CRO-eu.com

Lika => R => Autor teme: Marica - Srpanj 23, 2010, 08:57:19



Naslov: Ribnik
Autor: Marica - Srpanj 23, 2010, 08:57:19

Ribnik

poručnička straža, selo na Lici, s katoličkom župnom crkvom, s 54 kuće i 500 stanovnika, među kojima 28 grkonesjedinjenih. Ovamo pripada i kapela sv. Ivana u Velebitu, gdje se nalaze i ruševine.

Ovdje se nalazi izvor koji sadrži ugljičnu kiselinu i željezo, ali uza nj nema nikakve ustanove za njegovu javnu upotrebu. Tu su i ruševine neke kule.  

Kada se u Lici pokušala uvesti građanska uprava, ovdje je razdraženi narod god. 1710. ubio carske građanske komesare grofa Coroninija i baruna von Ramschüssela*.

Izvor: Julius Fras, Zagreb 1835.

* U ribničkoj župnoj crkvi, koju je osnovao g. 1690 neumrli pop Marko Mesić, došlo je g. 1702. do krvoprolića. Narod se pobuni proti krvopijama, kapetanima Koroniju i Ramschisselu. U nedjelju 6. kolovoza primicala se k Ribniku rulja od 300 ljudi. Kapetani uteku u crkvu, te se zatvoriše. Razjareni narod provali vrata i rasječe najprije Ramschissela unatoč tomu, što se je narodu molio i obećavao svaku zadovoljštinu. Koroninija uhvatiše kod drugog oltara, te ga sasjekoše u komade. Drugi je dan bilo u Ribniku tako mirno, da je bilajski kapetan Portner mogao pokopati mrtvace.

Izvor: R. Lopašić "Dva hrvatska junaka".

Vidi > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=299.msg434#msg434

RIBNIK

* Ribnik je selo 9 km jugoistočno od Gospića, 1991. godine 300 stanovnika. Leži u Ličkom polju uz cestu i željeznicku prugu Gospić-Knin. Župna crkva Sv. Petra i Pavla. Godine 1930. tu je otkrivena brončana posuda puna srebmog novca i nakita od srebra i jantara. Novac (sačuvano 336 komada) je iz doba Rimske republike i iz vremena cara Augusta. Nalaz se čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu. (98)

* Poslije turskog rasapa od snažnog muslimanskog stanovništva od 120 kuća ostalo je same pet porodica koje su primile katoličku vjeru i zadržale svoje stare zemlje. Njih je našao na tom mjestu biskup Glavinić putujuci po Lici. Uz njih je on zabilježio i osam kuća Hrvata koji su se na to tlo naselili između 1689. i 1696. (114)

"Područje Like na kojem se nalazi Ribnik spominje se u starim zapisima još u X stoljeću kao sastavni dio tadašnje hrvatske države kojom je upravljao ban. Prvi zapisani podaci o Ribniku vode nas u srce gornje Like, kraja što je posjedovno pripadao plemenu Mogorovića. Njihovi su posjedi zauzimali pretežno zapadni i srednji dio tog zemljišta, a u blizini Ribnika nalazili su se Petričevici, Vrhovine, Tugomerići, Bukovo, Ždralići, Telićani i Dugošani.

Ribnik se u dotursko vrijeme nalazio na položaju na kojem je i danas, u okuci rijeke Like, te je vodom bio optočen gotovo s tri strane.

Središte tog mjesta pokazuje crkvina stare župne crkve, izgrađena pored vode na sjevernoj strani ispred otočića koji je bio Likom i njezinim rukavcem odasvud opkoljen. Na otočiću iza crkve Mogorovići su sagradili utvrđenje koje je bilo jako i po samom svom polozaju. Spominju ga već 1439. zovući ga "grad na Gornjoj Lici". Još 1499. Ribnik zovu selom, a bratstvo Mogorovića, koje je živjelo u tom selu, zvalo se Ribničani.

Na ostalom zemljištu u blizini Ribnika tri crkvine pokazuju mjesta doturskih većih naselja. Spomenici 15. stoljeća spominju među sucima (koji su bili "plemeniti ljudi u Lici") kraljevog župnog stola Ribničane. Oni su zabilježeni u listi od 1490., 1497. i 1499. godine.

Oko Ribnika 1551. Turci su naselili martoloze (kršćani koji su u služili u turskim pograničnim gradovima).

Ribnik je oko 1620. imao malu posadu od 50 vojnika, ali je pred gradom, kojim je zapovijedao beg, ležalo je predgrađe sa stotinjak kuća. (365)

Tijekom Domovinskog rata na prvoj crti bojišta, pretrpio znatna razaranja.

* RIBNIK, naziv dvaju srednjovj. gradova u Lici - Lički Ribnik južno od Gospića, bio je naselje zatvoreno s tri strane tokom rijeke Like, a s četvrte obrambenom kulom, opkopom i nasipom. Grad su utvrdili Frankopani u drugoj pol. XV. st.; danas su vidljive ruševine utvrde i crkve. - Ribnik u staroj Buškoj župi zapadno od Kosinja (Kosinjski Ribnik) bio je takeder utvrđeno naselje; prema predaji, s porušene ribničke crkve potječu ploče s glag. natpisima iz dobra Frankopana, danas uzidane na pročelje crkve Sv. Vida u Bakovcu Kosinjskom. (345)
________________________
  98 Hrvatski leksikon, Naklada leksikon, Zagreb, 1996.

114 Pavičić, Stjepan: Seobe i naselja u Lici, replint izdanje, Muzej Like Gospić, Gospić, 1990.

365 Ribnik, jučer, danas. sutra, Mjesna zajednica Ribnik, Ribnik, listopada 1975.

345 Enciklopedija Hrvatske umjetnosti, Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb, 1995.


Naslov: Nekadašnje crkve u Ribniku kod Gospića
Autor: Marica - Ožujak 07, 2011, 23:58:21

Nekadašnje crkve u Ribniku kod Gospića

Turci su iz Like istjerani godine 1689. U opustošena i prazna sela počeo se doseljavati narod iz drugih krajeva. Tako nastade i selo Ribnik uz lijevu obalu rijeke Like, desetak kilometara južno od Gospića. Za prvu potrebu sazidana je rimokatolička crkvica u kutiću među vodama, koje svojim zavojem u okrug čine malen poluotok.

Godine 1700. dođoše u Liku grof Antun Koronini i barun Jakob Fridrik Ramschüssel, da kao povjerenici kr. komore ustroje Krajinu prema novomu vojničkom sustavu. Narod se uzrujao, kad je uvidio, da će mu taj vojnički sustav oteti stara ustavna prava. Od uzrujanosti plane i buna, i to najprije u Udbini. Odavle su kraljevski povjerenici pobjegli u Ribnik, gdje utekoše u crkvu, da sebi spasu život. (Tada je naime crkva vrijedila kao sigurno zaklonište. U samoj crkvi nijesu oblasti smjele uhvatiti niti zločinca.) No uzrujani narod 6. kolovoza 1702. prodre u ribničku crkvu, gdje ubije oba kraljevska povjerenika. Tako je župna crkva u Ribniku bila krvlju obeščašćena; zato ju biskup dade zatvoriti, a kasnije bude crkva i srušena. O tomu strašnom događaju sačuvala se predaja kod naroda u Ribniku sve do danas.

Rimokatolici u Ribniku podigoše već godine 1711. novu crkvicu na drugom mjestu: usred sela. Ova je crkvica bila malena poput kakve kapele, ali dovoljna za tada još malobrojni Ribnik. Za građu te crkvice upotrijebiše kamenje od stare porušene crkve. Zvonik je prigrađen kasnije. Tako su ribnički katolici dobili novu župnu crkvu sv. Petra i Pavla.

Punih 150 godina služila je ta crkva bez ikakovih neprilika bogoslužju. Ali iza toga snađoše crkvu redomice razne nesreće. Prva se nesreća desila u nedjelju dne 30. lipnja 1861. Upravo je svršila sv. misa, kad li nastade velika oluja. Prije nego li je narod izašao iz crkve, udari grom u zvonik. Munja uleti i u samu crkvu, gdje 11 ljudi izrani, a dvojicu ubije. Od groma se potresu zidovi i zvonik, a znatno se ošteti i crkveni svod.

Druga se nesreća zbila na same Duhove 4. lipnja 1865. Kad se naime svršila služba božja, te je mnogobrojan narod izišao iz crkve, najednom se svom snagom srušio crkveni svod, koji je razorio pobočne oltare, a šatro nebnicu (baldahin), zastore i crkveno pokućstvo. Božja providnost sačuvala je narod, jer bi mnogo ljudi poginulo, da se je svod srušio za trajanja sv. mise.

Iza ove nesreće ostadoše u crkvi sv. Petra i Pavla 4 gole zidine i krov sa zvonikom. U cijeloj Lici nije bilo ružnije i nepodobnije crkve. Nespretno prizidan zvonik i raspucani crkveni zidovi služili su više na ruglo i sramotu negoli na ures, jer to nije bilo nalik kući božjoj.

Treći je udarac zadesio ribničku crkvu 10. travnja 1866. Tada je naime duvao silan vjetar jugović, koji je srušio crkveni krov i sva 4 zida. Od nekadašnje crkve preostadoše samo zvonik i svetište; ali i to dvoje raspucano, očekujući konačnu propast od kakvog potresa, groma ili vjetra. Preživjela se i propala stara crkva sv. Petra i Pavla, jer "vrijeme gradi, vrijeme i razgrađuje".

Izvor: Dr. Rudolf  Horvat, Mala knjižnica Matice Hrvatske


CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved.