CRO-eu.com

Zanimljivo i poučno => Pišite nam! => Autor teme: Marica - Siječanj 20, 2008, 23:03:53



Naslov: Jeste li znali ...
Autor: Marica - Siječanj 20, 2008, 23:03:53
(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/MWSnap313_2008-01-15%2C_20_43_00.jpg)


Naslov: Odg: Jeste li znali ...
Autor: Marica - Travanj 29, 2008, 08:04:13

Jeste li znali da je u Zagrebu prvi popis izvršen 1368. godine. Grad je tada imao 281 kuću i oko 2800 stanovnika.


Naslov: Mongoli kao prvi doseljenici Amerike
Autor: Marica - Kolovoz 20, 2008, 10:36:55

Mongoli kao prvi doseljenici Amerike

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Pomicanje_kontinenata_prije_65_mio__godina.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Pomicanje_kontinenata_prije_65_mio__godina.jpg)
Pomicanje kontinenata

Prvi doseljenici nisu preko mora već su pješice došli u Ameriku.
To su bili Indijanci a oni su jedna grana Mongola. Živjeli su na
vrhu Sibira i tijekom tisuća godina stigli su, u malim grupama,
u Aljasku preko još zamrznuti Beringov prolaz koji je spajao
Aljasku sa Sibirom.

Beringov prolaz ili Beringija dobio je svoje ime po danskom
pomorcu Vitiusu Beringu.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/1-devon_karbon.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/1-devon_karbon.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/2-perm.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/2-perm.jpg) 

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/3-jura.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/3-jura.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/4-kreide.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/4-kreide.jpg) 

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/5-eozaen.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/5-eozaen.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/6-pleistozaen.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/6-pleistozaen.jpg)



Naslov: Jeste li znali za drugi Otočac?
Autor: Marica - Kolovoz 26, 2008, 11:28:42

Jeste li znali za drugi Otočac?
Kako je dobio to ime?


(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Otocic_Otocac_-Blato_i_Prizba_-_Korcula.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Otocic_Otocac_-Blato_i_Prizba_-_Korcula.jpg)
Klikni na fotografiju da se poveća
...........
Od Brne prema zapadu, i dalje južnom otočkom cestom uz more, nalaze se manja mjesta Prižba i Gršćica. Pred obalom između Brne na istoku i Prižbe na zapadu niz malih otoka: Vrhovnjak, Crklica, Stupa, Otočac i Sridnjak. Veza s kopnom je trajektnom linijom iz Splita do grada Korčule ili do Vela Luke i iz Orebića na poluotoku Pelješcu do grada Korčule. ............

http://www.ikorculainfo.com/hr/otok-korcula/


Naslov: Jeste li znali ...
Autor: Marica - Listopad 28, 2008, 08:33:13

Jeste li znali da su Gacka, Lika i Krbava nekada pripadale pod pokrajinu Dalmaciju?

* * * * *

Kada su Hrvati u drugoj polovini 7. vijeka počeli naseljavati današnju svoju domovinu, spadale su Gacka, Lika i Krbava pod pokrajinu Dalmaciju.

Poznato je da su u srednjem vijeku tu opstojale župe, pa se od 12 župa ili knežija spominje i župa Gatanska ili Gacka.

Ona je zapremala čitavo porječje Gacke i njezinih pritoka, a žitelji su joj bili Gadčani ili Guduscani (Vjesnik, 1902.).

Autor Milan Kranjčević
Otočac, 2003.



Naslov: Jeste li znali ...
Autor: Marica - Listopad 28, 2008, 08:54:34

Jeste li znali kako je selo Švica, pored Otočca, dobilo svoje ime?

* * * * *

U staroslavenskom jeziku 'lijevo' znači 'šui' pa i danas narod kaže lijevoj ruci šuaka ili šuvaka. Pošto dakle u Švicu teče lijevi dio Gacke, zvali su je valjda nekada i 'Šuica', a poslije su se ti glasovi asimilirali govorom u 'Švica'.

I Valvazor u djelu 'Die Ehre des Herzogthums Krain' kaže za Švicu 'Suiza' ovako: Das Wasser Gaczka hat seinem Ursprung in Türkey und verfliesset selbiges unfern Ottoschitz bei Suiza in die Erde.

Autor: Milan Kranjčević
Otočac, 2003.


Naslov: Jeste li znali ...
Autor: Marica - Ožujak 20, 2009, 14:17:49

Kada je bio srednji vijek?

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Kada_je_bio_srednji_vijek.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Kada_je_bio_srednji_vijek.gif)

Srednji vijek je počeo oko 500 poslje Krista i trajao je do oko 1500 -te godine. Grubo se može reći da je srednji vijek oko 1 000 godina trajao. U srednjem vijeku nastale su i formirale se u Europi velike i male države. Srednji vijeku je bio vijek plemića i viteza. Sa otkrićem Amerike bio je kraj srednjeg vijeka.


Naslov: Jeste li znali ...
Autor: Marica - Ožujak 20, 2009, 14:21:42

Tko je u srednjem vijeku nosio kratku kosu?  

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Tko_je_nosio_dugu_kosu.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Tko_je_nosio_dugu_kosu.gif)

U srednjem vijeku je duga kosa bila znak slobode. Samo seljaci koji nisu posjedovali zemljište morali su nositi kratku kosu. Veleposjednici i drugi velikaši nosili su dugu kosu. Čak i u 17. st., u doba baroka, muškarci su noslili kosu daleko ipod ramena. Tko je bio ćelav priuštio si je periku koja je, po mogućnosti, imala dugačku pletenicu ili rep.


Naslov: Jeste li znali ...
Autor: Marica - Ožujak 20, 2009, 14:25:03

Od kada se koriste vilice?

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Vilica--crtez_Marica.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Vilica--crtez_Marica.gif)

Bez nož i žlice je prilično teško jesti., Ali dali nam  je stvarno potrebna i vilica? Kada se je, u srednjem vijeku, pojavila prva vilica, crkva je bila protiv toga pribora za jelo jer ju je podsjećala na sotonu.

Tek prije 500 godina s pojavom jela od tjestenine u Italiji, bila je potrebna vilica za omotovanje dugih špageta.

Ali i dalje se je u sjevernoj Europi jelo bez vilice tako da se je komand mesao nabadao na nož. Tek prije 200 godina smatralo se je da je vrh noža preoštar i s tim preopasan za stolom. Od tada se je oštrac noža dobijo ovalniji oblik i zubiće poput pile. Od tada je nož bio manja opasnost kao bojno oružje prij jelu i piću.

Od toga trenutka je počeo trijumfalni ulaz vilice u našu kulturu i ponašanje za stolom.


Naslov: Jeste li znali ...
Autor: Marica - Ožujak 20, 2009, 14:27:41

Zašto za Uskrs toliko jaja?

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Jaja-crtez_Marica.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Jaja-crtez_Marica.gif)

U ranije vrijeme, gotovo svi ljudi, su prije Uskrsa šest tjedana postili. Nije se jelo ni meso ni jaja i nije se pilo mlijeko.

Ali kokoške se u tih šest tjedana nisu odvikle nesti jaja! Tako su se jaja za vrijeme korizme prikupljala i za Uskrs kuhala i bojala. Da bi stol bio šarolik i raskošan jaja su se ukrašavala raznim crtežima. Na taj način su bila sva jaja pojedena čak i od djece koja inače ne jedu rado jaja.


Naslov: Jeste li znali ...
Autor: Marica - Ožujak 20, 2009, 14:30:48

Zašto su u unutrašnjost starih crkvi grobnice?

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Grob_u_crkvi-crtez_Marica.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Grob_u_crkvi-crtez_Marica.gif)

U srednjem vijeku, mnogi ljudi su htjeli biti pokopani što bliži do oltara. Budući da nije bilo dovoljno prostora za sve, samo su visoki plemići i svećenici u crkvi našli svoj zadnji smještaj. Crkva je smatraj svetom. Tko nije u unutrašnjosti crkve dobio počivajuće mjesto, bio je u vrtu pored crkve pokopan.

Samoubicama ili kriminalcima nije bilo dozvoljenio u groblju ih pokopati. Njihovi grobovi su bili izvan crkvenih zidina.


Naslov: Jeste li znali ...
Autor: Marica - Ožujak 20, 2009, 14:36:55

Ima li globalizacija veze sa globusom?

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Globus-globalizacija-Marica.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Globus-globalizacija-Marica.gif)

Globus je zemaljska planeta, naša planeta. Globalizacija znači da su ljudi na našoj planeti sve više međusobno, kao mreža, povezani. Na primjer; na proizvodnji električne četkice za zube, su do deset zemalja učestvovali! A posebno lijepi primjer globalizacije je Internet. Sa klikom na miša možemo stranice iz Gane ili Tahiti pregledati i njihove produkte naručiti i kupiti

Mnogi ljudi se boje globalizacije. Razlog je da neke tvrtke otpuštaju zaposlenike u svojoj zemlji i preseljavaju svoju proizvodnju u zemlje gdje su plaće puno niže nego što su u Europi.

Problem globalizacije je, da možemo sve proizvode kupovati puno jeftinije  ali kako ih platiti kad u Europi, s globalizacijom, nezaposlenost raste.


Naslov: Genijalni mozak
Autor: Marica - Srpanj 15, 2009, 02:05:58

 Genijalni mozak

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Genijalni_mozak-Autor_crteza_Marica.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Genijalni_mozak-Autor_crteza_Marica.jpg)
Klikni na crtež da se poveća

Mozak – nervna stanica

1.   Dendridi
2.   Jezgra
3.   Akson
4.   Tijelo
5.   Vrat
6.   Mijelinska ovojnica
7.   Završne sinapse

Nervna stanica (neuron) građena je od dendrita, tijela stanice i aksona.
Svaka stanica ima nekakvu vrstu svoje autonomne svijesti.

Iako naš mozak liči jednoj velikoj grudi špageta on je osnova stjecanja našeg znanja i pamćenja. On ima više spojeva nego li naša galaksija zvijezda.

Mozak – nervne stanice, prenose informacije u obliku elektronskii impulsa i mogu prenesti signale s brzinom od 90 m/s. Kod jednog embrija rastu u minuti 250 000 novih nervnih stanica. S deset godina starosti pola nervnih stanica jednog dijeteta je umrlo.

Svaki mozak ima svoju individualnu strukturu. Jedna petina udisanog kisika odlazi u mozak i oko 800 g krvi teče u minuti kroz njega. Znanstvenici mogu čovječje moždane stanice u laboru uzgajati.

Kapacitet ljudskog mozga praktički je neograničen, a iskorištenih 4 posto obrađuje nemjerljivo velik broj informacija, misli i opažanja, što ni jedan elektronski mozak ne može dostići.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Genijalni_mozak-logo-Marica.gif)
Dobra memorija u velikoj se mjeri stječe i izgrađuje, a u manjoj se mjeri nasljeđuje.


Naslov: Brzina = dužina / vrijeme
Autor: Marica - Srpanj 15, 2009, 09:04:29

Brzina = dužina / vrijeme

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Brzina-km-h_ili_m-s.gif)

1 m/s = 3.6 km/h
1 metar usekundi = 3.6 tri kilometra u satu

- u 1 minuti (= 60 sekundi) 60 metara i
- u 1 satu (= 60 minuta) 3600 metara

To znači:

1 m/s = 3600 m/h ili 1 m/s = 3.6 km/h

1 metar u sekundi = 3.6 kilometara po satu


Naslov: Glagoli za zvuk životinja
Autor: Marica - Listopad 18, 2009, 00:03:13

Glagoli za zvuk životinja

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Dupini_zude_za_tjelesnom_paznjom.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Dupini_zude_za_tjelesnom_paznjom.jpg)
Dupin simbolizira inteligenciju, vjernost i pouzdanost

Mačka: mjauče, prede (mijaukati)
Pijetao: kukuriče (kukurijekati – kikeriki)
Pura: galami
Golub: guče
Pas: laje
Patka: kreketa (kreketati)
Zec: prede
Miš: pišti, pijuka
Pile: pijuće (pijuče)

Kokoši u međusobnoj komunikaciji koriste 24 različita zvuka, uključujući različite zvukove upozorenja ovisno o tome koja vrsta predatora im prijeti.

Zečevi, kad su jako sretni, zečevi nježno trljaju kutnjacima proizvodeći zvuk sličan predenju mačke.

Pčela: zuji (zujati, brujati, pjevušati)
Ovca: bleji (blejati)
Vrana: grče, krešti
Konj: rza (rzati)
Žaba: kreketa (kreketati)
Krava: muče (mukati)
Cvrčak: cvrči (cvrčati)

Lisica: laje
Divlja svinja: rokta, grokta (roktati, groktati)
Kukavica: zove, kuka
Jelen: riče (rikati; jelen za vrijeme parenja)
Sova: zove
Vuk: zavija (urla, dere se, plače)

Papiga: kriješti
Krokodil: cvili, jeca (cviljeti, jecati)
Tukan: kriješti
Pavijan: dere se, kriješti
Tigar: dahta, riče (dahtati, rikati)

Pantera: dere se, riče
Čegrtuša (zmija): klepta, piska, sikta
Roda: klopoće (kloptati)
Hijena:  kriješti, dere se
Dromedar (jednogrba deva): dere se
Slon: trubi, trublja

Kompleksni jezik slonova u velikoj mjeri se zasniva na infrazvuku - zvuk vrlo niske, za čovjeka nečujne, frekvencije - što omogućuje odvojenim članovima obitelji da komuniciraju na daljinu.

Dupin: fićuka, viče, kreketa
Kit: pjeva
Pingvin: dere se
Tuljan: muče, bleji, prede, dere se
Galeb: kriješti
             

Dupini žude za tjelesnom pažnjom pa se međusobno dodiruju perajama. Orke ili kitovi ubojice pripadaju porodici dupina. Oni su također najveće životinje koje se drže u zatočeništvu. U divljini orke ostaju s majkama čitav život. Obiteljske skupine ili 'grozdovi' sastoje se od majke, njezine odrasle djece obaju spolova i potomaka njezinih kćeri. Pripadnici grozda komuniciraju na 'dijalektu' koji je za taj grozd specifičan. Dupini plivaju zajedno, u obiteljskim grozdovima ili plemenima od više stotina jedinki.

Marica

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Moewe-im-Hafen-von-Ilulissat.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Moewe-im-Hafen-von-Ilulissat.jpg)
Galeb simbolizira život u ljubavi i strpljenju

Foto: Beate Ulich, 27638 Wremen, Deutschland
Homepage: http://www.nordseefoto.de


Naslov: Ženijski – žejanski – vlaški
Autor: Marica - Prosinac 28, 2009, 18:31:45

U starim tekstovima će te naići na riječ:

Ženijski – žejanski – vlaški (hrvatski Vlah)
http://www.cro-eu.com/forum/index.php?action=post;msg=3686;topic=1730.0;sesc=0861ded13c90f8c4d1c4f2231f9e67a4

Žejanci priznaju samo žejanski
http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=1644.0


Naslov: Vrata pakla
Autor: Marica - Travanj 15, 2010, 13:25:17

Raj i pakao su tako blizu!

Vrata pakla

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Vrata_pakla_Kopie.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Vrata_pakla_Kopie.gif)
Klikni za uvećani prikaz

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Vrata_pakla-1_Kopie.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Vrata_pakla-1_Kopie.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Vrata_pakla-2_Kopie.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Vrata_pakla-2_Kopie.gif)

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Vrata_pakla-3_Kopie.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Vrata_pakla-3_Kopie.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Vrata_pakla-4_Kopie.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Vrata_pakla-4_Kopie.gif)

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Vrata_pakla-5_Kopie.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Vrata_pakla-5_Kopie.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Vrata_pakla-6_Kopie.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Vrata_pakla-6_Kopie.gif)

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Vrata_pakla-7_Kopie.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Vrata_pakla-7_Kopie.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Vrata_pakla-8_Kopie.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Vrata_pakla-8_Kopie.gif)

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Vrata_pakla-9_Kopie.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Vrata_pakla-9_Kopie.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Vrata_pakla-10_Kopie~0.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Vrata_pakla-10_Kopie~0.gif)

Vrt Eden ili raj, moguće je, da je planinsko područje oko 225 kilometara jugozapadno od brda Ararat i nekoliko kilometara južno od jezera Vansees u današnjoj istočnoj Turskoj. Eden znači zadovoljstvo ili užitak. Ovaj vrt zadovoljstva ili užitka s prekrasnim cvijećem, pjevom ptica, zanimljivim životinjama kojih se nije trebalo bojati jer je sve bilo u blagoslovnom miru i svugdje slasne hrane u izobilju, bio je raj na zemlji. (MD)

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Brdo_Ararat_-_Paradis.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Brdo_Ararat_-_Paradis.jpg)
Klikni za uvećani prikaz


Naslov: Koliko velika je naša država?
Autor: Marica - Studeni 29, 2010, 02:07:13

Zanimljiva karta

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Karta%20USA%20od%201908.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Karta%20USA%20od%201908.jpg)
Klikni za uvećani prikaz

Ova karta iz 1908. godine, slikovoito nam prikazuje veličinu američkih Saveznih država.

Najveća država Teksas sa površinom od 710 544 četvorna kilometra ima toliko zemlje, koliko ukupno:
-   Belgija
-   Švicarska,
-   Nizozemska,
-   Portugal,
-   Turska
-   Bugarska,
-   Rumunjska,
-   Srbija i Grčka.

Njemačka bi mogla ispuniti 4 oko Michigan jezera ležeće države:
-   Wisconsin,
-   Michigan,
-   Indiana i
-   Illinois,

dok bi u Arizoni imala mjesta Italija zajedno sa Filipinima.

Ukupna površina Saveznih država iznosi 9 333 655 četvornih milja. Tek ako se usporedi sa drugim državama može se prosuditi veličina SAD-a. (MD)


Naslov: 1939: Kada je jedan narod napao cijeli svjet
Autor: Marica - Studeni 30, 2010, 22:40:19

Žrtve Drugoga svjetskog rata u procentima
prema popisu stanovništva pojedinih država  od 1939. godine


Poljska
Sovjetski Savez (SSSR)
Hrvatska-Srbija i ost. YU
Njemačka
Grčka
Mađarska
Kina
Nizozemska
Finska
Francuska
Rumunjska
Japan
Belgija
Filipini
Velika Britanija
Italija
Australija
Bugarska
Kanda
Norveška
Sjedinjene Američke Države
   
5 Mio.
25 Mio.
1,7 Mio.
7 Mio.
416 000
420 000
15 Mio.
210 000
84 000
810 000
378 000
1,8 Mio.
88 000
118 000
386 000
330 000
29 000
20 000
38 000
10 000
405 000
   
17,2 %
14,2 %
11,0 %
8,8 %
6,0 %
4,7 %
3,5 %
2,4 %
2,2 %
1,9 %
1,9 %
1,8 %
1,1 %
0,9 %
0,8 %
0,7 %
0,4 %
0,3 %
0,3 %
0,3 %
0,3 %
 
♦ ♦ ♦

1939: Kada je jedan narod napao cijeli svjet

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Zwischenablage69.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Zwischenablage69.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Zwischenablage39.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Zwischenablage39.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Zwischenablage40.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Zwischenablage40.jpg)

Fotografije: Der Spiegel 35/24. 08. 2009.


Naslov: Stanovništvo Europe prije dvjesto godina
Autor: Marica - Prosinac 01, 2010, 10:04:27

Stanovništvo prije dvjesto godina

Godine 1801. bila su u Europi samo 22 (dvadeset i dva) grada sa nešto preko 100 000 stanovnika. To su bili:

London,
Pariz,
Dublin,
Marseille (Marsilj),
Amsterdam,
Berlin,
Hamburg,
Beč,
Napulj,
Rim,
Milano,
Venecija (stariji hrvatski naziv: Mletci),
Palermo,
Madrid,
Barcelona,
Lisabon,
Petrograd i
Moskva.

Samo dva grada imala su preko 500 000 stanovnika; London 950 000 i Pariz 600 000. Napulj je kao treći grad po broju pučanstva jer je brojio 300 000 a Beč četvrti sa 230 000 stanovnika.

○ ○ ○ ○ ○

1800. godine broj stanovništva Berlina sastojao se ukupno od 146 901 civila (= 85,4%) i 25 221 vojnog osoblja (= 14,6%). Vojska je tada bila u gradu je vrlo prisutna, ali nije dominantna. Slično je sa brojem stranog stanovništva: 1800. u Berlinu živi pored 138 799 Nijemaca (80,6% u 1803: 144 579 = 84%), 3 928 Francuza (2,3%; 1803: 4 382 = 2,5%), Bohemia 852 (0,5%, 1803: 531 = 0,3%) i 3 222 Židova (1,9%, 1803: 3636 = 2,1%) (većina Židova je već 1800. prešla u kršćanstvo).

