacija ne što zamamljivo; jerbo tko ne želi oteti se tuđoj oblasti, tko ne želi biti slobodan? Živjela emancipacija! A to je isto što: Živjela sloboda!
No dandanas kad se govori o emancipaciji, ima se na umu u prvom redu takozvana ženska emancipacija. Kako već znaš iz kršćanskog nauka, Bog je stvorio Adama i Evu, muža i ženu pa naredio, da muž gospoduje ženi, a ona da ima biti pod oblašću muža. Tako uči i apostol, da je muž glava žene, te stoga da se ima žena pokoravati mužu.
No ova se naredba Božja dandanas mnogima ne sviđa pa kako sve drugo, što je Bog naredio, oni bi htjeli da i to izvrnu. Takvi su ljudi naročito oni, koji se zovu socijalisti. Evo što ti uče: "Svi smo jednaki, svi smo ljudi, razumni, slobodni, pa nitko nema pravo
drugome zapovijedati, niti je tko dužan drugom se pokoravati. Zato je i žena jednaka mužu, čovjek kao on, stoga i slobodna i jednakopravna s njim. Ona ima pravo, da se otme ili oslobodi od vlasti muževlje, od jarma njegova gospodstva, u kojem je dosada živjela poput ropkinje. Žena neka se emancipira." Tako uče socijalisti. Odatle ženska emancipacija.
I zaista mnoge su žene objeručke prihvatile evanđelje ženske emancipacije. Osobito u tome prednjače Američkinje i Ruskinje. One zahtjevaju, da uživaju i u javnom životu s muškarcima jednaka prava. Zato traže, da im se otvore sve škole i sveučilišta; da im se podijeli pravo, te mogu i u politici govoriti i odlučivati kao i muževi; nastoje da postignu pravo ne samo da biraju narodne zastupnike, nego da budu i same birane u sabor i parlament. Hoće također, da zapreme sva mjesta i službe u javnom životu, koje su do sada zapremali jedino muškarci. One hoće biti liječnice, odvjetnice, profesorice, ministrice i tako dalje. Kako vidiš, Ivo moj, ako se sve to izvede što zahtjevaju ženske, koje su za emancipaciju, svijet će doskora dobiti posve drugo lice. No što nam je držati o toj ženskoj emancipaciji? Svakako moramo priznati, da je i žensko čovjek, te ima dušu kao i muškarac, ima slobodnu volju, ima i sve drugo, što je Bog dao čovjeku. Zato eto mora da i muškarac poštuje ženu i njezinu slobodu; a društvo i država dužne su pobrinuti se za to, da se i ženska naobrazi. To je sve tako naravno, da toga ne će nitko razuman poricati. Ali svaka stvar ima svoje granice. Što je gospodin Bog naredio, to ni čovjek ne može izvrnuti. Bog je pak, kako rekoh, ženu izrijekom podvrgao mužu, te htio, da joj on gospodari. Ako to ne stoji, onda mora pasti i obitelj, u koju se muž i žena ženidbom svežu. Jer svaka obitelj, kako svako društvo uopće, valja da ima jednu glavu. Društvo, gdje više njih istom oblasti zapovjeda, ne može opstojati; tako ni obitelj. Istina, može se i ženskoj dopustiti, da se u jednoj ili drugoj struci naobrazi, pa da i u javnom životu obavlja svoju službu. Ali krivo je, kao da bi ženska bila sposobna za svaku službu, što je obavlja muškarac. Pomislimo samo, kako bi n. Pr. Izgledao ženski parlament; i što bi se moglo sve dogoditi, kad bi ženske počele obavljati i odvjetnički posao, ili kad bi ih postavili na sudačko mjesto?! Ne smije se nikad smetnuti s uma, da se zvanje ženske sastoji u prvom redu u tome, da kao dobra majka čuva i uzgaja djecu; a taj je posao već sam tako važan i težak, da mora žena-mati veći dio svog života ostati kod kuće. Tko žensku tjera iz kuće u javnost, on je najveći neprijatelj čovječjeg društva; jer tako žena zanemaruje svoju najsvetiju dužnost: uzgoj. Od zlo ili nikako uzgojene djece dobit ćemo nevaljale, neposlušne kršćane i državljane. Emancipacija žene, kako je propovijedaju socijalisti, vodi do rasula društva i države; zato je moramo da osudimo. Pučki prijatelj (Krk), 30. listopada 1908 _______________________________ Facit ovog seljačkog tumačenja emancipacije je: Muškarci rade nevažne i lagane poslove pa su zato stalno izvan kuće. MD
|
|
|
Evidentirano
|
Jedna ruka drugu pere
|
|
|
Marica
Administrator

Postova: 7768
|
 |
« Odgovor #223 : Lipanj 13, 2015, 12:41:51 » |
|
U lipnju cvate lipa Ljubav hrvatskog naroda prema lipi
Gupčeva lipa Mjeseca lipnja dolom i selom struji miris lipinog cvijeta. Zašto u našim selima ima toliko lipa - i što je sve povezano s tim starim stablom? Povezana je čitava povijest! - Kad su Hrvati i kako i zbog čega zavoljeli lipu, tko bi to znao, ali je poznato, da su još iz svoje pradomovine donjeli sa sobom ljubav k stablu lipe. Velika ljubav naših starih zua lipu očituje se u tome, što su mnoga sela i gradovi skladali sebi nazive po lipinom stablu. B. Šulek veli u jednoj raspravi da je u Hrvatskoj i Slavoniji našao 40 mjesta s tim imenom, a u Bosni i Hercegovini 12 mjesta. I mjesec lipanj nosi ime po lipi, jer ona u našim krajevima cvate upravo ovaj mjesec. Lipa se vrlo često spominje i u narodnim pjesmama jer narod u svojoj pjesmi unosi svoje najdublje osjećaje, pa je i ovo dokaz, koliko ljubi lipu. U nekim krajevima još i danas vlada stari običaj da otkinu grančice lipe i ulažu
ih u krov svoje kuće, jer vjeruju, da donosi kući sreću. Stari su vjerovali, da ih lipa štiti od groma i požara od "vještica" i "uroka", a selu i gradu nosi sreću, pa su ju svuda sadili.
Ova lipa je bila i važni čimbenik u općinskom životu. Pod granatom lipom sastajali su se seoski glavari i dogovarali o domaćim poslovima. Ona im je služila u neku ruku kao saborska dvorana. Gotovo je u svakom selu rasla uz crkvu i školu stara lipa.
A bilo je i vrlo znamenitih lipa. Osobito se spominje stara "Kažotićeva
lipa" kod Cernika u Slavoniji, kojoj su pripisivali Čudotvornu moć. Druga znamenita lipa bila je u Žumberku u Krašiću pred crkvom, sve do godine 1829. Pod tom lipom bila je klupa i tu su se sastajali općinski glavari. Ta je lipa bila i općinsko sudište, te su se pod njom proglasivale naredbe, a tu su se i dijelile kazne. Godine 1829. digoše se Krašićani protiv grofova Bathyanya i uskratiše im danak i posluh radi njihovog nečovječnog postupka. Protiv njih tada dođe bataljun vojske, a na čelu te vojske bio je zagrebački podžupan Henrik Mikšić. On je tražio, da općinari pošalju svoje pouzdanike, da se nagode, ali naoružani narod mu odgovori: "Naše su pravice pod lipom; ako želi s nama ugovarati, neka dodje pod lipu. na dokončak." On to nije htio i dođe do oružanog sukoba. Bilo je i mrtvih!
Narod je žalio pale junake i žalio lipu, koju je Mikšić dao posjeći misleći time slomiti odpomost naroda. Četiri jaka momka sjekla su cijeli dan lipu, tog starog čuvara krašićkih pravica. Kad je sila prestala neki je starac opet na tom mjestu zasadio četiri nove lipe u čvrstoj vjeri da sadi nove bedeme narodnim pravicama. Naši stari su lipu smatrali svetim drvom. Tko bi posjekao lipu, počinio je svetogrđe. Zato lipu nisu sjekli, jedino bi joj skinuli debele grane, da iz njih prave križeve. U našem narodu je Isus bio raspet na križu od lipovog drveta. I time je lipa zadobila još veće poštovanje. Kao da je moderno doba i ovu staru prelijepu tradiciju počelo zaboravljati,
jer su sada počeli saditi svakojake vrsti drveća a staru našu lipu kao da su iznevjerili. Hrvatica, 1. lipnja 1939. _________________ Kažotić Augustin, biskup, prosvjetitelj i teološki pisac (Trogir, o. 1260 - Lucera, 3. 8. 1323). http://www.kazotic.org/index.php/18-vijesti/173-ususret-blagdanu Seoska lipa
Jošte stoji lipa stara Uzvišeno navrh sela, Kao da bi svojom sjenom Zakriliti selo htjela, A svud kraj nje naokolo Do kuće se kuća diže, Ko da hoće cijelo selo K svojoj lipi doći bliže.
Nekad pod njom strogi sudac Na stubištu novog svijeta, Zakone je piso bičem Po ledjima svoga kmeta. Od krvavog toga biča, Tko je imo korist prvi? Bijesnila su selom pseta Pijana od ljudske krvi.
Često danas za izbora Pod tom lipom Juda viče : Amo ljudi, tkogod dušu Na obroke prodati će ! A za njim se savjest šulja ... Kad je stalan plijena svoga, Tko snenomu kliče ljudstvu: Vješajmo ga, vješajmo ga!
Ukraj sela tvornica je, Gdje trudbenik skapa s rada, A pred selom vječna globa Iz susjednog prijeti grada. Za umornu ljudsku dušu Gdje si selo odmor stvara? Eno usred srca svoga, Gdje još stoji lipa stara.
U selu se mnogi rađa, Da što brže u grob pane, Mnoga suza, mnoga radost Budu s njima zakopane. Gdje su one burne želje, Što u ljudskom srcu kipe? Eno tamo usred sela Sad spavaju ispod lipe.
Stara lipa. Njezin korjen Naskoro će potjerati I nad selom nova lipa Zelen listom prolistati. Novovjeke olujine Porušit će mnogo mjesto : Sa vihorom usred sela Borit će se lipa često.
Iz zbirke "Pjesme Mihovila Danka" | ______________ Mihovil Danko, rođen je 1876. u Črešnjevu, umro je 13. studenoga 1950. u Varaždinu. Radio je u Varaždinu u Okružnom uredu za socijalno osiguranje i surađivao u redakcijama "Hrvatsko pravo" i "Socijalističke slobode". Objavljivao je članke i crtice te stihove i dvije zbirke pjesama – "Petnaest pjesama" (1899. godine) i "Pjesme" (1909). Gupčeva lipa > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=1086.msg2126#msg2126 ◊ top. (naselja): - Lipa (Duga Resa, 69 stan.; Opatija, 143 stan.), - Lipice (Otočac, 417 stan.), - Lipine (Našice, 138 stan.), - Lipje (Karlovac, 89 stan.), - Liplje (Vrbovsko, 90 stan.), - Lipnica (Grad Zagreb, 207 stan.; Vrbovec, 82 stan.), - Lipnica Zagorska (Klanjec, 73 stan.), - Lipnik (Ozalj, 121 stan.), - Lipovac (Pakrac, 5 stan.), - Lipovac Hrastinski (Ðakovo, 74 stan.), - Lipovac Krstinjski (Vojnić, 51 stan.), - Lipovac Majur (Daruvar, 117 stan.), - Lipovača Drežnička (Slunj, 267 stan.), - Lipovčani (Bjelovar, 47 stan.), - Lipovec (Zlatar, 249 stan.), - Lipovec Lonjski (Ivanić Grad, 297 stan.), - Lipovlje (Otočac, 307 stan.), - Lipovnik (Ivanec, 403 stan.), - Lipovo Brdo (Bjelovar, 166 stan.), - Lipovo Polje (Gospić, 321 stan.), - Lipov Pesak (Duga Resa, 48 stan.), - Lipovšćaki (Duga Resa, 38 stan.)
