CRO-eu.com
Listopad 22, 2019, 21:02:09 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti:
 
  DNEVNO 45LINES HRT PORTAL GALERIJA SLIKA   Forum   Pomoć Traži Kalendar Prijava Registracija  
 Str: [1]
  Ispis  
Autor Tema: Albanska imena i prezimena  (Posjeta: 65835 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« : Siječanj 03, 2009, 20:36:22 »


Albanska imena i prezimena

Zajedno s Vlasima, i mimo njih, selilo se s jugoistoka albansko pučanstvo. Ali neki Albanci već su u srednjem vijeku u dalmatinskim gradovima poput kipara A. Alessija u Splitu. Neki drže da bi se i u nekim dubrovačkim prezimenima: Resti/Rasti, Gradi (1234), Ljuština ... moglo tražiti albanske korijene (prof. Ž. Muljačić, osobno priopćenje).

Albanci su i kasnije doseljavali iz sjeverne Albanije (kraj oko Skadarskoga blata) i osnovali

- naselje Arbaniju  uza samostan Sv. Križa na Čiovu,
- selo Arbanase na istočnom rubu grada Zadra,
- gradić Peroj u Istri, nastanili ga Crnogorcima i nazivali ga po arbanaskoj riječi perroi <perrua "potok'
:

Albanci su u XVIII. st. naselili donedavno hrvatska naselja Hrtkovce i Nikince u Srijemu.

Njihova kršćanska imena u srednjovjekovnim dalmatinskim gradovima potvrđuju da je to bio živalj pretežito gradske kulture vrlo blizak dalmatskim Romanima.

Njihova je imenska formula bila, kao u Romana i Hrvata, dvoleksemna: osobno ime te gentilno ime pretka i mjesto iz kojega su potjecali (Giergi Docelsse "Dukljanin", Gon Dešpalj, De Spal(i); Lesh Bušat, selo Bussati kod Skadra, Lesh Touz, selo Tuzi pod Prokletijama na obali Skadarskoga blata itd.

Rabili su kršćanska i narodna imena i nadimke:

Lješ (< Aleksandar),
Bencho (<Benedictus),
Dminko (< Dominicus)
Dmitr (< Demetrius),
Giergi (< Georgius),
Gin/Gon/Jon (< Johannes).
Barda (: bardh "bijel"),
Progon, Drita (= Svjetlana),
Gronemiri (="lijepa žena'),
Vogali ("malen"),
Sesa ("crn'),
Mira ("dobar").

Albanaca je u Dubrovniku krajem srednjega vijeka bilo mnogo. Oni su bili trgovci, obrtnici, umjetnici. Potjecali su najviše iz gora sjeverne Albanije.

Među hercegovačkim Vlasima navode se od početka XIV. stoljeća: Burmasi: alb. hur "čovjek" i madh "velik, visok"). Vidi K. Jireček, o. c., 48-51.

Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #1 : Siječanj 03, 2009, 20:40:19 »


Kudikamo više imena (a zatim i prezimena) Arbanasi su ostavili zajedno s Vlasima po Dinarskom gorju kao što su:

Flego (: alb.fjetje "noćivati"),
Kalemer (: alb. kale mbare "sretan put",
kao npr. u talijanskom Bonauguri);
Macura (: mai{or "mačak"),
Šoć (alb. shoqe "drug, suprug" < lat. socius);
Kokeza (: alb. kokez "bradavica"),
Zagić, Zogavić (: alb. zog "ptica');
Zotović (: alb. zato "gospodar");

Muždeka (alb. mushe "mazga' *- deke "ubiti",
poput prezimena Ubiparip,
ili Scanacani "ubipas" u XI. st. u Splitu);

Kaznačić (: alb. kasnec "seoski izvješćivač, telaI");
Kapor (: alb. "koji je kaporast, koji ima kiku", usp. Kikaš);
Kekić (: alb. keke "koji je jedar"),
Kec/Kecić (: alb. "jare");
Šagolj (: alb. shegal "kecelja'),
Goljmad (alb. gulaemagne "velike uši"),
Bukmir(ović) (: alb. hochemir "dobar krun'),
Cecic (: alb. "crn"),
Loma (: alb. lomi "blato")

Spomenimo još poznatija prezimena od alb. shent "svet" i svetačkog imena:

Šimleša, Šimlješa (: s. Lesh),
Šimrak (: s. Mark),
Šinđan (s. Johannes),

te neka prezimena iz Arbanasa:

Nikpalj (: Nikola * Pal "Paulus"),
Giergia (: Georgius),
Mazija (: alb. mezi "čelik", usp. prezime Gvozden),
Prenđa (: alb. prendja "prvorođeni").

Usput navedimo i neka cincarska prezimena koja su nosili gradski (trgovački) žitelji u Zagrebu: Demetar, Sterija, Gavella i dr.

Prezimena ovoga tipa i ovoga podrijetla u današnjem Hrvatskom prezimeniku su u početku bila ili osobna imena, ili priimci koja su snagom zapisa postajala prezimena.

Literatura: S. Gashi, O albansko-vlaškoj simbiozi, Onomastica Jugoslavica, Zagreb 1982.; Onomastica e Kosoves, (Zbornik radova iz albanske onomastike), Prishtine 1979; Fjalor me emra njerezish. Ed. "8. neutor", Tirana 1982.; E. <;:abej, Studime etimologjike ne fushe te shqipes, I-IV Ed. Rilindja, Prishtine, 1976; F. Zefiq, Albanci Klementinci u Hrtkovcima i Nikincima. Zagreb, 1997.

Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
Marica
Administrator
*
Postova: 7767



« Odgovor #2 : Siječanj 03, 2009, 20:42:09 »


Treba spomenuti da su današnja "vlaška" i "albanska" prezimena svjedoci jednoga minuloga vremena. Njihove nositelje, naravno, ne valja i danas tretirati Vlasima, Morlacima, Arbanasima i sl. jer su ta prevladana narodnosna shvaćanja već odavna povijesne kategorije. Mrtve kategorije.

Ova i druga prezimena su sastavni dio hrvatske antroponimije koju su obogatili njihovi davni nositelji lutajući gorskim pasištima po davno napuštenim katunima. Kao dijalektolog, čini mi se da bi ih samo djelomice prepoznavao u njihovih nositelja po nošnji, običajima, tamo gdje još nisu nestale gusle, deseteračke epske pjesme, ojkanje (rera, ganga), pjevanje na tanko i debelo po Ćićariji, imperfekt kao vrijeme pripovjedačkoga iskaza, zadržan u agrafnom puku, gdje su prezimenski sufiksi: -as, -or, -at, -ul, gdje još transhumantno stočarstvo nije zamrlo, gdje je ovca još na cijeni i gdje su vlaški stočarski termini u prezimenima (Šiljeg, Trze, Požnjak .. .), gdje još nisu kolijevke prazne, jer je upravo ta populacija donosila "svježu krv" naselivši, kao Bunjevci i Šokci, već davno poluispražnjene hrvatske prostore u Slavoniji i u Podunavlju za Turaka i nakon Turaka.


Petar Šimunović 2008., Knjiga 1, 101. -102.

* Prvi puta na internetu. Kopiranje za forume nije dozvoljeno.

Evidentirano

Jedna ruka drugu pere
 Str: [1]
  Ispis  
 
Skoči na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!