1801. Berlin je imao 72 884 muškog stanovništva i 75 116 žena. Bilo je više žena nego muškaraca, i razmjerno velik broj djece i mladih (oko 35% od ukupnog stanovništva).

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Obitelj.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Obitelj.gif)
Obitelj


Naslov: Odg: Jeste li znali ...
Autor: Pipa - Prosinac 04, 2010, 15:13:01

Ljubav je: Bog i batina!

Pravda i domovina su također "Bog i batina". Ili te voli ili te slomi ... (pa, spasavaj se ako mozes ... i bjezi ...  u ... emigraciju.)

Nije li tako?


Naslov: Koliko krvi ima u čovječjem tijelu
Autor: Marica - Lipanj 16, 2011, 20:59:13

Koliko krvi ima u čovječjem tijelu

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Krv.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Krv.gif)
Litru dajem ali ni kapi više!  

Računa se, da u tijlu odrastla čovjeka iznosi krv 1/13 njegove težine.
 
-   U osobi, koja je težka recimo 65 kilograma imade 5 kilograma krvi.
-   Kod posve male djece zaprema krv 10. dio tjelesne težine.
-   Dojenče teško 3 kilograma ima 300 grama krvi.

Izvor:  Moslavački glasnik 17. kolovoza 1907.

Više > http://hr.wikipedia.org/wiki/Krv


Naslov: Odakle potječu cigani?
Autor: Marica - Srpanj 30, 2011, 09:09:14

Odakle potječu cigani?

Roma i Sinti žive danas daleko od svoje prvobitne domovine, indijski Punjab, regije na sjeverozapadu Indije i istočnog Pakistana. Od tamo, su ih Arapi u 9. i 10. stoljeću regrutirali kao vojnike u borbi protiv rimske legije. U 11. stoljeću su muslimani zarobili još 500.000 Roma. Većina je poslana na Balkan. Najviše cigana – muslimanskih vojnika, slično Janjičarima - poslano je tj. prodano je u Grčku, Rumunjsku, Srbiju i Vlašku. Svi ti su islamizirani.

http://de.wikipedia.org/wiki/Panjabi


Naslov: Jeste li znali ...
Autor: Ante_Bruno_Busic - Srpanj 31, 2011, 02:26:53

Timur je uzeo Indiju, pa onda pobjedio Bayazita u Anatoliji i ostavio mu indijce... koje je ovaj doveo u europu kasnije... posto Timur nije volio muslimane bio je cak u aliansi sa Spanjolskom

http://en.wikipedia.org/wiki/Timur


Naslov: Jeste li znali ...
Autor: Marica - Srpanj 31, 2011, 08:39:30

Pametna moja lička glavo! Sada više znam nego što sam znala. Učim! :citam
No, ipak bi bilo, za našu povijest, dobro temljno istražiti porijeklo (ličkih) cigana. Mi znamo da su cigani uvijek uzimali onu vjeru zemlje u kojoj su se nastanili ali ne znamo dali su oduvijek imali muslimanska prezimena.

"Naravno", da je danas bolje biti cigan nego li Turčin, bez obzira koje vjere, pogotovo poslje Drugog svjetskog rata.


Naslov: SMS - Tabu riječi
Autor: Marica - Prosinac 03, 2011, 21:33:05

Tabu riječi

SMS-pisci u Pakistanu će se uskoro boriti za riječi: Vrhovni čuvari medija napravili su jednu crnu listu s više od 1000 pojmova čija upotreba dovodi do blokade tekstualne poruke – na njoj se mogu naći pogrdne ili uvredljive riječi ali također i "Isus Krist".

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/SMS%20u%20Pakistanu.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/SMS%20u%20Pakistanu.jpg) 

Tabu-Wörter

SMS-Schreiber werden in Pakistan bald um Worte ringen: Die obersten Medienwächter haben eine schwarze Liste von mehr als 1000 Begriffen erstellt, deren Gebrauch zur Blockade von Textnachrichten führt - auf ihr finden sich Schimpfwörter oder Anzügliches, aber auch "Jesus Christus".

Izvor: Stren.de, 48/20011, str. 28-29


Naslov: 1709 najhladnija zima Europi
Autor: Marica - Siječanj 06, 2012, 16:09:50

1709 najhladnija zima Europi

Zima godine 1709 bijaše od dana Sv. tri kralja (6. siečnja ) pak do sredine veljače jedna od najstrašnijih i najhladnijih za srednju Europu. Ne samo na cestama te vani na polju, nego i posred najživahnijih ulica u gradovima, u kućama. i na posteljama smrznuli su se mnogi ljudi.

Najjača vatra u pećima i kaminima nije bila dovoljna da sobu srednje veličine
nuždno ugrije; dok je željezna peć na primjer sijala od vrućine, to se je voda, udaljena šest koračića od peći, smrzavala; pećine, u čijih pukotinah bijaše vode, razprsnjivale su se kod naglog smrzavanja, kao da su praskavicama razpršene. Toli strašna bila je studen.

Vrabci, vrane i rode padahu pokadšto iznenada mrtve iz zraka; čitava jata jarebica nadjena su smrznuta u sniegu, kamo se skloniše; šišmiši ostaviše svoja zimna obitavališta i poletješe posred dana u zrak, a i poslie nekoliko treptaja popadaše mrtvi na zemlju. Brzine jelena i srna nestade, te su te životinje kao klenute tumarale u blizini ljudskih obitavališta i po cesama; kad je nadošlo proljeće, našlo se je mnogo tih životinja mrtvih u šumama. Ribnjaci, u kojima se je voda smrzla do dna, strašno su vonjali od smrznutih riba. Nevolja i bieda lutala je u raznim oblicima po svjetu, jer osim od velike studeni, čovječanstvo je stradalo i od oskudice te skupoće živeža.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Zima-Foto%20GEO_de.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Zima-Foto%20GEO_de.jpg)
Foto: GEO.de

Zimski usjevi, loze i veći dio voćaka bijaše se sasvim smrzao, a piće i povrće i u najboljim podrumima sledilo se. Kako se je posmrzavalo mnogo-putnika, to takav udes nije poštedio ni putnike u diližancama ni poštovodje, ma da su bili kabanicama i bundama zamotani. Jer više krat se ie dogodilo, da su konji sa svojim kolima i kovčezima prispjeli na postaje, ali iz diližanca nitko nije izišao, kočijaši i putnici se smrznuše. Neki suvremeni opis te studeni veli: "O nekoliko stupnjeva topline više ili manje ovisi sav život na zemlji".

DiS 15. ožujka 1909


Naslov: Kojom brzinom padaju kapljice kiše?
Autor: Marica - Travanj 12, 2012, 11:17:04

Kojom brzinom padaju kapljice kiše?  

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Kisa-3.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Kisa-3.gif)

Mislilo bi se, da je naša napredna znanost već davno odgovorila na ovo jednostavno pitanje, pogotovo, kada se radi o nečemu, što toli često vidimo. Ali stvar je zamršenija nego li se čini na prvi mah, jer je promatranje padanja kiše veoma tegotno.

Brzina,kojom padaju kapljice kiše na zemlju, ovisi o veličini kapljica i odporu, što im ga čini zrak. Polag najnovijeg iztraživanja, što ga je poduzeo Lenard (1), padne jedna kapliica od 1,25 milimetara promjera 4,8 metara u jednoj sekundi. dočim kapljica od 4,50 milimetara 8 metara. Bivaju li kapljice još veće, to ne padaju brže. već polaganije; tako od 6,36 milimetra promjera padne sa brzinom od 7,80 metara u jednoj sekundi. Male kapljice, koje imadu promjer od pol milimetra ili još manje, ne padaju u obće, jer sa njima upravljaju zračne struje. Ako je promjer kapljica veći od 5 milimetara, to se kapljica odmah razori od vjetra i od sudara sa drugim kapljicama. U tropskim krajevima za vrieme jakih kiša, opažene su kapljice sa 7 do 8 milimetara promjera. Osim toga kapljice. kada padaju, dolaze u brzo vrteće se gibanje oko svoje osi, ovo gibanje je često tako jako. da se dio kapljice razpadne u mali okrug sitnih vodenihkrugliica. Tako je padanje kiše neprestano postajanje i razpadanje, a kretnje što ih pri tom čine dielići vode tako su raznolike i sliede tako brzo jedan za drugim, da je težko za taj metež postaviti kakove zakone.

DiS, 15. rujna 1908

__________________
1 Philipp Eduard Anton (von) Lenard > http://de.wikipedia.org/wiki/Philipp_Lenard

To znači:
Brzina pada jedne kapljice u metrima po sekundi (m/s) jednaka je dvostrukom promjeru kapljice u milimetrima. Pri prolomu oblaka padaju kapljice od četiri milimetra veličine brzinom od osam m/s (= 29 km/h) na zemlju. (M.D.)

 Kiša  

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Kisa-2.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Kisa-2.gif)

Ja volim kišu te nebeske suze,
što mi po kosi sve do nogu puze.

Volim po kiši tapkati i plesati,
mokre kapljice s usana lizati.

Volim kad se vratim mokra u kuću,
da pijem čokoladu vruću.

I kada kap po kap na moj prozor tuče,
tada me knjiga u krevet vuče.

Ćitam i slušam kuckanje kiše.
... Život je lijep ...
Što mi treba više!

Marica

http://www.youtube.com/v/QsmY2njqxAM?version=3&feature=player_detailpage
http://www.youtube.com/v/QsmY2njqxAM?version=3&feature=player_detailpage...


Naslov: Istraživanje u turskim arhivama
Autor: Marica - Svibanj 08, 2012, 16:46:26

Istraživanje u turskim arhivama > Klikni ovdje  (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Turske%20arhive%20-%20ZbornikOPZ_15_07_Moacanin.pdf)


Naslov: Psiho-kiler stalkt Facebook profil korisnika
Autor: Marica - Listopad 29, 2012, 20:35:13

Psiho-kiler stalkt Facebook profil korisnika

Mini-horor film šokira trenutno Facebook korisnike. S nekoliko klikova na web stranici http://www.takethislollipop.com/ dospijete, kao neupućeni, u dodir sa psiho-kilerom koji izšpijunira Vaš profil, privatne fotografije i konačno pronađe Vašu adresu. Zatim se sjedne u svoj auto i vozi direktno k svojoj žrtvi. S tim je redatelj Jason Zada želio potaknuti korisnike interneta da pažljivo barataju s vlastitim podacima.