|
|
|
|
Evidentirano
|
Jedna ruka drugu pere
|
|
|
Marica
Administrator

Postova: 7768
|
 |
« Odgovor #224 : Srpanj 15, 2015, 16:37:59 » |
|
Starica Kada je umrla neka starica na odjelu za liječenje bolesti povezanih sa starenjem, u malom mjestu nedaleko Dundeea u bolnici u Škotskoj, svi su bili uvjereni da iza sebe nije ostavila ništa vrijedno. Kasnije kada su medicinske sestre pregledavale njezino naslijeđe, našle su ovu pjesmu. Jedna od njih je primjerak pjesme uzela sa sobom i odnijela u Irsku. Objavila ju je u izdanju Božićne vijesti u Sjevernoj Irskoj − Udruge za mentalno zdravlje. Ona glasi ovako: Ogorčena starica
Što vidite sestre? Što vidite? Što si mislite, kada me pogledate?
Starica koja ispljune hranu i ne odgovara kada joj glasno prigovarate: "Dajte, no, potrudite se malo!"
Starica za koju mislite da ne opaža stvari koje napravite.
Starica koja vam protiv svoje volje ili nježno dopusti da radite što hoćete, da ju kupate i hranite, samo da mine dugi dan?
Je l’ to ono što ste mislili? Je l’ to ono što vidite? Otvorite oči, sestre, jer ono što vidite nisam ja!
Reći ću vam tko sam ja, što ovdje sjedim tako mirno.
Ja sam desetogodišnja djevojčica koja ima oca i majku, braću i sestre koji ljube jedni druge.
Ja sam šesnaestogodišnja djevojčica, s krilima na nogama, koja sanja da će uskoro sresti svoga dragoga.
Ja sam nevjesta pri dvadesetim, moje srce poskakuje kada prisežem prisegom koja me veže do kraja života.
Sada ih imam dvadeset i pet, imam svoju djecu koja trebaju moje vodstvo, imam siguran i sretan dom.
Sada sam žena pri tridesetim, djeca brzo rastu, među sobom smo povezani vezama koje bi morale trajati vječno.
Kada ih imam četrdeset, moji su sinovi odrasli i daleko, ali na mojoj strani stoji muž koji pazi da ne žalujem.
Pri pedesetim oko mojih nogu iznova se igraju djeca, opet upoznajem djecu dragih osoba i sebe.
Iznad mene tamni oblaci, moj muž je mrtav. Kada se zagledam u budućnost, sva se naježim.
Moja djeca su predaleko, imaju svoju djecu, mislim na sva protekla ljeta i ljubav koju sam upoznala.
Sada sam starica. Kako okrutna je priroda! Starost je šala koja iz čovjeka napravi budalu.
Tijelo usahne, privlačnost i moć nestanu. Tamo gdje sam nekada imala srce, sada je samo kamen.
No, unutar ove stare ruševine još uvijek živi djevojčica. Moje izmučeno srce tu i tamo još uvijek zna kipjeti od osjećaja.
Sjećam se veselih i tužnih dana. U mislima uvijek iznova ljubim i proživljavam svoj život.
Mislim na sve te godine, prebrzo su prošle, prihvaćam neizbježnu činjenicu da ništa ne može trajati vječno.
Zato ljudi, otvorite oči, otvorite oči i pogledajte! Pred vama nije ogorčena starica, pred vama sam JA!!! | Zapamtite ovu pjesmu kada sljedeći put sretnete stariju osobu i na nju se možda otresete, ne pogledavši u njezinu mladu dušu. Svi ćemo biti jednoga dana na njezinom mjestu! http://www.cro-eu.com/uploader/uploader/elize.swf
|
|
|
Evidentirano
|
Jedna ruka drugu pere
|
|
|
|