CRO-eu.com
Travanj 13, 2021, 05:15:36 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Češka prezimena  (Posjeta: 21589 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« : Siječanj 03, 2009, 21:22:37 »


Češka prezimena

Češka narodnost u Hrvatskoj nije brojna. Za popisa 2001. bilo ih je 10500. Međutim, čeških je prezimena u Hrvatskom prezimeniku dosta i posvuda se nalaze.

Česi su doseljavali u Hrvatsku od prve polovice XVI. do XVIII. stoljeća. Dolazili su kao obrtnici staklari u Gorski kotar (Crni Lug, Sušice).

Krajem XVIII. stoljeća , mnogo ih je po Vojnoj krajini, i to oko Bjelovara (Ivančani), oko Grubišnog Polja, Velikih Zdenaca u Lamincu, ali ih je najviše oko Daruvara, gdje su u samom gradu druga po redu nacionalnost (19%), odmah iza Hrvata 58%).

Ima ih u Končanici, te oko Pakraca, Kutine i Garešnice. U Slavoniju i zapadnu Hrvatsku naseljavaju se u XIX. stoljeću. Kao vojnici i časnici te kao državni službenici naselili su se pojedinačno po svoj Hrvatskoj, pretežno u gradovima.

U Čeha se pojavljuju priimci od XIII. stoljeća. Nije ih već tada moguće zvati prezimena jer nisu bili nasljedni. Dodavani su osobnom imenu da bi identifikacija bila što preciznija, i to po tjelesnim (Velky) ili duhovnim (Vesely) obitostima. Već tada bilježe se ženski priimci (Mudra), pa se i do danas upotrebljavaju ženski oblici prezimena (Knappova). Drugi su priimci bili motivirani domovnim imenima (mena po chalupe): dum U ruže> Ružička.

Takvi priimci nisu bili ni stalni, ni nepromjenljivi, ni nasljedni jer su se nadijevali pojedincima, pa su i najbliži srodnici nosili različite priimke: Jakub Laurina jeho bratr Petr Pačkova (v. Miloslava Knappova, O priimenich v českych zmich, Folia onom. Croatica 12-13, 2003-4, 276. Ovdje seslužim njezinim primjerima).

Događalo se da je jedan te isti priimak postao kasnije tipično češko prezime: Prochaska "šetnja", a odnosio se na lutalicu i na beskućnika, na izbjeglicu, na mesara koji obilazi sela radi kupnje mesa, ili prosto na dangubu (M. Knappova, ibidem).

Početak prezimena zamjećuje se najranije u plemića kojima prezime postaje ime njihovih vlastelinstava (Havel Cidlina, iz Cidline), ili je prezime motivirano heraldičkim grbom (Jan Beranek), jer je u grbu bio beran "ovan', ili opet po kakvim osobinama (Martin Zly), kadšto s metaforičkim poimanjem (S. Čižek). Zatim se prezimena pojavljuju u gradskom staležu u XIV. stoljeću i sad se već prezimenom identificira sva porodica.

U selima se prezimena javljaju tek u XVII. stoljeću motivirani najčešće mjestom (Kopečny, kopec "brežuljak") ili okolicom (Brezina) svojega boravka, ili je novodoseljenik Novak, Novotny (jedno od najčešćih čeških prezimena).

Mnoga su motivirana zanimanjem (Matej Sedlar).

Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7768



« Odgovor #1 : Siječanj 03, 2009, 21:26:23 »


Milloslava Knappova izdvaja ove motivacijske kategorije:

a) prezimena od antroponima (pfijmeni deonymicka)
aa) po osobnim imenima (Beneš, Vančura < Vaclav, Jifiček < Jifi Juraj),
ab) po toponimima (Horn, Pražak),
ac) po etnonimima (Slezak, Charvat, Polak, Uher);

b) prezimena od apelativa (prjmeni deapelativni):
ba) položaj prebivališta (Doubrava, Horak),
bb) tjelesne i duševne osobitosti (Černy, Pokorny, Starši),
bc) razni društveni poticaji (Dvorak, Svoboda, Sedlak);
bd) razne djelatnosti, obrti i zaposlenja (Kolar, Krejči "krojač", Žak "učenik"), be) fitonimi i zoonimi (Jedlička, Slavik "slavuj"),
bf) stvari, predmeti, prirodne pojave (Kabat "kaput", Zima, Hvezda < dum U hvezdy "kuća kod zvijezde");
bg) imperativni, pridjevski i drugi oblici (Pospišil, Vitamvas "pozivam vas"; Novak, Novotny, Svoboda, Dvoržak, Černy, Vesely, Harak, Nemec, Pokorny).

Sva se navedena prezimena i mnoga druga nalaze i u hrvatskom imenskom fondu, prilagođena fonetsko-fonološkim zakonitostima hrvatskoga jezika; izostavljanjem "treperivog" /r/> r, vokala: /y/ > i, /c/> e, /u/ > u, provedbom jednačenja po zvučnosti, odvojenih suglasnika ... ; Rehak (> Rehak = Grgur), Dvorak (> Dvorak, Dvoržak), Dugyla (> Dugi/a), Ružička (> Ružička), Hulak (> Hulak "onaj koji vrišti), Čermak (> Čermak "ptica černjak"), Šramek (> Šramek "brazgotina"), Šidak (> Šidak < Šied "starac").

Ne treba spominjati da se u hrvatskoj crkvenoj, znanstvenoj, kulturnoj, športskoj domeni nalaze mnoga češka prezimena kojima su obilježeni njihovi istaknuti nositelji; biskup Duh (1094), nobelovac Leopold Ružička (1887-1976), glazbenici V. Huml (1880-1951, "bumbar"), F. Lhotka (1883-1962, "kmet slobodnjak"), A. Tomašek (1919), filozof A. Bazala (1877-1947), fizičar V. Dvorak (1848-1922), književnica Blanka Chudoba (1846-1889, "sirota"), šahist K. Hulak (1951), košarkaš G. Giriček (Jurica), prof. O. Kučera (1856-1931), prof. povijesti J. Šidak (1903-1986), slikar S. Šohaj (1908, "pekar") i mnogi drugi.

Literatura: J. Beneš, O českych prijmenich, Ed. Akademija, Prag, 1962; J. Svoboda, Staročeska osobni jmena a naše prijmeni, Ed. Akademija, Prag, 1964; Dobrava Moldanova, Naše pfijmeni, Ed. Mlada fronta, Prag 1983. (rađeno po Beneševoj knjizi); Miloslava Knappova, Naše a cizi prijmeni v současne češtine. Tax A 2 KORT, Liberec 2002; ista, O prijmenich v českyeh zemich, Folia onomastica Croatica 12-13, Zagreb, 2003-2004, str. 275-279; M. Černelić, Česi a Jikoslovane od najstarših dob do roku 1918. ČSA\T, Prag, 1975.

Petar Šimunović 2008., 102. -103.

* Prvi puta na internetu. Kopiranje za forume nije dozvoljeno.

Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.21. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!