Najprije vidi, ništa ne sluteći, korisnik jedan mračni koridor. Jedan zamusan tip s prljavim i odgriženim noktima sjedi na svom računalu. Zatim se iznenada pojavi profil Facebook korisnika i psihopat mirno pregleda najintimnije fotografije korisnika. Na kraju traži prebivalište žrtve i sjedne se za volan.

Za njegov misteriozan video koristio je Zada Facebook-sučelje da bi došao do podataka korisnika te ih ugradio u videu. On uvjerljivo tvrdi da podatke koristi samo za njegov film. No, poruka horor- video-isječka je jasna: korisnici interneta trebaju biti sa svojim podacima vrlo štedljivi-škrti.

Budite oprezni kome dajete svoje osobne podatke. Jesu li podaci jednom u mreži, gotovo je nemoguće povratiti ih ili čak izbrisati.

Da biste vidjeli Vaš osobni horor video, kliknite na link ispod videa (lijevo)!

http://www.rtl.de/cms/news/rtl-aktuell/facebook-mini-horrorfilm-soll-fuer-datenschutz-sensibilisieren-26774-51ca-15-1306618.html

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Psycho-Killer%20stallkt%20Facebook-Profil-www_rtl_de.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Psycho-Killer%20stallkt%20Facebook-Profil-www_rtl_de.jpg)
Psycho-Killer stallkt Facebook-Profil - www.rtl.de

http://www.takethislollipop.com/


Naslov: Internacionalni bankarski jezik: Talijanski
Autor: Marica - Studeni 13, 2012, 17:19:14

Internacionalni bankarski jezik: Talijanski

Cijeli razvoj trgovine i bankarstva, od Kasnog srednjeg vijeka (od oko 1250 do 1500) uglavnom kroz kontakt sa Firencijom, Genovom i Venecijom, služio se talijanskim pojmovina. Kao što je danas engleski svjetski jezik ili međunarodni jezik, koji je stekao svoju važnost daleko izvan izvorne zemlje, tako je za bankarstvo talijanski jezik prvi "prometni jezik". Bankarstvo je, sve do danas, nezamišljivo bez korištenja talijanskog jezika kao što je vidljivo na ovim primjerima:

-   agio, (tal. udobnost - premija, naplata)
-   disagio,
-   banco tj. banca,
-   banca rotta (bankrot- prazna banka),
-   bilancia, (bilanca - procjen financijskog poslovanja; završni račun)
-   giro (žiro tal. krug rotacija, transakcija novca s jednog računa na drugi),
-   capitale (imovina),
-   cassa (blagajna),
-   credito, (kredit - davanje novca na dug)
-   conto (račun),
-   netto (čisto),
-   brutto (ukupno),
-   porto (tal. nositi; plaćati troškove),
-   quota (kvota ili stopa, označava dio dioničko varijable - udio u procentima),
-   valuta (vrijednost),
-   procura (punomoć; zastupanje),
-   rabbattere ( rabat - popust),
-   restare (rest tal. ostatak) i td.

Eskomptna banka ili diskont banka

"eskomptirati" je stariji naziv za diskontirati, tj. u širem smislu dati popust (skonto; skontirati) ali i (diskont) = diskontiranje - odbijanje kamata u još nedospjelim plaćanjima.

Hrvatska eskomptna banka osnovana je 1868. Ravnatelj Hrvatske eskomptne banke je Fran Šverljuga od 31. 12. 1870 do 28. 04. (1918) -1921.

Franjo Šverljuga > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=1801.msg7306#msg7306

Hrvatska eskomptna banka > http://en.wikipedia.org/wiki/H%C3%B6nigsberg_%26_Deutsch


Naslov: Koliko se u Zagrebu potroši pudera i šminke?
Autor: Marica - Siječanj 28, 2013, 23:16:29

Koliko se u Zagrebu potroši pudera i šminke?

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Kozmetika.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Kozmetika.gif)

Prema statističkim podatcima potrošeno je prošle godine 6945 kg. pudera, 401 kilogram šminke i 1460 litara vode za teint. Naravno da to nije sav potrošak sredstava za poljepšavanje, jer mnoge dame svoje potrebštine dobavljaju iz vana.

Ljubiti ovakove dame, znači po tome, lizati ličilo i naprašivati usne puderom.

Jutarnji list, 22. listopada 1912
_________

Ljepota je savršena suglasnost između strasti i duhovnosti.


Naslov: Kada i koliko grubo smije policija postupati?
Autor: Marica - Studeni 15, 2013, 08:27:28

Kada i koliko grubo smije policija postupati?

Općenito: Policajac smije primjeniti fizičku silu, ako situacija to zahtijeva. Svakom obliku nasilja mora predhoditi upozorenje-prijetnja bilo da je usmeno ili ispaliti upozoravajući hitac u zrak.

Gumena palica: Smije se samo onda koristiti kada se policijski službenik mora braniti - a ne napadati. Dopušteno je udariti samo po rukama i nogama – ne po glavi.

