CRO-eu.com
Srpanj 22, 2018, 16:51:21 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Komunitet Karlobag  (Posjeta: 4363 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7749



« : Siječanj 26, 2009, 02:51:24 »


Komunitet Karlobag

§ 88.

Karlobag, primorski grad, koji se u staro doba zvao Srissia (Scrissa, op. pr.) Stripa i Bag, pripadao je nekada knezovima Krbavskim, koji su grad nadarili sloboštinama 1387., 1432. i 1451., a kralj Matijaš potvrdio ih je 1481. Taj su grad Turci napali 1525., upravo na dan poklada, poplijenili ga i razorili, a 1616. napali su ga Mlečani.


Pod Karlom VI., koji je umro u Beču 20. listopada 1740., mjesto je ponovno bilo podignuto i dobilo je ime Karlobag mjesto Bag. Marija Terezija dala mu je 15. kolovoza 1757. vlastite statute i diplomu, na temelju koje su 10. svibnja 1760. ponovno uvedena sva prijašnja prava (Corpus civicum). Od postojanja Karlovačke vojne krajine Karlobag je uvijek bio njezin dio, sve dok nije 1754. (kao i dvije godine ranije Senj) bio prepušten tršćanskoj trgovačkoj upravi (intendenciji). G. 1776. opet je pripojen Vojnoj krajini, a 1785. uzdignut je na slobodnu luku.

Ovaj slobodni komunitetski grad na moru sa 188 kuća broji 716 katoličkih stanovnika; u njemu je lijepa crkva, kapucinski samostan i carsko-kraljevska gradska trivijalna škola. Iako je ovdje luka zaštićena otocima i veća i dublja nego senjska, trgovina je ipak beznačajna. Tu je vlastiti magistrat, onda kaštelski ured podređen vojnom zapovjedništvu u osobi štabskoga časnika.

Ovdje je također lučki ured sa zdravstvenom službom i tridesetnicom, ured za sol i za porez na vino, nadalje skladište drva i postaja za skupljanje pisama.

Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7749



« Odgovor #1 : Siječanj 26, 2009, 02:56:37 »


Župna crkva sv. Karla leži u istočnom dijelu grada, a pred njom je postavljena bitnica s 4 topa. Gradnja crkve počela je 1773. i trajala do 1776. Prije nego se dođe u ovu crkvu, naiđe se na nekoliko natpisa; svi su uklesani u kamenu kojim je popločan prostor pred crkvom. Ovdje se od ostataka prastare crkve može naći kameni dio vrata s natpisom:

"Anno 1704., die 14. August. Neptunini galispaniae
furoris damna inter caetera hoc maximum.*
*"Godine 1704. dne 14. kolovoza. Između ostalih šteta (ruševina) neptunskog (pomorskog) francusko-španjolskog bijesa ova je najveća šteta. "

Prema tom natpisu, dakle, na ovaj je grad pucala ujedinjena francusko-španjolska flota u vrijeme nasljednog rata koji je trajao 13 godina i bio završen 1714., a prastara je crkva (Presvetog Trojstva) bila jako oštećena. Potpuno je srušena 1825. i na tom je mjestu nastalo groblje. I u sadašnjoj crkvi nalazi se više natpisa i grobova.

Kapucinski samostan s crkvom sv. Josipa



Gradnja ove crkve i samostanske zgrade vjerojatno je trajala 5 godina; u njoj se prva sveta misa slavila 22. kolovoza 1712. I tu se nalazi više natpisa.

Samostanska zgrada visoka je na istočnoj strani jedan kat, na južnoj tri, a na zapadnoj također tri kata te s crkvom tvori četverokut. Ima 15 ćelija, jednu bolesničku sobu, knjižnicu s 918 knjiga i zajedničku sobu. U refektoriju (blagavabnici) vide se portreti papa - Klementa i Pija, 7 portreta raznih svetaca kapucinskog. reda i careva: Leopolda I., Josipa I. i Karla VI. U samostanu je sagrađena i cisterna koja sadrži 7000 barila (a 40 mjera) vode. Nadovezuje se lijep vrt (veličina 800 četvornih hvati) u kojem rastu smokve i razrio drugo voće; tu je i mala kapela s natpisom:

"In gremio Matris, sedet sapientia patris."**
* *"U Majčinu krilu sjedi Očeva Mudrost."

Uz natpis je morala stajati slika ili skulptura Marije koja kao majka drži u krilu Isusa, koji je Božji Sin ili Mudrost Boga Oca.

* Prvi puta na internetu. Kopiranje za forume nije dozvoljeno.
Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!