Udarati s šakom: Ako je potrebno, onda se udara u prsa ali se ne smije nos slomiti. Policajac smije samo tako udariti (naravno samo u samoobrani) da su ozljede što minimalnije.

Daviti-pritezati: Grkljana je tabu! Postoje ručni zahvati za transport uhićenika ali oni se smiju samo sa strane od vrata izvršiti. Oni bole ali su dopušteni.

Suzavac: Policajci ga nose na pojasu. On se može koristiti samo kada se osoba približuje i jako opasno djeluje.

Pucati: Svaki policajac nosi pištolj. On se može koristiti samo kad prijeti životna opasnost za njega ili neku treću osobu. Ako vrijeme dopusti, policajac mora ispaliti upozoravajući hitac u zrak.

Koliko je u Hrvatskoj policajaca, zbog prekomjernog nasilja, godišnje osuđeno zatvornom kaznom, nije mi poznato. Tu statistiku nisam mogla naći na internetu.

http://www.zakon.hr/z/173/Zakon-o-policijskim-poslovima-i-ovlastima


Naslov: 10 najskupljih šampanjaca na svijetu
Autor: Marica - Siječanj 13, 2014, 12:00:35

10 najskupljih šampanjaca na svijetu

KRUG je najskuplji proizvoditelj šampanjac na ovoj planeti. http://www.champagnerwelt.com/krug/

  1.   Heidseck 1907 $ 275`000
  2.   Pernod-Ricard Perrier-Jouet $ 50`000
  3.   Dom Perignon White Gold Jeroboam $ 40`000
  4.   KRUG $ 21`000  
  5.   Champagner Cristal Brut 1990 $ 17`000
  6.   Perrier-Jouet Champagne $ 6`000
  7.   KRUG Clos d'Ambonnay $ 3`500
  8.   Dom Perignon $ 1`950
  9.   KRUG Clos du Mesnil $ 750
10.   Bollinger Blanc de Noirs $ 650.

Kaže se, tko nikada nije šampanjca okusio, uzalud je živjeo.

Najskuplji je šampanjac Dom Perignon Rose Gold 1996, koji u Hrvatskoj ima jedino kultni hvarski klub Carpe Diem.
Boca Dom Perignon Rose 12,5 % od 750 ml košta između 270-300 €

http://www.carpe-diem-hvar.com/


Naslov: Mi dugujemo ↔ nama duguju
Autor: Marica - Listopad 18, 2014, 10:13:54
Jeste li znali?

Ukupni dug Hrvatske od 137,9 mlrd. Kn je samo 16% od 2,22 bilijuna Kn tj. od duga koji nam duguje Srbija za ratna razaranja, plijen i demontažu.
(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Racunalo.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Racunalo.gif)
17.995.950.000 € ↔ 290.000.000.000 €

 Zu temu: UBS banka tužila Hrvatsku zbog duga iz doba Jugoslavije > http://vijesti.hrt.hr/ubs-banka-tuzila-hrvatsku-zbog-duga-iz-doba-jugoslavije


Naslov: Srbi među najglupljima u Europi
Autor: Marica - Svibanj 13, 2015, 18:41:06

Srbi među najglupljima u Evropi, ali ima i glupljih
Pogledajate mapu merenja IQ!


(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Seselj%20-%20Haski%20optuzenik%20poremecena%20uma%20pali%20hrvatsku%20zastavu.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Seselj%20-%20Haski%20optuzenik%20poremecena%20uma%20pali%20hrvatsku%20zastavu.jpg)  
Haški optuženik poremećena uma pali hrvatsku zastavu  

Ako ste mislili da Srbi mogu da se pohvale visokim IQ grdno ste se prevarili, jer se prema nekim istraživanjima nalazimo među najglupljim narodima u Evropi.

http://www.kurir.rs/zabava/ludi-svet/srbi-medu-najglupljima-u-evropi-ali-ima-i-glupljih-pogledajate-mapu-merenja-iq-clanak-1779669

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/IQ%20Europljana.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/IQ%20Europljana.jpg)
Još glupaviji od Srba su Crnogorci, Albanci i Turci.

http://jakubmarian.com/average-iq-in-europe-by-country-map/

Genijalci

-   Albert Einstein imao je IQ 148!,
-   Johann Wolfgang von Goethe IQ 210!
-   i Bill Gates (Microsoft) IQ 160.

IQ-Skala

IQ ispod 20

IQ ispod 62

IQ 63-78

IQ 79-90

IQ 91-109

IQ 110-117  

IQ 118-126  

IQ od 127    

IQ 130

IQ 140

IQ od 155    

IQ 228        
 
   
teška mentalna retardacija

izuzetno niska inteligencija

vrlo niska inteligencija

niska (slaba) inteligencija

prosječna inteligencija

visoka inteligencija

vrlo visoka inteligencija

izuzetno visoka inteligencija

između inteligencije i genijalnosti

Manje od 0,5% stanovništva ima veći IQ od 140

genijalnost (Stanovništvo ispod 0.1%)

Trenutno najveći IQ ima Amerikanka Marilyn Vos Savant,
rođen 11.8.1946. IQ je kod nje utvrđen kada je navršila
deset godina starosti.
 
http://en.wikipedia.org/wiki/Marilyn_vos_Savant



CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.21. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved.