CRO-eu.com

Književnost => Maricina kronika => Autor teme: Marica - Siječanj 20, 2008, 04:33:45



Naslov: Crni i plavi Ličani
Autor: Marica - Siječanj 20, 2008, 04:33:45

Crni i plavi Ličani

Danas vam zelim ispricati jednu pricu koju mi je moj dijed Mile iz Velikoga Kuta ispricao.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/normal_Majka%2C_Cace_i_ja.jpg)

Kao svakog ljeta mama me je uvijek odvela u Veliki Kut kod dijede i bake, tamo gdije sam rodjena i gdije su moji roditelji jedno kratko vrijeme bili sretni. Tata je zivio u Americi, mama u Vinkovcima a ja u mojoj fantaziji negdije izmedju neba i zemlje.

Radovala sam se ljetu u Velikom Kutu a najvise pricama moga dijede Mile.  Moj dijeda je bio jedan nacitani i govorom nadareni covijek. Imao je jako lijep rukopis te je onima koji nisu znali pisati, pisao za njih pisma. Bavio se je i politikom, volio je povijest i likovnu umjetnost.

Sijecam se kao da je jucer bilo ……

Lijepi suncani dan to popodne osvijetlio je cijelo dvoriste. Dijeda i ja smo sijedili, na klupi, pod prozorom kuvarije. Baka je nesto “rondala” u kuhinji. Kao i uvijek, stajala je pored peci, mala, crne kose, debeljuskasta, uvijek cistih ruku, uvijek je nesto kuhala i pekla. Za razliku mene i dijede, baka je najvecu vrucinu dobro podnosila.

Moj dragi, krhi, neobrijani, blond i ociju plavih poput neba, dijeda sjedi na klupi cuti, pusi i gleda negdije u bezkrajnost.

-   Ćaće, zasto ti i ja imamo bijelu kosu, plave oci i nismo tako crni kao majka Mande?

Dijeda Mile uzdahnu, povuce jos jedan dim duboko, polako ga izdise i cuti. Jos uvijek sam sjedila pored njega, ocima promatrajuci dim koji bez prestanka iz njegovih usta izlazi. Navikla sam da cekam.  

-   E dite moje miće, tako je uvijek zapoceo njegov odgovor, majka Mande je kao beba ciganima ispala iz kola a ti znas da su svi cigani crni! Glasno se je dijeda Mile smijao, znao je da kroz otvoreni prozor kuvarije majka sve cuje.

-   Vrag ute ušal,  ne divani glupo`šćine ditetu! Vikala je majka iz kuvarije.

-   Hahahahaha, sad se je dijeda iz sveg glasa smijao i bio je zadovoljan da ga je majka ipak cula!

-   Ćaće, jesu li svi crni ljudi od cigana? A odakle smo takvi kao ti i ja?

Dijeda se je jos jednom glasno nasmijao, ugasio cigaretu, okrenuo se prema meni, uzeo moju malu ruku u svoje velike, dugacke i mrsave ruke .

-   Jednom u davnim vremenima, ti si jos bila zrno prasine u zraku, plovili su veliki brodovi morem. U tim brodovima su dole u tami, na dnu broda sjedili na klupama u lancima zavezanih nogu robovi koji su veslali te brodove.

-   A zasto su im noge bile u lancima?

-   A zasto? Da nebi utekli!

-   I onda?

-   Jednoga dana bila je velika bura, kad je jednog broda punog svile i cimta iz Indije, bura svega razbila bas kod Senja.  U tom brodu su bili robovi Egipcani, svi crne kose, crne koze i ociju, ma crni kao cigani i jos vise. Ti robovi su doplivali do obale i pobijegli u sume. Sakrili su se, raskidali lance na nogama i nastanili se po Liki.

-   Aha, a odkud im zene i dijeca?

Hahahahahaha, opet se je moj dijeda glasno nasmijao.

-   Ti robovi, prvi naseljenici Like, nisu imali sto jesi te su postali lovci i isli su daleko, daleko u lov i tako tu i tamo ulovili i po koju lijepu curu u drugim drzavama gdije su zivile plave cure koje su dosle iz zemlje jabuka, zvanom Avalon u nase krajeve.

-   Aha,  sad znam odkud su crni Licani a odkud smo ti i ja ćaće?

-   A ti i ja smo sa sijevera iz zemlje jabuka. Majka uvijek kaze da smo mi kiseli i zeleni kao jabuke!

-   Ja nisam kisela! Ti mi kazes da sam ja tvoj cuker! Ja sam slatka!

Sad se je i majka iz kuvarije zajedno sa dijedom smijala.

-   Ti i ja smo manjina, samo 2% nas je tako plavih kao sto smo ti i ja.  Mi smo dosli sa sjevera da naucimo te Egipcane malo reda i kulture.

Dijeda nije vise prestao da se smije. Majka je zatvorila prozor, nije htjela biti "rob" kuvarije i otisla je leci. Dijeda i ja smo navece sami sijedili za stolom. Pec u kuhinji se je vec odavno ugasila, palenta nije bila skuhana, mlijeko hladno a slanina je jos uvijek visila na spagi.

Negdije u noci probudilo me je glasno „saputanje“ dijede i bake. Shvatila sam da je dijeda baku naljutio. Pospana, bosa, rascupane plave kose,  otisla sam k njima, legal izmedju njih, zagrlila moju crnu baku i rukama ju milovala po njezinim crnim, debelim i mekanim obrazima.

-   Majko, nemoj biti tuzna, mi tebe volimo i da si ciganka ili Egiptcanka. Nismo mi krivi sto smo iz zemlje jabuka. Moj tata je crn kao ti i ja i njega volim.

Baka me je po celu ljubila i smijala se.

-   Volim i ja vas. Ali nemoj te gluposti dijedi vijerovati i nikom pricati!

-   Ne, necu nikaaaada!

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/normal_Vinkovci_1955.jpg)

- Manda Draženović kćer od Mile Šebalj iz Malog Kuta i Mande Sertić iz Jezerana, umrla 15.05.1960 u 07:00 sati
- Mile Draženović sin od Marka Draženović iz Velikog Kuta i Matije Tominac iz Stajnice, umro 20.12.1961
- Marica Draženović kćer Mirka i Lucije i unuka Mile i Mande.



Naslov: Sjećanja na prošla vremena
Autor: Marica - Ožujak 26, 2008, 15:25:10

Sjećanja na prošla vremena

Što se tiče vremena i godišnjih doba, ljudi su jako zaboravni. Sjećanja na godišnja doba povezuju se s osobnim sjećanjem, utiscima i događajima i što više godina prođe to je sve ljepša slika bivših proljeća – ljeta, jeseni – zime.

Tako naprimjer, danas tvrde starij ljudi da je i vrijeme prije bilo bolje, da su dijeca od proljeća do jeseni bila cijeli dan napolju, da je uvijek sunčano i toplo do listopada bilo

Učitelj Šarinić iz Sinca (ovdije mali odlomak njegovih zabilješki) podsjeća nas na „stara i dobra vremena“.

 ..... Proljeće 1911. je nastupilo dosta ugodno. U veljači i ožujku bilo je upravo prekrasno.

Dne 3,6,7,8. i 9. travnja padao je snijeg. Od 14. do 28. travnja nastala suša. Sunceje peklo kao usred ljeta, što je zaustavilo travu u rastu. 28. travnja pane obilna kiša koja je lijevala danomice do 4. svibnja. Ova kiša kao i popriječno lijep svibanj potjeralo je travu iz njezinog zaostatka. Koncem svibnja padala je kiša češće, a od 10. do 16. lipnja neprestano.

Zbog obilne vlage vrijeme je zahladilo utoliko da je u noći od 15. na 16. lipnja Senjsko bilo osniježilo. Iza toplog sunašca sutradan je tog gosta u ovo doba nestalo.

Ove silne oborine znatno su prijale žitaricama. Sve vrsti žita dobro su urodile, a i sijena je dostatno ukošeno. Ovo je jedino što je čovjek od svoje zemlje u ovoj godini dobio. Drugo sve: voće, kukuruz, krumpir i kupus uništila je dugotrajna suša.

Posljednja kiša pala je 16. lipnja. Od tog dana do danas nikakva, nijedna kaplja. Lice zemlje izgleda žalosno. Od silne žege zemlja otvrdla i na široko ispucala. Trava sasma požutila i osušila se utoliko da svijet već sada onim ukošenim sijenom hrani blago u štali, jer ovo nije kadro ni list s drveća obrstiti, pošto i on žuti i prerano otpada.

Kukuruz, krumpir i grah ne vraćaju ni sjemena. Ova nerodica uzrokom je da svim hranivima cijena sve više raste, a naročito kukuruzu koji se danas po vagan plaća 10 K. Narod sa strahom čeka zimu.

S jeseni god. 1910. pojavila se na govedima bolest slinavka i šap. Polovicom siječnja vladala je u ogromnoj mjeri. Nije bilo pošteđeno ni ovo mjesto pa su skoro sva goveda na istoj bolesti obolila. Odraslija goveda su joj odolila te nije nanijela nikakve štete. Podlegla su joj samo telad i to većinom ondje gdje nije kod ljudi bilo nužne pažnje i liječenja. .....

Sinac, 31. kolovoza 1911. I. Šarinić, rav. učitelj


Naslov: Sve izumire - kamenovanje je „preživjelo“
Autor: Marica - Travanj 07, 2008, 23:58:49

Sve izumire -  kamenovanje je „preživjelo“

Tražeći nešto u Bibliji naišla sam na kamenovanje. To me je potaklo na razmišljanje; Zašto se taj način smrtne osude još uvijek prakticira. Nemam odgovora.

Kamenovanje je jedna metoda pogublja, koja je našu ranu povijest preživjla. Ta smrtna osuda se onda kao i danas izvršavala u zajednici, kao zajedniči akt – jedna osuda od zajedničke ruke. Na taj način se nikoga određenog, točno ne može radi ubojstva optužiti.

Već u Starom Zavjetu je kamenovanje bilo najgorja smrtna osuda. Kamenovano je radi incesta, nevjere i sodomije ( života bez ikakvih moralnih načela)

Još danas se u nekim zemljama kamenovanje prakticira. Većinom se kamenuje žene koje su po Starom Zavjetu počinile neko zlodjelo ili prekršile Božje zapovjedi kao što je seksualni postupak prije braka, nevjera ili prostitucija.

Osuđena žena dovedena je na trg, na kojem je morala da klječi. Često se ukopa do pojasa u zemlju, tako da nema mogućnosti niti jednom kamenu da izbjegne. Zajednica očekuje od glavnog svjedoka, od onoga tko je ženu optužio, da baci prvi kamen.

Veličina kamenja je točno određena, oni ne smiju biti premali. Ali ne i preveliki da nebi došlo do prebrze smrti.

Nakon što je prvi kamen bačen, bacaju se toliko dugo kamenje na osuđenu osobu, sve dok ne izdahne. Cijela procedura, ovisi o veličini kamenja, može satima da traje.

Mnogo osoba je kroz kamen, koji je puk – svjetina bacio, umrlo.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/normal_Kamenovanje_Sv__Stjepana_Prvomucenika.jpg)
Kamenovanje Sv. Stjepana Prvomučenika

Citat: Dr. Adalbert Rebić, svećenik

Tko je od vas bez grijeha, neka prvi baci kamen!

… Kako dovesti ove koji su mu doveli ženu uhvaćenu u preljubu do toga da sami spoznaju svoje grijehe, možda i veće nego je grijeh ove jadne žene?

Vrlo elegantno Isus reče: „Tko je od vas bez grijeha, neka prvi na nju baci kamen!“ (Iv 8,7).
Ponovno se sagne i nastavi pisati po zemlji, a oni koji dovedoše ženu, kad to čuše, stadoše odlaziti jedan za drugim počevši od starijih (Iv 8,9).

I osta Isus sam – i žena s njime.

Sada započinje razgovor, pravi razgovor između Isusa i žene grješnice o grijehu, o oproštenju... „Ženo, gdje su oni? Zar te nitko ne osudi?“  ...

I mi „bacimo kamen“, ponekad čak i prvi kamen,  na osobe koje znamo i ne znamo!

Povećana slika > u galeriji >http://cro-eu.com/galerija-fotografija/displayimage.php?album=lastup&cat=0&pos=0


Naslov: Prosjaci
Autor: Marica - Svibanj 19, 2008, 02:39:12

Prosjaci

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/normal_prosjakinja.jpg)

O kako je lijepo nedjeljom prošetati pustim gradom. Nigdije na autobuskim stajalištima nema ljudi koji se guraju i gledaju u smjeru autobusa što opet nekoliko minuta kasni -  Vrijeme je novac!

Malo dalje, pored male cvijećarnice „Der Holländer”, pred izlozima robne kuće H & M, nikada ne zastanem, kad mi nešto treba žurno uđem u trgovinu, uzmem, platim i odem – Vrijeme je novac!

Nedjeljom, naravno jer nedjeljom trgovine nisu otvorene, sve je mirno i čisto na ulici, nema staraca, mladih bezkućnika i majki sa dijetetom koje pred izlozima s ispruženom rukom moljakaju za koji euero.

Ponekada, kad sam raspoložena, spustim im po koji novčić ili nekoliko cigareta, ponekad okrenem pogled u drugom smijeru da ne vidim te drhtljive ruke i tužne poglede. Ponekad mi smetaju i pomislim: „ E ti starče, da si u mlade dane rntačio a ne lumpovao, nebi tu sada sjedio“, a kod mladića toviranih ruku „Ljenčino jedna, da ti ja financiram rakiju i cigarete“. Kod majke s dijetetom me peče savijest, ne radi majke već radi dijeteta ali i tu u sebi nađem opravdanje za moj okrenuti pogled i moju škrtost „Pa zar se ja trebam brinuti za tvoje dijete, što si ga rodila kad znaš da ga ne možeš da hraniš“ ili "Ti imaju vremena".

Nisam ponosna na tu, ponekad, moju škrtost, na ti nekoliko zašteđenih novčića ali i tu nađem opravdanja: „ Pa tko bi nadao toliko centi i euero za sve te prosjake ispruženih ruku!“

Danas ih nije bilo pred izlozima, danas nisam morala okrenuti glavu na drugu stranu ulice, danas nisam morala razmišljati dali da dam ili ne i danas nisam morala da žurim – Vrijeme nije novac!

Kod kuće – uz kavu  - opustila sam se na kauču – vrijeme nije novac! Razmišljam o poslu, novcu i prosjacima. Ne sjećam se da sam prije 10 – 15 godina viđala toliko prosjaka na ulicama. Ne vjerujem da ih je toliko bilo ili ih ja nisam primjećivala? Ne nije ih bilo – bilo je više posla i socijalna skrb za siromake bila je veća i bolja, bar tako mislim.

Ali jedno je očigledno, upadljiva a to je jaz između siromaka i bogataša. Danas svaki peti EU-građana tj. oko 100 milijuna živi na rubu egzistencije. Sve više ljudi ima sve manje za svakodnevni život koji svaki dan sve više košta. Za bolesne i majke, samice sa dijecom mislim da je danas život najteži. Dok bolesna starica razmišlja hoće li kupiti danas kuruh ili lijek, mlada majka razmišlja kuda s dijecom i kako naći posao. Nestale su velike-obitelji i s njima podrška, stabilnost i koordinacija.

Sve više žurimo za nečim, hoćemo i moramo, i sve više nam guta dan koji još uvijek ima samo 24 sata.

Kako zadovoljiti sve obaveze-troškove i imati vremena za sebe i druge.

Danas imamo svega "više" a ostaje nam sve manje a najmanje nam ostaje vremena za razmišljanje što je vrijeme od nas učinilo.

U tom smislu želim vam svima dovoljno novaca i da imate vremena da ga potrošite.

Vaša Marica


Naslov: Moderna inkvizacija
Autor: Marica - Svibanj 27, 2008, 20:38:33

Moderna inkvizacija

Danas mi je jedan dragi prijatelj, zaobilazno, postavio pitanje o inkvizaciji (latinski inquisto - traženje, istraga). Sama riječ inkvizicija, kao i svaka riječ, dobiva kroz postupak svoju težinu.

Naravno da sam tu temu odmah odbacila daleko od mene.

-   Što me briga, što se je do prije 400 godina dešavalo! Pomislih u sebi jer nisam htjela priznati da je to još uvijek, nakon stoljeća i stoljeća, vruća tema i da sam nesposobna diskutirati bez presude. Dali je to uopće moguće?
(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/normal_Moderna_inkvizacija-Marica_Drazenovic.jpg)

Diskusija me podsjeća na nogometno igralište u kojem igraju dva tima i u kojem lijevo i desno sjede ljudi – puni emocija.

I tako sam odlutala, u mislima, od "sportskog" stadiona pa došla u današnji svijet – moj svijet.

-   Dali nije inkvizacija:

1.   Krađa biološkog i intelektualnog bogatstva trećeg svijeta

2.   Ekološka prijetnja prehrambenom lancu

3.   Zagađenje, iscrpljenje i privatizacija vode (Prema procjeni Svjetske banke, "U sljedećem će se stoljeću ratovi voditi oko vode." )

4.   Trgovina. Danas se svime se može trgovati i sve je na prodaju - geni, stanice, biljke, znanje, voda, pa čak i zagađenje.

5.   Rat. Politika neke države usmjerena na širenje neposredne ili posredne kontrole nad vanjskim teritorijima

6.   Osobna kapitalizacija – nepravedna podjela kapitala, orjentacija prema "ja" a ne prema "mi"

7.   Promjena individuuma – moralnih vrijednosti.

Dali mi nismo u inkvizaciji, dali mi ne vodimo ovaj svijet prema lomači?

"Za dom spremni" – lijepo! Samo čiji dom, "moj" ili "naš"?

U tom smislu, pozdravljam vas širom svijeta – našega svijeta.

Vaša Marica


Naslov: Sorry, ne sada
Autor: Marica - Lipanj 19, 2008, 12:56:26

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/normal_U_stresu.jpg)Dragi prijatelju ,

hvala ti na e-mailu. Razumijem te i tu modernu današnju pojavu "manjak vremena". Sat nam je postao najvažniji pratilac kroz dan, godinu i život. I koliko se god trudimo, vremena ćemo imati sve manje i manje.

Dali je to još kvaliteta života?

Kako znati čega trebamo imati više a čega manje. Svi se slažemo da je najvažnije zdravlje koje je potrebno za trčanje s vremenom ili nečega drugoga.

Ne želim se miješati u ničiji život jer i ja nemam za to vremena, a niti ga si uzimam, i da filozofiram o životu drugih već samo ustanovljavam, da se ovaj svijet do nesvjestice, sve brže i brže okreće. Kuda?

Gdje je početak i kraj toga kruga, ima li ga? Što ćemo postići s tim "austronautskim" letovima? Kada na zemlji nismo sretni čemu onda putovati na mars?

Sve radimo u žurbi, kupujemo, hranimo se, pozdravljamo prijatelje, diskutiramo u prolazu, razmišljamo samo prije spavanja jer ranije nemamo vremena. Pisma prijateljima ne pišemo na lijepom, u miru s ljubavi, izabranom papiru s perom i tintom. Već odavno je našu korrespodenciju preuzela elektronska pošta i telefon na kojem razgovor počima od prilike ovako: "Samo kratko, da ti se javim. Žurim, nemam vremena …. drugi puta ćemo duže … ali sada nemam vremena"

Sve manje razumjevanja, sve više nesuglasica jer nemamo vremena da u miru saslušamo, da u miru pročitamo. Čak nemamo vremena za plakanje i oplakivanje naših mrtvih, za duge i česte posijete bolesnika u bolnici, za nemoćnu staricu prevesti preko ulice koja već autoputu liči i za sve one "bezvrijedne" stvarčice koje nas sretnim čine.

Dali smo sretni sa satom na ruci, na pisaćem stolu, na noćnom ormariću pa i u kupatilu koji nam je doneo "red" ali i sterilnost? Sve je određeno, podijeljeno na sekunde, svuda i svakuda moramo stići na vrijeme!

A kada, kuda i dali  ćemo uopće "stići"?

Ali ostavimo odgovor za sutra … danas nemamo vremena!

Misli na tebe

Tvoja Marica



Naslov: Aesop
Autor: Marica - Lipanj 22, 2008, 02:48:29

Velike i sitne ribe

Velike ribe lovile su pred sobom male ribice i hvalile se: „Ma tko ste vi, tako male i plašljive! Pogledajte nas, kako smo velike i jake. Nitko nam ništa ne može!“ i nastave dalje pred sobom da love male - sitne ribice.

Najednom se raširi u vodi velika mreža koju su ribari  popreko u more spustili. Kada se je mreža napunila polako su ju ribari izvlačili na kopno. Mreža je sve teža i teža i uža bila i velike ribe nisu više mogle izmaknuti svojoj sudbini.

Male ribice gledale su iz mora gore, u zrak, prema visećim mrežama i mislile u sebi:  Pa baš nije tako loše biti „sitna riba“

Aesop   
(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Aesop_-_Sitna_riba.gif)


Naslov: Odg: Aesop
Autor: Marica - Lipanj 22, 2008, 09:25:15

Dvije žabe

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Dvije_zabe-2.gif)Sunce je malu baru skoro izsušilo kada su  dvije žabe krenule na put u potrazi za hranom. Naveče su stigle do jednoga seljačkoga imanja gdje su našle jedan veliki lonac pun mlijeka u koji su odmah skočile.

Kada su se dosta napile, želile su izaći iz lonca. Ali kaliko god su se trudile i praćakale se u glatkom i mokrom loncu svaki puta su se okliznule i pale ponovo u mlijeko.

Kad ih je već snaga napustila i noge bolile od umora kukala je jedna žaba: "Nama nema spasa. Ma što ćemo se truditi kad je sve uzalud!“ Spustila se u mlijeko i utopila se.

Druga žaba nije izgubila nadu. Ona se bacakala i praćakala cijelu noć sve do zore. I u jutro kad je sunce zasijalo kroz prozor vidila je da sjedi na čvrstom komadu maslaca. Sa svom snagom digla se je na noge, skoknula preko lonca i hop … hop .. skakutajući živa i zdrava vratila se kući.

Aesop


Naslov: Dobro jutro!
Autor: Marica - Lipanj 24, 2008, 10:03:15

Dobro jutro,

jutros rano mi je jedan prijatelj poslao e-mailom ovaj spot. Dugo sam razmišljala dali da mu javno, tu na forumu, dam odgovor.

Ne želim ovaj forum da upotrebljavam za bilo čije političke svrhe i ovo će ostati iznimka. Pišem javno jer mi je velika želja da se već jednom ta sramotna mržnja iskorijeni.

________________________________________

Dragi V.,

hvala na spotu  http://www.youtube.com/watch?v=DRRTyoxrIFQ
I ti si čudo živo, svašta nađeš! Ja sam uvijek rekla da je Mesić pre iskren za političara. Iako različiti i ne usporedljivi Mesić, Račan i Paraga imaju jedno zajedničko a to je nesebičnu iskrenost, ostaju iskreni iako su svjesni da je na njihovu osobnu štetu, idu uspravno iako se uporno ruši-o njihov image !

Meni je jako žao, iskreno žao, da mi – narod nikada nećemo saznati cijelu istinu što se je zbivalo i zbiva iza „zavjesa moći“.
 
Naravno da se uvijek može bez rata samo kad se hoće!

Skratila sam desetljetne priče na jednu rečenicu!!!!!!!!

Zato mislim da moramo iskreno, bez vrijeđanja o svemu da pričamo jer inače će nam ostati onaj neprijatelj tko nam je od uvijek bio prijatelj!

Pričati moramo, drugoga izlaza nema! Istina je jedini put u našu i naše dijece budućnost!

A ti si opet radikalan! Pa nemoj tako! Beograd i Beograđani su drag narod i treba da smo najbolji prijatelji i da se poštivamo bar kao dobri susijedi.

________________________________________

"Sa Beogradom uvijek, pod Beogradom nikad" rekao je Stjepan Radić.

Ako je Hitler bio lud, nisu svi Njemci. Werner-a von Braun su Amerikanci“ na rukama“ odnjeli u USA!

Mi naše političare ne treba da nosimo na rukama ali trebamo da cijenimo, bar kod nekih, njihovu iskrenost.

Još jednom hvala na spotu.

Tvoja Marica


Naslov: Tema dana
Autor: Marica - Lipanj 26, 2008, 09:04:25

www.cro-eu.com na ličkim cestama

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/normal_Jumbo_plakat.gif)

http://jumbo.hr/otocac/hrvatska/cro_eu/


Naslov: "Pogled" u svijet
Autor: Marica - Lipanj 26, 2008, 21:12:18

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Pogled_u_svijet.jpg)

Mudrome čovijeku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svijet.



Naslov: Ekskluzivnost i aktualnost
Autor: Marica - Srpanj 07, 2008, 00:35:46

Ekskluzivnost i aktualnost

Sijećate li se starih filmova i scena gdje prodavač još kasno u noći raznosi „ekstra-izdanje“ – najnovije vijesti?

(http://bilderhosting.yoodo.eu/uploads/df186e78bd.gif) (http://bilderhosting.yoodo.eu)

Ta žurnalistička aktualnost, kada su prodavači još ne osušenom tintom na novinama vičući „ekstra izdanje!“prodavali najnovije vijesti,  je već odavno i isključivo komercijalno orijentirana.

Danas čitamo isti tekst i gledamo iste fotografije od „The New York Times“ pa do „The Canberra Times“ .

Slično je i sa TV serijama. Big Brother, prvi puta na nizozemskoj TV 1999, danas se emitira u 70 zemalja.

(http://bilderhosting.yoodo.eu/uploads/e96c150f86.gif) (http://bilderhosting.yoodo.eu)

Iznimke su povjesne reportaže. Bilo bi malo čudne fotografije novijeg datuma. Tu nije problem ekskluzivnost već objektivnost i neutralnost.

Ponekada je knjiga neusporedljiv izvor informacija.

Vaša Marica


Naslov: Ljenčariti se isplati
Autor: Marica - Srpanj 30, 2008, 03:18:23

Ljenčariti se isplati
(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Ljencariti-Marica_i_macak.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Ljencariti-Marica_i_macak.gif)
Dali da – da, ili da – ne? Ovo toplo ljetno popodne je tako primamljivo, zamamano kao zgodan muškarac s velikom porcijom sladoleda u ruci. Stojim na prozoru i promatram, „flirtam“ sa mojom u vrtu ležaljkom.

Ah, kako bih rado, tako rado, bila malo lijena, ali ja sam htjela i ja sam morala natrag za pisaći stol. Želila sam napisati još jedan post za forum. Uprkos tome, možda će sutra biti kišovito i hladno! Dali da – da ili da – ne?

Ipak i kad bih poslušno i odvažno sjela za računalo, moju glavu i moje prste preopteretila, tko će mi garantirati, da ću uspijeti ono što sam naumila? Ponekad čeznem za mirom, tišinom i snovima o pjenušavim morskim valovima čak više nego za sutrašnjim danom. Možda ta čežnja nije baš tako luda, bezumna, možda je ona razumna? Da, tako nemoćna od umora s takorekuć isplaženim jezikom i sa nervoznim, ustrašivim čelom ništa pametnog ne bih napisala, znam.

Isto tako znam, da nam ponekad ništa drugo ne preostaje nego naše termine – dužnosti ispuniti. Ali ja isto tako znam, da imam najbolje ideje, najpreciznija riješenja i odgovore kad ništa ne radim i kada ništa ne razmišljam, kad se opustim, napornost i trud isključim i kad sve oko mene zaboravim.

Jedan leptir leti preko bijelih i vanile ruža, mačak moga susjede, crn s jednom bijelom točkom na desnom oku – pravi bećar, pokušava ga uloviti. Skakuće, zamahuje šapom, maše repom ali uzalud; leptirić mu proleti pored „nosa“, odleti do ruža i vrati se već ljutome mačku.

Jedan debeli sivi oblak proteže se preko vrta, za trnutak pokrije sunce i odplovi dalje u susjedne vrtove. Ja ležim u mojoj zelenoj ležaljci i slušam razgovore dijece. Ispred vrta, parkira se jedan auto, najprije se zalupiše jedna vrata zatim druga. Čujem muški glas: „Ma, maco, nisam ju ni pogledao..“, žena: „Lažeš, jesi! Ja sam vas promatrala!

Lagani vijetrić njiše nepokošenu travu. Dali sam ja zaspala?  Ja sam bila tako daleko, daleko!  A htjela sam za moj pisaći stol i nešto pametno napisati pa ako ne to onda barem suđe staviti u mašinu i vratiti brdo knjiga u regale. Zašto se ja ne dižem iz ležaljke i obavim sve te poslove, ja sam inače vrijedna i marljiva osoba?

Besposlica je početak svih poroka – nije li tako?

Možda je suprotno točno: Nerad je početak svakoga rada, svih ideja, preduvjet je zdravlje. Ja sam vrijedna osoba, tako su me odgojili. Ja sam lijena osoba, toga su me htijeli odučiti – moj cijeli život, što je kod mene stvarno bilo nužno.

Ali kada sam lijena, to sam naučila, osijetila i doživila, onda vidim dan, obaveze i stvari  sa drugi očima sa lijenim očima takorekuć sa distancijom.  Sve oko mene mijenja svoju vrijednost i cijenu, što je važno – manje je važno ili čak nevažno. Sve se „pomiče“ što u žurbi i trčanju za terminima nije moguće o čemu čak nisam ni pomislila da razmislim.

Ja se protežem u mojoj ležaljci, mačak se je udobno legao ipod moje ruke žmirka zadovoljno u sunce i prede.

Ah kako si želim tako opušteno, tako zadovoljno i predeno na cijeli svijet žmirkati.

Jedan leptirić proleti preko mene i mačka, mačak lijeno gleda za leptirićem – ljenčariti je ponekad korisnije nego loviti, mislim, da to upravo misli mačak – zijeva, proteze se sve do moga pazuha i zaspe. I ja zijevam, protežem se. Sunce je nestalo iza krovova kuća. Zahladilo je u sijeni, u vrtu. Koliko sati bi moglo da bude?

Ajmo se mi sada ustati i nešto  pametno raditi, slažeš li se, pitam ljubazno mačka. Mačak prede, fiksira me i potrča lebdećem na travi listu. Ja sam uzela svoje naočale, novine, knjigu – veče je. Sad ću napisati post  „Na današnji dan“ – tužan događaj. Sigurno neću pisati o šetnji, na ležaljci, mojih misli.

Ah kako je lijepo ljenčariti, u mašti odlutati, zalutati, ne biti nađen i vratiti se zadovoljan i pun energije natrag u realnost. I dok sjedam za pisaći stol pjevušim „Vraćam se živote tebi, tebi na obaveze stare.....“ ili to ide ovako „Vraćam se Liko tebi, tebi na obale Gacke, vraćam se Liko tebi, tebi pod zidine stare....“ ili ide drugačije? Ma nije važno! Važno je otići i vratiti se!

Ljenčariti se isplati!


Naslov: Prosječna neto plaća u svibnju 4.890 kuna
Autor: Marica - Srpanj 31, 2008, 08:50:25

Prosječna neto plaća u svibnju 4.890 kuna

Prosječna bruto plaća po radniku u svibnju 2008. godine iznosila je 7.179 kuna i u odnosu na travanj 2008. godine nominalno je veća 0,3%, a realno je manja za 0,8%, jer je rast potrošačkih cijena bio brži od rasta plaća. Prosječna neto plaća po radniku u svibnju 2008. godine iznosila je 4.890 kuna i u odnosu na travanj 2008. godine nominalno je veća 0,4%, ali realno je manja za 0,7%.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/www_fina_hr_%281%29_2008-07-31%2C_08_18_56.jpg)

Poslodavci u državnom vlasništvu isplaćuju veće plaće radnicima od onih u privatnom vlasništvu. U državnom je sektoru prosječna neto plaća isplaćena u svibnju 2008. godine bila 24,8% veća od one isplaćene u privatnom sektoru. Prosječna neto plaća u svibnju 2008. godine u privatnom sektoru bila je za 8,8% niža od državnog prosjeka, dok je u državnom sektoru veća za 13,8% od prosjeka.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/www_fina_hr_%282%29_2008-07-31%2C_08_19_15.jpg)

Prosječne plaće najveće u djelatnosti financijskog poslovanja

Prosječna neto plaća po područjima djelatnosti u svibnju 2008. godine kretala se od 7.660 kuna u djelatnosti financijsko poslovanje, do 3.502 kune u djelatnosti ribarstva. Dakle, u  omjeru 2,2 prema 1, što znači da su u ribarstvu prosječne neto plaće manje za 4.158 kuna od prosječnih plaća isplaćenih u sektoru financijskog poslovanja. Sektor financijskog poslovanja (gdje su prosjeci najveći) ima 56,7% veće neto plaće od republičkog prosjeka. U odnosu na prosječne neto plaće isplaćene na razini Republike Hrvatske, u svibnju 2008. godine ribarstvo zaostaje 28,4%. Za prosjekom Republike Hrvatske zaostaju i djelatnosti hotela i restorana 20,9%, građevinarstvo 15,1%, trgovina 15,6%, prerađivačka industrija 8,3%, poljoprivreda, lov i šumarstvo 7,8%, privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem 4,1% te  ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 0,2%.

U ostalim djelatnostima  prosječne neto plaće veće su od državnog prosjeka. Veći prosjek od republičkog bilježi se u ovim granama djelatnosti: financijsko poslovanje 56,7%, javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje 20,7%, zdravstvena zaštita i socijalna skrb 15,9%, opskrba električnom energijom, plinom i vodom 12,6%, prijevoz, skladištenje i veze 11,3%, rudarstvo i vađenje 10,5% te poslovanje nekretninama i iznajmljivanje 8,5%.
 
Najviši prosjek neto plaća u gradu Zagrebu, a najniži u Međimurskoj županiji

U svibnju 2008. godine kod svih županija osim u Gradu Zagrebu bilježi se zaostajanje plaća u odnosu na republički prosjek. Ovakva kretanja plaća po županijama prisutna su već duže vrijeme. Prosječne neto plaće isplaćene po županijama u svibnju 2008 godine kretale su se od 3.740 kuna u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, do 5.610 kuna u Gradu Zagrebu, dakle razlika je čak 1.870 kuna. Po visini prosječno mjesečno isplaćene neto plaće iza Grada Zagreba slijede Dubrovačko-neretvanska županija s prosjekom od  4.841 kunu, Primorsko–goranska s 4.764 kune , Istarska s 4.715 kuna te Zadarska županija s 4.420 kuna.

Najniži prosjek neto plaća po radniku u svibnju 2008. godine uz Bjelovarsko-bilogorsku županiju bilježe i Međimurska županija s 3.755 kuna, Vukovarsko-srijemska 3.780 kuna, Varaždinska 3.923 kune, Krapinsko-zagorska 3.952 kune, Virovitičko-podravska 3.960 kuna te Ličko-senjska 4.133 kune.

Značajan dio primanja radnika čine i isplate naknada materijalnih prava vezanih uz radni odnos. Za naknade materijalnih prava radnika (dnevnice u zemlji, prijevoz radnika, terenski dodatak, nagrade, pomoći, poklon djeci, božićnice, itd.) u svibnju 2008. godine isplaćeno je ukupno 279,1 milijun kuna, od čega najviše za  prijevoz na posao i s posla 54,5%, dnevnice u zemlji 9,4%, terenski dodatak 8,9%, regres za godišnji odmor 7,4% itd.

Isplaćena sredstva za neto plaće u razdoblju siječanj –svibanj 2008. godine

Pravne osobe u Republici Hrvatskoj su za bruto plaće u svibnju 2008. godine isplatile sredstva u ukupnom iznosu od 6.846,1 milijun kuna, što je nominalno više za 1,1%, (realno nije bilo promjene ) od isplata u travnju 2008. godine. Za neto plaće u svibnju 2008. godine isplaćeno je 4.663,4 milijuna kuna, što je nominalno više za 1,2%, a realno za 0,1% od onih isplaćenih u travnju 2008. godine.

Kumulativno promatrano u razdoblju siječanj – svibanj 2008. godine sredstva za bruto plaće isplaćena su u iznosu od 33.479,8 milijuna kuna i bilježi se njihov nominalni rast od 10,2%, a realni  4,0% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U istom razdoblju sredstva za neto plaće isplaćena su u iznosu od 22.836,1 milijun  kuna i nominalno su veća za 9,2%, a realno za 3,0% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Kumulativni rast potrošačkih cijena bio je sporiji od rasta sredstava isplaćenih za plaće pa su plaće uz nominalni rast i realno rasle. U razdoblju siječanj - svibanj 2008. godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine rast potrošačkih cijena iznosio je 6,0% , a u svibnju u odnosu na travanj 2008. godine se bilježi njihov rast 1,1%. Realni rast plaća izračunava se tako da se indeks nominalnog rasta plaća deflacionira indeksom rasta potrošačkih cijena.

Detaljnije u FINA-inoj Informaciji o isplatama plaća i naknada vezanih uz radni odnos u veljači 2008. godine

Izvor: http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=895


Naslov: Na Brijune doputovao kralj Abdullah Bin Abdul Aziz
Autor: Marica - Kolovoz 08, 2008, 23:05:03

Na Brijune doputovao kralj Saudijske Arabije

Na Brijunske otoke doputovao je Abdulah Bin Abdul Aziz, kralj Saudijske Arabije i jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, priopćeno je iz ureda za odnose s javnošću Nacionalnog parka Brijuni.

(http://cro-eu.com/uploader/uploader/KRALJ Saudijske Arabije Abdulah Bin Abdul Aziz.jpg) (http://cro-eu.com/uploader/uploader/KRALJ Saudijske Arabije Abdulah Bin Abdul Aziz.jpg)

Kralj Abdulah, članovi njegove obitelji i pratnja na Brijune su doplovili s čak tri broda i to "Golden Odysseyem" duljine 74 metra, "Golden Shadowom", duljine 59 metara, te "Golden Ospreyem", duljine 28 metara.

(http://cro-eu.com/uploader/uploader/Prince Abdul Aziz- Koenig Abdullah.jpg) (http://cro-eu.com/uploader/uploader/Prince Abdul Aziz- Koenig Abdullah.jpg)

Visoki gosti uživaju u blagodatima Brijunskih otoka, a za kupanje i sunčanje odabrali su Mali Brijun. Saudijski kralj na Brijunima će se zadržati do sutra kada će nastaviti plovidbu prema Dalmaciji.

Brijuni, 08.08.2008., 19:21 http://dnevnik.hr/vijesti/


Naslov: Od ugriza šišmiša vampira umrlo 38 ljudi
Autor: Marica - Kolovoz 10, 2008, 13:49:43

Od ugriza šišmiša vampira umrlo 38 ljudi

(http://cro-eu.com/uploader/uploader/Venezuela-od sismisovog ugriza 38 ljudi umrlo-Marica.jpg) (http://cro-eu.com/uploader/uploader/Venezuela-od sismisovog ugriza 38 ljudi umrlo-Marica.jpg)

Caracas, 09.08.2008., 22:08

Najmanje je 38 ljudi umrlo u selima Venezuele, a medicinski stručnjaci sumnjaju da su ljudi umrli od ugriza šišmiša vampira koji su im prenijeli bjesnoću. Još uvijek se čekaju rezultati testova krvi koji tek trebaju potvrditi uzrok smrti, ali simptomi ukazuju na bjesnoću, rekla su dva istražitelja sa Sveučilišta u Kaliforniji i medicinski stručnjaci koji se bave ovim slučajem. Antropolog Charles Briggs i dr. Clara Mantini Briggs kažu da su simptomi seljana prije smrti bili vrućica, bolovi u tijelu, trnci u nogama nakon kojih je slijedila paraliza te veliki strah od vode. 'Simptomi koje su pokazivali ovi ljudi prije smrti su simptomi bjesnoće', rekao je dr. Charles Ruppercht.

U Venezueli se istražuje što je uzrokovalo smrt ovih ljudi, a vlasti planiraju dijeliti mreže protiv komaraca kako bi onemogućili da šišmiši ulaze u domove. Ujedno šalju medicinske timove koji će stanovnicima sela biti na raspolaganju.

Bjesnoća se pojavila kada su sela napala šišmiši vampiri, koji su i inače problem u Južnoj Americi, a napadaju kada je njihovo prirodno stanište narušeno, što se u ovom slučaju dogodilo otvaranjem rudnika.

Od ugriza šišmiša vampira najmanje je 38 Warao Indijanaca umrlo od lipnja 2007. godine, od toga 16 u posljednja dva mjeseca.

Izvor: http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/

* * * * *

(http://cro-eu.com/uploader/uploader/sismis nocna zivotinja.jpg) (http://cro-eu.com/uploader/uploader/sismis nocna zivotinja.jpg)(http://cro-eu.com/uploader/uploader/sismis zarazen bjesnilom.jpg) (http://cro-eu.com/uploader/uploader/sismis zarazen bjesnilom.jpg)

Šišmiši nose često smrtonosni virus bjesnoće. Ugriz od njih je rijetkost, jer su životinje vrlo plašljive. Opasnost prijeti kod nesposobne životinje za lijet.

Nakon prvih simptoma – groznice i nesvjestice -  šišmišov ugriz  dovodi obično do smrti, U ljudi, inkubacija traje od 20 do 120 dana; obično traje od četiri do šest tjedana. Ako cjepljenje nije sprovedeno prije - u idelnom slučaju – onda je to neobhodno odmah nakon ugriza. Do sada su samo pet slučajeva u svijetu poznati sa pacijenatima koji su preživjeli.

Povrijeđen ili nesposobnog za let šišmiša u nikojem slučaju se ne smije dodirnuti, on može biti zaražene s bjesnilo. Psi i mačke u principu bi trebali biti cijepljeni.

Odmah nakon napada šišmiša, virolozi preporučuju, ranu sa sapunom i vodom oprati, dezinficirati i posijetiti liječnika.

Bjesnoća je uzrokovana virusom koji se u centralnom nervnom sustavu širi. Izbijanja bolesti može se spriječiti cijepljenjem u roku od četiri dana nakon infekcije virusom. Ali ako je bolest izbila onda uvijek završi smrtonosno.

Većinom se virusom zaraze lisica, pas i mačka

Piše Marica Draženović


Naslov: Što je prijateljstvo?
Autor: Marica - Kolovoz 11, 2008, 13:19:55

Prijateljstvo

Jutros mi se je kratko jedan dragi prijatelj javio. Potsjetio me je na nešto što sam u mojoj žurbi zaboravila. On je daleko ali je moj pravi prijatelj. Uvijek mu se mogu sa mojim problemčićima i problemima javiti. Voljan je na svojim širokim leđima i moj balast da nosi. Za to sam mu zahvalna.

Što znači za Vas prijateljstvo?

Za mene prijateljstvo znači pozitivan osijećaj i odnos između dvije osobe koji si poklanjaju međusobno simpatiju i povjerenje. Prijateljstvo znači voliti nekoga zbog njega a ne zbog neke vlastite koristi.

Prijateljstvo se temelji na ljubavi, povjerenju i međusobnom poštivanju. Prijateljstvo ne zna za vrijeme i granice ono je uvijek tu kao i zrak koji udišemo.

Želim Vam svima  ugodan i sunčani dan.

Vaša Marica

(http://bilderhosting.yoodo.eu/uploads/0a66a2564c.jpg) (http://bilderhosting.yoodo.eu)


Naslov: Preporučljivo - Nova TV videoteka
Autor: Marica - Kolovoz 11, 2008, 13:57:03

Preporučljivo

Nova TV videoteka
http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/

Moj favorit je „Večernja skola

Večernja škola otvara učionicu Europi.

Komičar koji humor uzima za doručak, ručak i večeru, majstor improvizacije, obožavatelj Slovenaca, smrknuti profesor, živahni govornik i komentator hrvatske svakodnevice ponovno je u kraljevskom terminu. Pervan glavom i bradom sprema drugi krug showa za one koji su preživjeli hrvatsku zbilju. U vrijeme stand up-a vrijeme je da se ustane kada uđe Profesor, jer vrijeme je za Europsku uniju. Na tom putu potrebno je da pogledamo sami sebi u oči, podastremo dokaze i sagledamo svoje ponašanje u prirodnom okruženju, poručuje Profesor. U tome će učenicima i Profesoru pomoći dvjestotinjak ljudi iz regije, oni koji znaju glumiti i koji bi to htjeli znati, a sve to u ulozi publike. Ali u Večernjoj školi publika govori, jer ima što reći. Na putu u EU naći će se i video zid kao vrata u našu zbilju i iskustva ljudi iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Crne Gore. Vidjet ćemo tko smo kako bismo se pročistili za ulazak u elitno europsko društvo – Rumunjsku, Bugarsku, Mađarsku, Poljsku, destinacije kamo će najsretniji otputovati i vidjeti što nas u Europi očekuje. Učenici će slušati jednu lekciju po emisiji, ali će ju s Profesorom i gostima obraditi iz svakog kuta.

Glumci:

Željko Pervan
Đuro Utješanović
Mladen Horvat
Damir Folnegović
Ahmed Al-Rahim
Boris Šiber
Maja Kovač


(http://cro-eu.com/uploader/uploader/www.dnevnik.hrvijestihrvatska-vecernja skola.jpg)

(http://cro-eu.com/uploader/uploader/Vecernja skola-Nova TV.jpg)


Naslov: Život u hotelu
Autor: Marica - Kolovoz 12, 2008, 00:35:53

Život u hotelu

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Zivot_u_hotelu.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Zivot_u_hotelu.gif)

Ajde dođi na MSN da malo čavrljamo o Bogu i narodu – čitam privatnu poruku moje prijateljice Ane.
Ah` kako rado bih sada tračkala o mome neoženjenom susjedu i o svemu što mi na pamet padne a ponajviše o muškom rodu.
Nekako mi je najdraže o njima tračkati kao da ih dobro poznam, kao da znam kako njihov „sat“ kuca. Pa nisu oni baš neka tajna – lako ih je skužiti – mislim.
Ali nema ništa od MSN-a i od filozofiranja tko –kada –koga i zašto ....... moje suđe u kuhinji naslagalo se je poput Ejfelovog tornja i demonstrativno i provokatno gleda u mena a ja u njega.
Pa što je ovo, ni u hotelu nemaju toliko suđa dnevno koliko se je kod mene od jutros čaša, šoljica, zdijela i zdijelica nakupilo ...  pomisli u sebi i poželi zamjeniti moj stan s hotelom.

Život u hotelu – fenomenalna ideja!

Pametni ljudi, s novčanikom koji je bar toliko težak da ga nikad ne nose sa sobom, žive već odavno u hotelu, ne moraju si čak ni vrata sami da otvore. Seniori u mirovini zimuju do pola godine na Kanarskim otocima u hotelima ili poslovni ljudi "Business people" i njima je već odavno drugo prebivalište hotel jer im je radno mijesto svugdje na svijetu.

A moje radno mjesto, nažalost, je tu u kući. Znam, ne treba mi kišobran i ne moram u jutro led na autu da stružem ali ipak .... Ah kako bih se rado mijenjala za  jednu suit ili jedan apartman u hotelu!

Izašla sam iz kuhinje, otišla u dnevni boravak, sjela u ljuljačku i razmišljam kako bi bilo lijepo imati sve te udobnosti pri ruci; svako jutro čiste ručnike, 24 sata room service, internet-pc, bazen za plivanje, saunu, frizera, kozmetičarku, masera pa čak i service za pranje i peglanje mojih bluza a da nepričam o čišćenju cipela – jednostavno ih ostavim pred vratima! Svaki dan usisani debeli tepisi, obrisana prašina i iše vrata i na lampama, doručak čeka na bijelom poštirkanom stoljnjaku i zgodan i ljubazan konobar, milina za oči, mi se zahvali na posjeti. Ne razmišljam o mrvicama na stolu i o suđu koje treba prati.

Ah to je život – život u hotelu!

Imala bih više slobodnog vremena za život; muzeje, kazališta, robne kuće, šetnje pa i za tračkanje.

Upravo kada sam razmišljala o sobarici kako čisti, briše i polira moje kupatilo – nigdije ni kapi vode na pločicama, ručnici na milimetar složeni – sve blista, trgnu me iz moje mašte telefon.

Dikky:   Mami je danas rođendan. Evo slavimo kod Jadranke i pričamo o vama ...

Neugodno mi je, stidim se! Kako sam samo mogla zaboraviti teta Slavkin 86. rođendan?!

Ah, da živim u hotelu i za to bih imala više vremena – vremena za one koje volim.

Marica
 


Naslov: Mudra izreka
Autor: Marica - Kolovoz 13, 2008, 23:35:52

(http://cro-eu.com/uploader/uploader/Liliputaner-karikatur-1849.jpg) (http://cro-eu.com/uploader/uploader/Liliputaner-karikatur-1849.jpg)

Da laž stvrano ima kratke noge,
onda bi muškarci bili Liliputanci!


Naslov: Odg: Mudra izreka
Autor: Marica - Kolovoz 20, 2008, 12:51:45

(http://cro-eu.com/uploader/uploader/Doktorhut.jpg) (http://cro-eu.com/uploader/uploader/Doktorhut.jpg)

Kapu ti mogu kupiti ali pamet ne.



Naslov: Bez – granična ljubav
Autor: Marica - Kolovoz 27, 2008, 13:37:19

Bez – granična ljubav

(http://cro-eu.com/uploader/uploader/Bez morala.gif) (http://cro-eu.com/uploader/uploader/Bez morala.gif)

Ljubav je poput rata;

-   lako plane - započme
-   na žrtve ne misli
-   sve oružje upotrebi
-   sve si dozvoli




Marica                                                   
(http://cro-eu.com/uploader/uploader/Andjeo.gif) (http://cro-eu.com/uploader/uploader/Andjeo.gif)



Naslov: Dana 1. siječnja 2009. godine stupa na snagu novi Zakon o doprinosima
Autor: Marica - Rujan 05, 2008, 12:15:29

(http://cro-eu.com/uploader/uploader/Ministarstvo financija-porezna uprava.jpg)

Novi Zakon o doprinosima

Dana 1. siječnja 2009. godine stupa na snagu novi Zakon o doprinosima

ZAKON O DOPRINOSIMA
'Narodne novine' br. 84/08

I. TEMELJNE ODREDBE I NAČELA

Članak 1.

Ovim se Zakonom propisuje obveza plaćanja doprinosa za financiranje obveznih osiguranja (u daljnjem tekstu: doprinosi), vrste doprinosa i stope za obračun, obveznik doprinosa, obveznik obračunavanja doprinosa, obveznik plaćanja doprinosa, osnovice za obračun i način njihova utvrđivanja, obveza i način obračunavanja, obveza plaćanja i rokovi za uplatu, obveza izvješćivanja te druga pitanja vezana uz poslove prikupljanja doprinosa.

Članak 2.

(1) Obveznim osiguranjima smatraju se:
1. obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti,
2. obvezno mirovinsko osiguranje za starost na temelju individualne kapitalizirane štednje,
3. obvezno zdravstveno osiguranje,
4. obvezno zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu i
5. osiguranje za slučaj nezaposlenosti.

(2) Obvezna osiguranja, obvezno osigurane osobe, prava iz osiguranja i nositelji obveznih osiguranja uređeni su propisima o obveznim osiguranjima i posebnim propisima.

Detaljnije > http://propisi.pu.mfin.hr/index_open.asp?idPropisa=2140&jid=1&ime=Zakon%20o%20doprinosima

http://www.mfin.hr/



Naslov: Kraljevska obitelj iz Norveške u Hrvatskoj
Autor: Marica - Rujan 06, 2008, 22:32:15

Hrvatska - gdje kraljevi odmoraju  

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Kraljevska_obitelj_iz_Norveske_u_HR.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Kraljevska_obitelj_iz_Norveske_u_HR.jpg)

Kao obični turisti  prošetali su  po ulicama Splita. Djed, baka, majka, otac i dijete. Ali skupljači suvenira nisu bili „Horvat“ ili „Horvatić“ već kraljevska obitelj iz Norveške!

Povodom 40-o godišnjeg brraka pozvali su  Harald (71) i Sonja (71) prestolonasljednika, njegovu suprugu i unučad u Hrvatsku da uživaju u toplim sunčanim danima i kulturnoj baštini grada Splita kao i otoka – biserja našeg Jadrana.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Kraljica_Sonja_i_Marius.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Kraljica_Sonja_i_Marius.jpg)

Prestolonasljednica Mette-Marit (35) i Haakon (35) s Mariusom (11) uživali su kao što je vidljivo. Samo Ingrid Alexandra (4) i Sverre (2) nisu bili uključeni  - oni su drijemuckali na jahti „Norge“

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Kraljevska_obitelj_u_Splitu.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Kraljevska_obitelj_u_Splitu.jpg)

Posjetite nas ponovo.

Uvijek nam dobro došli

* * * * *

Croatien – wo Könige Urlaub machen

Wie ganz normale Touristen durchstreiften sie die Gassen von Split. Opa, Oma, Mutter, Vater und Kind. Doch die Andenkenjäger waren keine Müllers oder Meiers, sondern die Königsfamilie aus Norwegen!

Anlässlich ihres 40. Hochzeitstages luden Harald (71) und Sonja (71) das Kronprinzenpaar und dessen Kinder nach Kroatien ein. Sonne tanken, die Seele baumeln lassen.

Mette-Marit (35) und Haakon (35) mit Marius (11) genossen es sichtlich. Nur Ingrid Alexandra (4) und Sverre (2) waren nicht mit dabei - sie dösten auf der Yacht "Norge".

Ihre königliche Hoheit, besuchen sie uns wieder.

Sie sind uns immer willkommen



Naslov: Starost može biti tako lijepa . . .
Autor: Marica - Rujan 09, 2008, 15:20:30
Starost može biti tako lijepa . . .
(http://cro-eu.com/uploader/uploader/Dvoje na klupi.gif)

Danas sam opet vidila onih dvoje 
napolju
pred mojim stanom
na klupu ispod stare lipe
jedan stari par
iz našeg susjedstva
koji dnevno
idu u šetnju
pogledi pun ljubavi
nježno joj miluje i
sklanja kosu s čela
jedan dragi pogled
je njezina zahvalnost
ona mirno pusti svoju ruku
na njegovu
jedan dodir
pun povjerenja i ljubavi
pri ustanku s klupe
ona ga uhvati ispod ruke
njezin oslonac, njezin prijatelj
osjeti se, vidi se da su
prošle burne godine života
ali osjeti se, vidi se
njihova ljubav
koja poput sunca
svjetluca
na površini mirnog mora.
Starost može biti tako lijepa . . .

Marica Draženović


Naslov: Rang lista najuspješnijih općina u Hrvatskoj
Autor: Marica - Rujan 17, 2008, 14:44:21

RANG LISTA NAJUSPJEŠNIJIH OPĆINA

Ako iz popisa 552 grada i općine izuzmemo sve gradove, njih ukupno 135, i usporedimo financijske rezultate poslovanja poduzetnika na razini općine, po kriteriju ostvarenog ukupnog prihoda poduzetnika, među 10 najvećih općina su:

1.   Stupnik i Brdovec (ZgŽ), Zagrebačka županija

2.   Trnovec Bartolovečki (VŽ), Varaždinska županija

3.   Konavle (DNŽ), Dubrovačko-neretvanska županija

4.   Hum na Sutli (KZŽ) Krapinsko-zagorska županija

5.   Viškovo i Matulji (PGŽ), Primorsko-goranska županija

6.   Darda (OBŽ) Osječko-baranjska županija

7.   Kršan (IŽ), Istarska županija

8.   Nedelišće (MŽ). Međimurska županija

Rang lista općina s obzirom na ukupan prihod poduzetnika u 2007. g.

Naziv

Stupnik
Trnovec Bartolovečki
Konavle
Hum na Sutli
Viškovo
Matulji
Darda
Kršan
Brdovec
Nedelišće
Broj poduzetnika -

100
81
312
67
327
362
49
58
138
165
Broj zaposlenih -

1.967
2.395
2.472
1.666
1.909
1.948
2.552
310
793
1.448
Ukupni prihod

2.408.762
1.695.780
1.518.396
1.176.353
1.103.290
1.035.105
1.033.841
959.772
832.737
792.694

Izvor: Registar godišnjih financijskih izvještaja, na dan 18. travnja 2008.

http://www.fina.hr/


Naslov: Vjera, ufanje, ljubav
Autor: Marica - Rujan 23, 2008, 11:43:29

Slavna Bosno znash li ono vreme?
kad poznala nisi tursko breme,
kad pod jarmom nisi uzdisala,
i postanje tvoje proklinjala,
kadje tvoja kruna s’ krixom sjala.
Dobro si se i nadala;
A sada si sasvim zapustjena,
i prelepom slavom opustjena.
ti na rastu krixa izrezujesh,
i krijuch se njemu ponizujesh.
jer na Cerkvi nesme’ ga imati,
tkoche dulje Svjeta uxivati.
Gdichesh najti duhovnog Pastira?


Autor: Svećenik Josip Marić
(1807.–1883.)
(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Tuzni_kriz-Autor_Marica.gif)


Naslov: HIDRO - DISCO SVICA
Autor: Marica - Listopad 04, 2008, 02:05:25

HIDRO - DISCO ŠVICA

Adaptirati i investirati u kulturnu gastronomiju

Stara i napuštena Hidrocentrala mogla bi, s mudrim investorima, postati središte mnogih kulturnih i informativnih događanja; izložbe, igre, ples i glazba od jazza, rocka do hip-popa. Dakle jedno najekskluzivnije mjesto za sastanke ličke i internacionalne mladeži.

(http://cro-eu.com/uploader/uploader/20-Hidrocentrala u Svici, 15.lipnja 1935-Slikano 01.10.2008 (12).JPG) (http://cro-eu.com/uploader/uploader/20-Hidrocentrala u Svici, 15.lipnja 1935-Slikano 01.10.2008 (12).JPG)(http://cro-eu.com/uploader/uploader/31-Hidro-Disco.jpg) (http://cro-eu.com/uploader/uploader/31-Hidro-Disco.jpg)
Klikni na fotografiju da se poveća

U modernim ambijentama pomješani s povijesti hidrocentrale, Švica bi mogla tokom cijele godine biti privlačno svratište zabave – mjesto za one koji još uvijek ne žele ići kući.

(http://cro-eu.com/uploader/uploader/32-Hidro-Disco.jpg) (http://cro-eu.com/uploader/uploader/32-Hidro-Disco.jpg)

Liki je potrebna jedna zabavno-kulturna atrakcija.

Dragi investorti,

dođite u Švicu i investirajte u ovaj interesantni objekt.

Više o Hidrocentrali > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=758.msg1408#msg1408

Marica Draženovic

(http://cro-eu.com/uploader/uploader/Ples.gif) (http://cro-eu.com/uploader/uploader/Ples.gif)


Naslov: Ja ne razumijem odrasle
Autor: Marica - Listopad 08, 2008, 13:40:40

(http://cro-eu.com/uploader/uploader/Nije lako biti sladak-kislea Marica.gif)

Kada sam bila dva mjeseca stara, moj je tata bio tako neuk - ma najveća neznalica koju sam  u mome životu vidjela. Teško sam toga starog čovijeka u mojoj blizini podnosila. Ali, kada sam bila deset mjeseci stara, čudila sam se, koliko je taj čovijek za osam mjeseci naučio.


Naslov: Pisma
Autor: Marica - Listopad 30, 2008, 12:43:18

Draga moja prijateljice,

Vaše  jučerašnje riječi pohvale za moj rad na forumu bile su najljepša "laku noć"! Otišla sam s osmijehom na licu spavati. Hvala

Ja vjerujem u takozvanu "duševnu rodbinu" više nego u "krvnu". Ne znam dali ste čitali prof. Elizabeth Kübler Ross "Über den Tod und das Leben danach". Ona je najbolje opisala da je duša besmrtna.

Mislim da nije važno što ili tko nas je "pogurnuo" da stupimo s nekim u kontakt jer,  sve je to ogromna mreža planova duša koje mi s našim logičnim razmišljanjem ne možemo shvatiti.

Ja gledam nas kao božje instrumente. Bog nas, ne izabirući, upotrebi za pojedine njegove planove. Mi smo dio Boga - dobrote!

Isto kao što ja iz ladice ne gledam koju ću žlicu ili nož uzeti (jer su sve jednake) ali moram uzeti nož ako želim komadić mesa izrezati. Tako i nas Bog upotrebljava za pojedine (nečije) molitve, želje i svoje planove.

Inače sam život bi bio bezsmislen ako mi nebi bili dio Boga i ako nemamo neke universalne funkcije na ovome svijetu.

Žalosno je, da smo mi s vremenom izgubili sluh te ne čujemo što si naše duše kažu. Slično je to s lovačkom zviždaljkom; lovački pas ju čuje i odmah dotrči dok mi ljudi ne čujemo  "zvižduk". Isto je tako i sa gusjenicom i leptirom. Leptir je ljepši!!

Ni najmanje nisam žalosna da činim nekome "uslugu" tko to (po mome mišljenju) nije zaslužio jer znam da je Bog tako odlučio i da je to moj zadatak.

Inače ne bi ni molitva "Oče naš" imala smisla jer ja molim Boga da oprosti meni onako kako ja opraštam mojim grješnicima. A kako ja opraštam? To bi značilo da ja Boga molim da mi nikada i ništa ne oprosti!

Pišete mi da je „gliha“ u Slavoniji naziv za slavljenje kod gradnje kuće

Gliha? Sigurno je to mađarska riječ?  Nisam ju nikada čula.

Draga prijateljice, ponekad sam svjesna kao i sa Hidrocentralom Švica da pišem "gluposti" ali ponekad je važnije da se o nečemu priča i konačno počeme da razmišlja. Glupost nije onda ako s tim razmišljanjima nekoga prodrmam ili probudim.

Za Hidrocentralu u Švici i Gacku mineralnu vodu su me mnogi ismijavali ali bar su se sjetili dva dobra i važna projekta za Liku.

Još ću ja mnogo "gluposti" kako moji neprijatelji za moj trud kažu, napisati ako s njima obratim pažnju na ono što je važno.

Razmišljanja dali gradonačelnik nosi crvenu, plavu ili zelenu kravatu, koliko je na zadnjoj fešti "ovaca" ili "koza" zaklano a niti jedan jedini "vol" su besmislena i suvišna.

O nekim stvarima nije potrebno, jer ne zahtjevaju, da se o njima razmišlja, priča i piše kao što nije važno dali ravnatelj bolnice ima jednu –dvije  -tri ljubavnice. Važno je samo i to je pitanje: Dali je dobar kirurg ili kardiolog !

Bill Clinton bio je dobar, najbolji, predsjednik kojega je USA do sada imala. Bilo bi mi glupo ujedno i o Moniki Lawinsky razmišljati.

Svako moje razmišljanje ima svoju svrhu koja opravdava sredstva.

O "Svrha, namjera, cilj opravdava sva sredstva“ pisati ću Vam u sljedećem pismu.


Budite mi pozdravljeni.

Vaša
(http://cro-eu.com/uploader/uploader/Gusjenica i leptir-logo.gif)


Naslov: S tobom
Autor: Marica - Listopad 31, 2008, 13:39:12

S tobom

Zatvorila sam moje oči i idem na put s tobom. Putovanje u davna vremena, meni nepoznate krajeve ali ti me vodiš, pokazuješ mi put. Sve je mirno, napuštena sela, po prašnjavim cestama hodamo samo ti i ja. Stala sam, pored tebe tu pred starom napuštenpm i srušenom mlinicom u Švici. Čitam tvoje misli, osijetim tvoju ljubav, tvoju energiju, tvoju znatiželju. Znati željna sam i ja!

Polako gubim tlo pod nogama ali ti si tu i zajedno letimo kroz prošlost, preko livada punih lanovoga cvijeta, preko crvenih polja maka sve do ušća Gacke. Iz vojarne pored crkve čuje se zapovjedni glas austrijskog oficira. Smeta mi. Brzo napuštamo grad. Na visini od 800 m, na vrhu Stožca topim se – nestajem; postajem ti; gledam tvojim očima, mislim tvojim mislima i znam da ćeš me na kraju putovanja vratiti natrag gdje vrijeme ima značenje, gdje sat neumorno kuca, gdje je svaka sekunda dragocijena.

Ah, bar još nekoliko minuta da te držim u mojem zagrljaju ..... mojim mislima ... ali ti mi skližeš iz ruku, preko grudi, lijevoga kuka i s tupim zvukom padneš pored mene.

Dižem se s kauča još opijena od putovanja s tobom a ti ..... ti ležiš na podu .....

Hm .. stranica 62 -63! Dokle sam stigla, gdje sam stala?

Ah, draga moja knjigo ... vrati me natrag u zemlju mojih predaka!

(http://cro-eu.com/uploader/uploader/Knjiga-otvorena-logo.gif)
Marica Draženović, 31.10. 2008.


Naslov: Ovdje se nalazi tvoj planet
Autor: Marica - Studeni 08, 2008, 08:59:16

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Mi_i_svemir.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Mi_i_svemir.jpg)

Klikni na fotografiju da se poveća



Naslov: Ovdje se nalazi tvoj planet
Autor: Marica - Studeni 09, 2008, 22:03:35

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/2%7E3.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/2%7E3.jpg)

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/1-Zemlja%2C_nas_dom.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/1-Zemlja%2C_nas_dom.jpg)

Klikni na fotografiju da se poveća


Naslov: GreenCard Lottery
Autor: Marica - Studeni 15, 2008, 18:58:26

Dragi čitatelji,

još samo dva tjedna imate vremena da se prijavite za DV-2010 lutriju!

Obama želi stranim inženjerima dodjeliti Green Card. Preko 60 000 talentiranih mladih znanstvenika, iz svih krajeva svijeta, želi novi predsjednik godišnje primiti u SAD.

Ako ste bez posla, ako želite proširiti znanje i dobro biti plaćeni put Vam je otvoren.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/GreenCard_Lottery.jpg)

http://www.green-card.com/


Naslov: Jesensko-zimska melankolija
Autor: Marica - Studeni 19, 2008, 20:21:57

Jesensko-zimska melankolija

Tmurni dani,
blijeda lica,
lišće opada

Prolazim kroz ulice moga grada; promatram, razmišljam. Kroz gustu maglu u predvečernjim satima svjetle kričave reklame turističkih agencija i nude "last-minute" letove u sunčane krajeve: Karibika, Gran Canaria …..

Sa nekoliko stotina € već bih sutra mogla ležati na pjesku, igrati se sa valovima oceana i do kasno u noći sjediti uz pjesmu i glazbu na terasi prekrasnih hotela. Ali kako si uzeti vremena za uživanje baš sada, ovaj mjesec.

U prolazu promatram lica užurbanih osoba. Većinom su blijeda, kao da nikada nije bilo ljeto.

Ah .. kako je, čak i u Njemačkoj, ljeto bilo lijepo. Čak na hladnom sjeveru – u Kielu – pred kafićima nije bila ni jedna stolica slobodna. A tu, u mome gradu, bilo je ljeto u talijanskom atmosferom; nasmijana lica, glasni razgovori i smjeh koji se je mješao sa pjesmom

[ ... ] Buona Sera, Signorina, Buona Sera

Den Mond, die Sterne und auch dich vergeß ich nie
Und ich träum'die ganze Nacht von deiner Liebe
Denn mein Herz gehört nur dir, nur dir allein
Sag mir einmal noch, [ ... ]  Buona Sera, Signorina [ ... ]  iz kafića prekoputa.

A danas, danas su sva ta radosna lica i pjesme sa naših ulica nestale. Uz to, upravo mjesec studeni je pun tužnih blagdana i povjesnih datuma – što je u svibnju ili lipnju ne zamišljivo. Studeni je nekako tajanstven poput naših misli – nikada ne znaš što drugi dan donosi; sunce ili hladni vjetar koji te gura u kuću.

I tako prolazeći ulicama s osvjetljenim trgovinama, već natrpani božićnom dekoracijom, počela sam razmišljati o onima koji nisu više među nama.

Tu je kućna praksa mlade lječnice. Tablica s njezinim imenom nije više na vratima, jedno novo, jedno drugo, meni nepoznato ime stoji sada tu. Ona je još bila mlada, premlada. Znala je da će još najduže pola godine živjeti. Slučajno sam to doznala. Pri mojoj zadnjoj posjeti  mi je rekla:

"Uživajte u svom životu", da bi zatim tiho dodala: "Malo nas ima koji znaju, kako je dragocjeno, jednostavno samo živjeti."
Ne moram naglasiti da uvijek na njezine riječi mislim kad ovuda prolazim.

Tu, na uglu je jedan mali biro u kojem je često da kasno u noći svjetlo gorilo  i u kojem je čovjek srednjih godina uvijek sjedio za pisaćim stolom i računao, analizirao neto i bruto zarade. Mogla sam s ulice kroz prozor čak da vidim bore na njegovom licu; zgodan čovjek, s njim bi rado otišla na kavu, pomislila sam često. Jednog dana prozori nisu bili više osvetljeni – našli su ga s glavom na papirima pisaćega stola – srčani udar.

Malo dalje, tu su isto zatvorena vrata male butike. Rado sam tu kupovala moju garderobu. Vlasnica, žena mojih godina, uvijek nasmijana, uvjek me je znala ubjediti da moram nositi svježe, jake boje. Jednom sam dosla kući s trešnjo-crvenom jaknom koju je, moja mam kratko komentirala: "Hrabro od tebe, jako hrabro."
Kasnije sam čula da si je ona oduzela život – navodno je usamljenost bio razlog. Tisuću lica - danju i noći - usamljenih ali ni na jednom nije vidjela, osjetila, našla samo malo ljubavi koju je tražila.

Pred kućom, odključavajući vrata brojim; u tri mjeseca – tri osobe kojima ne moram na grobu stajati da ih se sjećam.

Obuhvatila, prevladala me je melankolija!

Lječnici kažu da ne prodire dovoljno svjetla u naše oči, da je nedostak svjetla razlog melankoliji a u nekim "težim" slučajevima i depresiji.

Psiholozi savjetuju; da mjesec studeni "zagrlimo" i s njim se sprijateljimo – s treptećim svjetlom svijeća, knjigama, dobrom kapljicom vina, ugodnom glazbom – i čekamo na proljeće, buđenje prirode, cvrkutanje ptica i šum vode u potoku.

A filozofi? Oni nas podsjećuju na štovanje zakona prirode po kojem je opadanje lišća dio našeg života kao i ruže koje ljeti krase naše vrtove.

Sve mi se čini da su filozofi u pravu!

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Melankolija.jpg)


Naslov: Postanski brojevi gradova i mjesta
Autor: Marica - Studeni 30, 2008, 11:17:28

Poštanski brojevi gradova i mjesta po abecednom redu

http://wmd.hr/postanski-brojevi/a/

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Postanski_brojevi.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Postanski_brojevi.jpg)


Naslov: Sjetimo se onih koji nisu s nama
Autor: Marica - Prosinac 19, 2008, 13:42:40

Sjetimo se onih koji nisu s nama

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Isus.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Isus.jpg)

Za koji dan proslavit ćemo naš najradosniji blagdan Isusova porođenja. Rođenje Isusa Krista doista je bila novost za svijet ali to ne prestaje biti i danas. Punina vremena nije mogla ne ispuniti svakog čovjeka, ne samo za jedno vrijeme, nego do vječnosti. Svatko od nas postaje spašen, za svakog je došao Spasitelj. I ne samo jednom, ne samo za Božić, jer on treba dolaziti svakodnevno u naša srca. Ne smijemo zaboraviti one koji danas nisu s nama. U mislima sam kod našeg generala Ante Gotovine.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Ante_Gotovina.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Ante_Gotovina.jpg)

Ako mu i Vi želite pokazati da ga ga niste zaboravili, pišite mu.

General Ante Gotovina
Huis van Bewaring Scheveningen
Pompstationsweg 46a
2597 GX Den Haag
Nederlands


Tel.: 0031-(0)70 – 3512761
Fax-Nr: 0031-70-416 49 25

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Isus-Spasitelj.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Isus-Spasitelj.jpg)

Božiću, molim te

Božiću moj dolaziš mi.
Čekam Te i volim.
Radujem Ti se Božiću,
i svim srcem Te molim.
Učini nešto za nas
male i ponizne ljude.

Molim Te učini nešto
da bolje nam bude.
Ljubavi Božiću daj nam,
jer premalo ljubavi ima.

Nek’ ljeta budu u dušama našim
a ne samo zima.

Daj, Božiću, da sunca puno bude
na nebu naših života.
Oluje zaustavi i strahote,
nek’ vlada ljepota.
Božiću moj,
za nas ljude molim.
Radujem Ti se.
Čekam Te i volim.

Đurđica Bulić


Naslov: Komercijalni (blag -) dani
Autor: Marica - Prosinac 24, 2008, 12:09:29

Božić danas

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Bozic_danas.jpg)

Komercijalni (blag -) dani

Ovu čestitku mi je, prije pola sata, poslao jedan katolički svećenik.


Naslov: Paun i vrana
Autor: Marica - Siječanj 05, 2009, 12:54:48
Paun i vrana


(http://cro-eu.com/uploader/uploader/Vrana-3.jpg) (http://cro-eu.com/uploader/uploader/Vrana-3.jpg)

Jedna uobražena stara vrana, ukrašena s predivnim bojama perja od pauna, htjela je da bude u društvu pauna, papagaja i drugih eksotičnih -rajskih ptica. Vrana je mislila: "Kada se nakitim njihovim perjem, pripadati ću njima i svi će mi se diviti i samo u mene gledati"!

Ali brzo su je pauni prepoznali i sa svojim šiljastim kljunom perje s nje počupali.

"Pustite me!“ krečila je vrana, "sve vaše perje ste skinuli s mene, ne čupajte mi i moje".

"Šuti prevarantice – možda i to crno perje nije tvoje!“

___________________________________
Fabel je priča o životinjama koje se kao ljudi ponašaju. Na kraju stoji uvijek jedna mudrost koju si treba uzeti pri srcu i zapamtiti.


Naslov: Filija
Autor: Marica - Siječanj 05, 2009, 13:46:47

Filija, grč. φιλία (philia) prijateljstvo, ljubav, sklonost, vezanost

(http://cro-eu.com/uploader/uploader/Filija-prijateljstvo.gif)

Upravo me je jedan prijatelj potaknuo da malo više razmislim o filiji.

Za mene je "filija" jedini put, između dvije osobe kaο i svih naroda, u bolju-ljudsku budućnost. Drugoga puta nema kao što ga nema ni u braku s razlikom da je u braku, na tom putu, potreban i most "eros" ali i "agape".

(http://cro-eu.com/uploader/uploader/Filija-eros.gif)

Jako lijepo je to opisao dr. Pavao Brajša u:
http://www.glas-koncila.hr/rubrike_brajsa.html?broj_ID=15478&PHPSESSID=c7f


Naslov: Zimska romantika
Autor: Marica - Siječanj 09, 2009, 20:00:54

Zimska romantika

To je "perfektno" godišnje doba! Snježne oluje, poledice, škripući snjeg pod nogama, sivi oblaci i kad-kad po koja sunčana zraka.

Ubundana, hladnih ruku i nogu prolazim pored crvenih, balavih diječjih nosića koji stenjući vuku uzbrdo svoje saonice i vriščući se sklizaju nizbrdo do ulice.

A ja? Žurim kući i radujem se gutlju vruće čokolade ili kuhanog vina. I gdje mi je to najdraže? Točno, pred računalom za pisaćim stolom.

Ova ledena zima ima i nešto pozitivnoga, ne samo za poljoprivrednike, nego i za one kao što sam ja, koja sve što je neugodno gura-odbaci za sutra."Ostavimo to za sutra" traje sve do siječnja. Bez loše savjesti ljenčarim na kauču, a što drugo da radim po ovoj neugodnoj hladnoći? Nitko mi ne zamjera kad tu i tamo odgovorim: "Danas ne, tako mi je hladno ... "

Zimsko doba ima svoju čar bar u isprikama!

Konačno kod kuće! Brzo želim da se oslobodim od te teške odjeće. U zagrijanom stanu, pijuckam kuhano vino i hodam bosonoga. Napolju je već mrak. Kroz prozor svjetlucka snjeg, pahuljice se igraju u zraku kao da se ne mogu odlučiti dali da panu ili da dalje lete.

Netko zvoni na vratima. Moj susjed, sigurno se vraća sa posla.

-   Kod mene je još hladno pa sam svratio .... šmrca umjesto "dobro veče".
-   Škrtico jedna, hoćeš da zaštediš grijanje odkako znaš da Rusi imaju problema s Ukrajinom ....
-   A ti kao da si znala pa i vino skuhala ... posluži se bez pitanja moj susjed. Sjedne za stol, srče vruće vino, grije ruke, promatra titrav plamen svijeće i zadovoljno uzdahnu: "Marice, zima je najromantičnije godišnje doba; miris cimta, vanile i vina, Dean Martin i debele pahuljice na tvom prozoru..... "
   
Ipak nakon treće čaše vina odlučih se da provedem veče sama za mojim računalom.

- Tu romantiku mozeš imati i ti u tvome stanu. Laku noć!

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Zimaska_romantika.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Zimaska_romantika.jpg)

Ekstremno hladno, do - 26°C je od utorka u Njemačkoj. Takvu hladnoću ne pamte Njemci u zadnjih 22. godine.


Naslov: Tu je moj dom
Autor: Marica - Siječanj 22, 2009, 02:44:21



Tu je moj dom

Proša sam sjever i jug
i sedam put i svit u krug
a samo sam jedino zna
nema do mog Jadrana
proša sam dobra i zla
evo, moji, vrati sam se ja

Tu je moj dom, tu je ostalo sve
u kući kamenoj moje matere
tu je moj dom,
tu je u duši moj mir
u kući kamenoj ja ću ostati

Proša sam nevere sve
i uvik tija vratit' se
ka naši stari nekada
i ja sam se ćaći zakleja
nema života za mene
bez moje Dalmacije

Tu je moj dom, tu je ostalo sve
u kući kamenoj moje matere.
(http://cro-eu.com/uploader/uploader/Tu je moj dom.jpg)


http://cro-eu.com/uploader/uploader/Tu%20je%20moj%20dom.swf


Naslov: Singels - Sam ali sretan
Autor: Marica - Siječanj 23, 2009, 02:57:10

Sam ali sretan – Singels

Većina samaca nisu sa svojom situacijom zadovoljni i ništa si više ne žele od jednoga adekvatnog  partnera. Slobodu cijene tek onda kad ju više nemaju!

Stara godina je prošla i s njom razne ankete po kojima je stara godina za samce bila vrlo loša. Razlog: Većina od njih nije našla niti jednoga jedinog potencijalnog partnera a kamoli da se je razvila željno očekivana udvoje-nost.

I onda se pitam: Jesu li ti svi samci još normalni? Dali nije ni jedna od tih sretnika došao na ideju, da je upravo izbjegao život pun kompromisa i diskusija?

Ali što čitam i čujem od mojih prijatelja, potvrđuje mi da će ankete 2009. ispasti još negativnije. Već sada traži po internetu i oglasima - i nada se naći - jedna trećina svih samaca partnera za život. Doživotno!

Naježim se pri samoj misli  "doživotno". Neznam zašto ali ta riječ je kod mene rezervirana za "robiju". Joj, da me sada moj svećenik čuje, ne bi bilo više ispovijedi, prve pričesti, oproštaja grijeha i... i ....

"Sve naše zlo i bijeda rezultira iz toga što ne možemo biti sami" rekao je Šopenhauer. Tu ima dosta istine. Većina ljudi stvarno nije u stanju sama živjeti – sama sebe zabaviti. Zato često ulaze u neke veze – obaveze – iako su svjesni da je sve to "bez-veze".

Tko ne vjeruje neka objektivno usporedi pozitivne i negativne komponente.

Zamislimo si mi žene sljedeću situaciju

-   Morate prati samo vaš (ugodno mirišljiv) veš.
-   Vaš stan je uredan - i još uvijek je, kada se vratite naveče kući.
-   Premještate namještaj i dekorirate zidove po vašem raspoloženju.
-   Kad god se poželite svježeg zraka, otvorite prozor. Nitko ne kuka da će se smrznuti, razboljeti i umrijeti od hladnoće.
-   Svugdje stoje mirisave svijeće i osušeno cvijeće natopljeno u parfemu.
-   Na TV nije programiran niti jedan jedini sportski kanal i upalite ga tek kad ste sve stvari obavili.
-   U hladnjaku je dovoljno prostora za kozmetiku i nitko vam preko noći zabunom ne pojede ani-pore kremu.
-   Možete se bez ustručavanja sjesti na WC, idete bosi po stanu ne plašeći se da će te ugaziti u mrvice, daljinski ili u zaboravljeni komadić pljeskavice s lukom i ajvarom.
-   
-    I, koko je to?

I sada si predpostavite:

-   Ujutro, sagnuti idete prema kupaoni jer morate na putu od spavaće sobe do kupaone dizati njegove čarape, košulju, hlače, naočale i ... i ...i.
-   Dok se vi tuširate, netko otvori širom vrata, okrene klasičnu radio stanicu na Energy Dance Radio Club Tech i sjedne se na WC. Pri izlazu ostavi za sobom širom otvorena vrata  i sva ugodna toplina je nestala.
-   U jutro pored doručka stavite jednu mašinu veša prati, unesete jutarnje novine i prije posla bacite smeće u kantu.
-   Zapuhani žurite prema autu, gledate na sat i u jurišu stižete na posao.
-   Naveče, poslje večere, morate oko njega da spremate jer on upravo gleda važnu (a svaka je važna) utakmicu. I vi bi rado sjeli i čitali novine ali kako u tkom kaosu.
-   Upravo ste pali umorni u krevet kad već idućeg trenutka zvoni sat. Dižete se, sagnuti idete prema kupaoni dižete njegove čarape, košulju ......
   
-   I, koko je to?

A sada muški rod. Zamislite si .... ali to funkcionira samo ako je TV isključen. Najbolje zatvorite oči.

-   Vi pobacate sve što upravo ne trebate (košuljue, čarape, mokre ručnike, pola osušeni kruh), vi čekate – nitko vam sa dva prsta ne donosi prljave čarape i konfrontira vas s njima.
-   Sav "kič" (njezina dragocijena dekoracija) je u smeću; u vašem stanu nema mirisavih svijeća, suhoga cvijeća i Feng Shui-jevih hokus-pokusa.
-   Nitko ne očekuje od vas, da sa posla sa cvijećem dolazite kući.
-   Ne morate satima provoditi u trgovinama i pred izlozima.
-   "Važne“ stvari su na dohvatu – sve oko vas. U vašem neredu znate bar gdje je što!
-   U hladnjaku je samo ono što u hladnjak pripada: pivo, kobasica, cigarete, crno-bijeli filmovi, jogurt je stvarno jogurt a ne anti-pore krema.
-   Miris u stanu priča priče, naprimjer, što ste sinoč imali za večeru.
-   Poklopac od WC-a ne morate dizati, baš kada vam se žuri.
-   Mrvice, pijesak ili prašina vas ugodno škakljikaju po nogama a kasnije po svuda jer idete u krevet ne brišući noge na frotir otiraču koji tako i tako vam pred krevetom nije potreban.
-   I sada si zamislite da je u vašem stanu – u oazi udobnosti – jedna žena – pedantna žena – sat bi vam posato najveći neprijatelj: "kud ideš, kad se vraćaš, diži se, s kim toliko dugo telefoniraš .... ".
-   
-   Ne, hvala, rekli bi.

Ruku na srce, dali je u vašim ušima hrkanje muzika?

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Fenner-Behmer_-_Bucherwurm.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Fenner-Behmer_-_Bucherwurm.jpg)
Hermann Fenner-Behmer – Der Bücherwurm
Lijepo je imati nekoga ali zašto o mome stanu!


Naslov: Stara zemlja
Autor: Marica - Siječanj 25, 2009, 00:16:43

STARA ZEMLJA

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Stara_zemlja.gif)

Zaustavio sam lagano veliku Zemljinu kuglu i kažiprstom prekrio Srbiju.

Moj deda je pratio šta radim i – najednom se ozario. Rekao mi je ushićeno da je to najlepša zemlja na planeti, posebno u maju.

– Doći ću u vreme prolećnog raspusta, kazao sam.
– Sigurno?
– Ovog puta sigurno.
– Čekaću te, reče deda. Moraš videti Srbiju pre nego što nestane.

Izvor: http://www.planet.satto.co.yu/aforizmi/etna/etna81/etna5.htm


Naslov: MUDRE IZREKE
Autor: Marica - Siječanj 30, 2009, 19:54:03

Pravo prijateljstvo se temelji
na osjećaju
međusobne blizine,
na spremnosti
međusobno dijeliti.
Dalaj Lama

Što smo više "zreliji" sve
više zaboravljamo
što znači prijateljstvo.
Dalaj Lama

Ljude koji se ne smiju, nisu u stanju da razmišljaju.
Dalaj Lama

Ljudi koji su uvrjedljivi, nisu u stanju da razmišljaju.
Marica


Dijeli tvoje znanje sa drugima 
to je dobra prilika
postići besmrtnost.
Dalaj Lama

Sedam smrtonosne grijehe suvremenog društva:
* Bogatstvo bez truda i rada
* Užitak bez savjesti
* Znanje bez karaktera
* Poslovi bez morala
* Znanost bez čovječanstva
* Religija bez žrtve
* Politika bez principa
Dalaj Lama


(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Dalai_Lama.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Dalai_Lama.jpg)
Dalai Lama
(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Henry-VIII-kingofengland_1491-1547.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Henry-VIII-kingofengland_1491-1547.jpg)
Krvoločni Henry VIII 1491.-1547.

Odjeća ne čini čovjeka – čovjekom
Autor: nepoznat


Naslov: MUDRE IZREKE
Autor: Marica - Siječanj 30, 2009, 20:47:59

Suvremena žena

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Suvremena_zena.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Suvremena_zena.jpg)
Kukavico, gledaj mi u oči kada tučeš!
Marica


Naslov: Pravila zivota moje mame
Autor: Marica - Veljača 06, 2009, 00:32:12

Pravila života moje mame u starosti

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Moja_mama_Lucija_Drazenovic-Dabar-Veliki_Kut.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Moja_mama_Lucija_Drazenovic-Dabar-Veliki_Kut.jpg)
Moja mama – Lucija Draženović, Dabar-Veliki Kut

1. Jedno moraš shvatiti, da tvoje dijete, rodbina ili ostale drage osobe, oba spola, njihov put idu prema vlastitom (ne tvojem) principu, ideji i žudnji, vlastita iskustava skupljaju i po svojem (ne tvojem ) fazonu imaju pravo sretni biti.

2. Nemoj ih opterećivati dali sa tvojim idealima, tvojom mudrosti, tvojom ljubavlju niti pomoći ako ju nisu od tebe tražili.
 
3. Nemoj neobrazovane i siromašne činiti ovisnim o tebi.

4. Nemoj se čuditi ili čak ljutiti i biti tužna kada primjetiš da oni često imaju malo vremena za tebe. Povuci se da im daš mogućnost da te požele.

5. Sjeti se tvoga ponašanja u tvojim mladim godinama i tvoga reagiranja prema starijim osobama možda (vjerovatno) si se slično ponašala kao oni sada.

6. Budi zahvalna za njihovu pozornost i povjerenje ali ne očekuj i ne traži dokaze od njih.

7. Ako ti ne posvete vremena i pažnje jer im je sve osim tebe važnije, spokojnim mirom ih voli i ne sumnjaj u njihovu ljubav.

8. Budi zahvalna do zadnjeg dana za ljubav i pažnju koja ti se poklanja.



Naslov: Pred mojim prozorom
Autor: Marica - Veljača 10, 2009, 02:11:57

Pred mojim prozorom

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Pred_mojim_prozorom_10_02_09-01_sat_nocu.JPG) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Pred_mojim_prozorom_10_02_09-01_sat_nocu.JPG)

Pijem vrući čaj i kroz prozor promatrati sitne pahuljice snijega što s vjetrom plešu lijevo-desno, otkotrljaju se i padnu na ulicu. Sve se bijeli ove noći. Između grana žuto svijetlo pospano titra, ponekad prođe po koji auto, sve je mirno. Noćas, u ovoj bijeloj haljini, moja ulica je tako lijepa i romantična a sutra ...
Polako pijem čaj, uživam u ovoj bijeloj noćnoj tišini i mislim na požare u Australiji.

Sve ali baš sve ima dvije strane!


Naslov: Papillon virus – HPV
Autor: Marica - Veljača 17, 2009, 20:54:17

Papillon virus – HPV

(http://cro-eu.com/uploader/uploader/Dede1_395572a.jpg) (http://cro-eu.com/uploader/uploader/Dede1_395572a.jpg)
Izvor: http://www.thesun.co.uk/sol/homepage/woman/real_life/article516015.ece

Tree man - Epidermodysplasia verruciformis
http://www.youtube.com/watch?v=Vtl9gN0gTvs&NR=1

Virusi su paraziti koji spopadnu biljke, životinje i ljude.

Nešto više od 100 godina virusi su, kao zasebna biološka cjelina, poznati. No, opisi virusnih bolesti su mnogo stariji kao i prva metoda njihovih lječenja. Iz Mezopotamije su tekstovi poznati koji opisuju 1000 g. prije Krista ono što vlasnik jednog  bjesomučnog pas mora učiniti. Iz egipćanskih hijeroglifia  su prikazi poznati koji, predpostavlja se, prikazuju posljedica Polio infekcije.

Izraz "virus" je prvi puta od Aulusa Corneliusa Celsusa u prvom stoljeću prije Krista korišten. On je opisao slinu, od bjesnoće prenešenu kao "otrov"

Godine 1882. je Njemac Adolf Mayer eksperimentirao s sokom od bolesne biljke koji je preneo na zdravu biljku i tako aktivirao bolest zdrave biljke.

Prvi dokaz o životinjskom virus uspio je 1898. Friedrichu Löffler i Pavlu Frosch, koji su otkrili „slinavku i šap“.

(http://cro-eu.com/uploader/uploader/svinja12345.gif)
________________________
Slinavka i šap

Bolest papkara (goveda, ovaca, koza i svinja) koja se karakterizira stvaranjem erozija (oštećenja) i afti (vezikula, mjehurića) po sluznicama - naročito usana, i po koži neobrasloj dlakom (u međupapčanom procijepu), naziva se jednim imenom slinavka i šap. Bolest uzrokuje virus koji pripada grupi pikornavirusa i koji ima najmanje 7 tipova i nekoliko varijanti.
Životinje koje nisu papkari oboljevaju samo izuzetno.

http://www.poslovniforum.hr/poljoprivreda/slinavka_i_sap.asp


Naslov: Samo andjeli znaju ...
Autor: Marica - Ožujak 11, 2009, 02:27:13

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Samo_andjeli_znaju.jpg)
Klikni na fotografiju da se poveća (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Samo_andjeli_znaju.jpg)
http://cro-eu.com/uploader/uploader/Amo andjeli znaju.swf


Naslov: Gradjansko pravo
Autor: Marica - Ožujak 16, 2009, 21:27:11

(http://cro-eu.com/uploader/uploader/Paragraf.gif) Građansko pravo

Građansko pravo je zakonsko pravo jedne države ili slične institucije na koje njezini članovi - državljani – građani imaju pravo.

U građansko pravo, u demokraciji, uključuje se pravo na izborno glasanje kao i na sva druga temeljna prava koja nisu dio ljudskih prava (ono pravo koje imaju i osobe koje nisu njezini državljani).

Pod građansko pravo podrazumjeva se odnos između državljana i države a ne odnos između stanovnika međusobno.

Status jednog građana i s tim povezana građanska prava nisu, oduvijek, imali svi stanovnici jedne zemlje ili jednog grada.

Dodjeljivanje građanskog prava prakticiralo se je u mnogim europskim gradovima, u razdoblju od srednjeg vijeka te do početka 20. stoljeća, s sticanjem građanskog certifikata – povelje. Bio je to privileg koji je samo pojedinim stanovnicima dodjeljen.

Ti građani imali su značajnu ulogu u gradu ili državi.

Uvijeti za sticanje građanskog prava bili su:

-   molba podnositelja
-   dokaz o prihodu
-   dokaz o solidnom ponašanju (nekažnjenju)
-   i na kraju zakletva

Uz građansko pravi bio je usko povezan i porezni zakon. Stanovnici su se dijelili na siromake i „građane“

Građani su bili oni koji su:

-   posjedovali građansku povelju
-   imanje (kuću, zemlju ...) ili očekujuće nasljedstvo
-   plaćali porez
-   služili vojsci ili obrani grada

Građansko pravo čini, zajedno sa ljudskim pravom, osnovu temeljnog zakona.

Na građansko pravo imaju samo pravo njezini državljani (dokaz Domovnica) dok na ljudsko pravo imaju i oni koje mi nazivamo „privremenim stanovnicima“ ili strancima.

Građansko pravo se treba razlikovati od civilnog prava. Građansko pravo pripada javnom pravu u koje se uključuje i državljanstvo tj. priznavanje državnog sistema i njezino pravosuđe kao i pripadnost dotičnoj kulturi i njezinim običajima (integracija).

Poslje II. sv. rata komunističke vlasti u Hrvatskoj su građansko pravo zloupotrebljavale ili  kršile (kao i sve vlasti do 1945. g.) .

Tako je većina civila optužena i kažnjavana na osnovu indicija, s nepoznatim i ne dokazanim prekršajima.

Sve je to više ličilo obračunima (eksekutaciji) nego li pravosuđu.

Smrtne kazne su bile na dnevnom redu a bilo je i mnogobrojnih "pasivnih“ smrtnih kazni kao što je "Goli Otok“.

(http://cro-eu.com/uploader/uploader/Zarobljenik.jpg)
Fotografija prikazuje jednog kažnjenika,
koji je od 1949 do 1952 boravio na Golom Otoku.
On danas živi u Švicarskoj.

Smrtna kazna je u Republici Hrvatskoj ukinuta Božićnim Ustavom 22. 12. 1990. godine. Bio je to prvi Ustav neovisne Republike Hrvatske

“Uvijek je pobjednik u pavu” rekla je moja baka koja svojim sinovima  1945. nije ni križ na grob mogla staviti. (ljudsko pravo)

Autor: Marica Draženović, 16.3.2009 21:33
___________________________________

Vidi:
http://povijestnovo-selo.blogspot.com/
http://www.pfranchini.ch/html/goli_otok.html
http://www.goliotok.com
http://www.pravosudje.hr/default.asp?ru=203&sid=&akcija=&jezik=1


Naslov: Prefiks
Autor: Marica - Ožujak 24, 2009, 19:38:49

Što bi mi bez tog malog prefiksa?

Uvijek je ispred, na početku. Kroz njega mjenja sve svoje značenje, bez njega si ne možemo zamisliti naše misli, naša djela – naš život kao što je:
su-govornik
su-borac
su-vremenik
su-putnik
su-radnik
su-igrač
su-mišljenjak

su-ključ
su-čuvstvo (suosjećaj)
su-djelovanje

I što bih ja bez su-gestije moga su-glasnika, moga su-sjeda što pored mene sjedi i polako sijedi?!

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Prefiks-pri-leznik-su-sjed-Marica.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Prefiks-pri-leznik-su-sjed-Marica.jpg)
Prefiks - uvijek je ispred, na početku.

Marica, utorak, 24. ožujak 2009


Naslov: Boje i njihovo značenje
Autor: Marica - Ožujak 25, 2009, 19:25:20

Boje i njihovo značenje

 (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Boje_i_njihovo_znacenje-Marica.gif)
Sve ovisi o izboru boja i  .... naočala

Na izbor boja, bilo u odjeći, dizajnu web stranica ili u unutrašnjosti prostorija, utječu razni faktori. Plavo-bijela soba je uvijek svježa, ljeti sigurno ugodan efekt, ali u zimi? Žuta boja u sobama s druge strane, potiče apetit ... Naravno, svaka boja ima drugačiji utjecaj na promatrača što, djelomično, ovisi i o određenoj mjeri kulturne pozadine. Ali, postoji nekoliko osnovnih osobina koje možemo s pojedinim bojama povezati.

Ovdje su neke navedene:

Crvena:
Pozitivno: znak snage, moći, energije, strasti i seksualnosti
Negativno: bijes, naglost, nestrpljivost, zastrašivanje, osvajanje, nasilje i osveta

Žuta:
Pozitivno: oprez, svjetlost, inteligencija, radost, organizacija, proljeće
Negativno: kritika, lijenost ili cinizam

Plava:
Pozitivno: mir, ljubav, akceptancija, strpljenje, razumijevanje, koperacija, udobnost, pouzdanost i sigurnost
Negativno: Strah, hladnoća, pasivnost i depresija

Narančasta:
Pozitivno: nepokolebljivost, hrabrost, povjerenje, prijateljstvo, raspoloženost, toplina, uzbuđenje i energija
Negativno: neznanje, podložnost-slabost, lijenost i nadmoćnost

Ljubičasta:
Pozitivno: kraljevska, globalna mudrost, religija
Negativno: ograničenost ili predosjećaj

Rosa:
Pozitivne: blag, zdrav, dijetinjast, ženstven
Negativne: mekoća i rasijanost

Zelena:
Pozitivno: novac, zdravlje, hrana, priroda, nada, rast, svježina, umirujuća, dijeljenje, a odaziv
Negativno: zavisti, pohlepe, pokornost ili poremećaj

Siva:
Pozitivno: poslovna, otmjena, plemenita, uljudna, elegantan i prefina
Negativne: tmurna, hladna i depresivna

Crna:
Pozitivno: dramatičan, klasičan, plemenit, krivac i ozbiljan
Negativno: smrt, neznanje, hladnoća

Bijela:
Pozitivno: čistoća, svježina, lakoća, ljubaznost
Negativno: sljepoća, zima, hladnoća i distancija


Naslov: Boje i njihovo značenje
Autor: Marica - Ožujak 26, 2009, 01:46:01

Boje u religiji

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Andjeo_na_oblaku-Marica.gif)
Bijela: boja nevinosti i čistoće, vječne svjetlosti, apsolutne istine.

Crvena: grubo klasificirana kao topla boja, boja vatre i krvi, ali i nasilja i žrtve.

Plava: najmanje materijalna-profitna boja, medij istine, transparentnosti komprimiranie praznine u zraku, vode, kristal ili dijamant.  Predstavlja nebo i vječnost.

Žuta: najintenzivnija goreća, ozljedljiva ili čak osljepljujuća boja, boja sunca

Zlatna: označava snagu Boga i vječnosti u onoj mjeri u kojoj je (metal) zlato od vječnosti.

Zelena: U istoj udaljenosti od plave neba i crvene pakla, je zelena boja sredina, izmirujuća, osvježavajuća, boja tišine, čeka uskrsnuće. Zelena boja simbolizira plodnost i mir.

Ljubičasta: u jednakim dijelovima  s crvenom i plavom mješana, je boja razboritosti, umjerenosti, razmišljenog djela, ravnoteže između zemlje i neba, smisao i um, strast i razum, ljubav i mudrost.
            
Crna:   suprotno bijeloj boji, je negativna, boja tame, simbolizira noć, razaranje, smrt i mrtve. Boja žalosti i plača, bez nade, pad u dubinu bez povratka, uništavanje i prezir svijeta.

Smeđa: boja zemlje, jesen, žalosti, kod katolička crkva simbol poniznosti, boja siromaštva (smeđa kuta redovnika).
                     
Siva: podjednako miješana s crnom i bijelom, je u kršćanstvu simbol uskrsnuća od mrtvih. Neutralnost, plemenitost i uljudnst.
(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Redovnik-logo-Marica.gif)


Naslov: Dnevnik jedne dame
Autor: Marica - Ožujak 29, 2009, 12:23:38

Dnevnik jedne dame

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/frau00066.gif)

Odmor na krstarenju
(sama, bez muža koji je ostao da razvija biznis)

Moj dnevnik... Dan 1.

Spremna sam za ovo divno krstarenje.
Ponijela sam najljepše haljine.. Oh... Tako sam uzbuđena!!

Moj dnevnik... Dan 2.

Cijeli dan sam bila na moru.
Bilo je divno, vidjela sam nekoliko delfina i morskih kitova.
Kako mi je divno počeo odmor!!
Danas sam srela kapitena i učinio mi se zanimljiv. 

Moj dnevnik... Dan 3.

Cijeli dan sam bila na bazenu, ronila i igrala se golfa..
Kapiten me pozvao za svoj stol da večeram s njima.
Bila mi je to ekstra velika čast.
Vrlo je zgodan i zanimljiv muškarac.

Moj dnevnik... Dan 4.

Bila sam u kasinu i dobila 110 €
Kapiten me pozvao na večeru u svoju kabinu. Bila je to luksuzna večera, školjke, kavijar, šampanjac.
Pitao me da ostanem s njim. Odbila sam poziv, rekla sam mu da ne želim prevariti supruga.

Moj dnevnik... Dan 5.

Ponovo sam išla na bazen i malo sam izgorila na suncu.
Otisla sam u piano-bar i tamo provela ostatak dana.
Kapiten me pozvao na piće, istina da je jako ljubazan muškarac.
Opet me pitao da li želim provesti noć s njim i opet sam ga odbila.
Tada me je uslovio, ako ne odem s njim u krevet potopit će brod.
Ostala sam skamanjena.

Moj dnevnik... Dan 6.

Danas sam spasila nekih 1.600 osoba.... Četiri puta!!!! 

Tako sam sretna!


Naslov: "Treći juni 1968" – Zabranjena knjiga u Srbiji
Autor: Marica - Svibanj 04, 2009, 00:11:00

"Treći juni 1968" – Zabranjena knjiga u Srbiji

Titov najveći neprijatelj Milovan Đilas bio je pojam jednog komunističkog disidenta. Ali i on je sudjelovao u krvavim obračunima s političkim drugomišljenicima.

Kada su narodi Jugoslavije, jedni protiv drugih, oslobodilački – osvajački rat vodili njihove vođe nisu si mogli ni zamisliti da će nekoliko desetljeća kasnije taj isti narod ponovo pod jednim krovom živjeti – kao članice Europske Unije.

Slovenija je od 2004. član Europskog kluba, ulazak Hrvatske je kroz Sloveniju usporen. Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija slijede uskoro.

Ali težnja "opet skupa“ ne nailazi kod svih na razumjevanje. Tlo Jugoslavije je puno mrtvih i to ne samo od 1991. pa do 1999., tu su i tisuće mrtvih o kojima su poništeni dokumenti i bez kojih nije zamišljiva zajednička budućnost i dobri susjedski odnosi.

Poznato je da je Titova tajna policija UDBA (Uprava državne bezbjednosti) 1969. u arhivama držala 9620 metara registriranih svezaka od kojih su već tada 5500 metara poništeni (izrezani, spaljeni). Ipak je, do danas, ostalo još 600.000 dokumenata.

Riječ je o "poljima pokolja" – masovnim grobnicama i logorima jugoslavenskog komunizma, o masovnim grobnicama između Ljubljane, Beograda i Zagreba u kojima počivaju kosti onih koji, nakon Drugog svjetskog rata, nisu uspijeli pobijeći iz kandži svojih ubica. Hrvatske Ustaše, kralju vijerne srpske Četnike i slovenske Domobrane je od 1945 "gutao mrak".

Partizani Titove Jugoslavije su do 1950 ukupno oko 300.000 političkih drugomišljenika ubili.

Od 1992. Slovenija pokušava istražiti sve komunističke zločine. Do sada je otkriveno 540 masovnih grobnica. Samo u zatrpanom protutenkovskom rovu iz Drugog svjetskog rata, južno od Maribora, su oko 15.000 žrtava pokopani. Dva puta više nego li je 1995. poginulo u Srebrenici.

Sada je diskusija o "krvožednim“ partizanskim naredbama dostigla i do Srbije gdje još uvijek živi mit o "Tito – ujedinjenik naroda“.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Partizani_Tito_i_Djilas_u_Bosni_1943_-_Narodni_heroj_ili_ratni_zlocinac.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Partizani_Tito_i_Djilas_u_Bosni_1943_-_Narodni_heroj_ili_ratni_zlocinac.jpg)
Tito i Đilas narodni heroj ili ratni zločinac?
Oko1943. u Bosni

Tisuće obitelji zahtjevaju rehabilitaciju svojih žrtava koje su bile optužene, ponekad i osuđene, kao kolaboratori ili špioni i od tada nestali.

Možda će i još živi svjedoci konačno progovoriti i s tim pokazati put još ne otvorenim grobnicama.

Insajderi misle su ne samo nedaleko "Bijele kuće", bivše Titove rezidencije u Beogradu, ubijeni i pokopani mnogobrojni partizanski protivnici već da su također i kod poluotoka "Ada Ciganlija" na rijeci Savi grobovi bezbrojnih žrtava. Pri cestovnim radovima u Beogradu bageri su uzastopno izdizali ljudske ostatke iz zemlje. Pritisak naroda na državne institucije nije moga pokrenuti ništa. Ova brizantna tema se ne može duže suzbijati.

Upravo je i bivši Titov suputnik Milovan Đilas optužen za ubojstva katoličkih svećenika. Bar tako stoji u knjizi srpskog povjesničara i profesora na sveučilištu u Texasu Danile Udovičkog-Selb. Međutim do danas je rijetko tko u Srbiji imao mogućnost da pročita to kontroverzno djelo.

Kroz protest Đilasevog sina Alekse su uništeni svi, za srpsko izdanje,  već tiskanih 500 primjeraka. Od tada diskutiraju beogradske medije dali se pri tome radi o cenzuri ili čak o "spaljivanju knjiga“.

Đilas, koji je 1911. u Crnoj Gori rođen, nije nikada svoju grubost u partizanskoj borbi poricao. Naprotiv, ona je bila dio njegovog mita. Ona je pripadala slici jednog komuniste koji si je uvijek ostao vijeran čak i onda kada ga je to ugleda i privilegija koštalo.

Zbog njegove kasnije pobune protiv Titove sklonosti jednom raskošnom faraonskom životu i njegovom nemilosrdnom otkrivanju totalitarnih postupaka u realnom komunizmu došlo je 1954. do raskida prijateljstva između dva heroja. Đilas je izgubio sve svoje nadležnosti i proveo devet godina u zatvoru.

Njegovu knjigu "The New Class" ubraja "New York Times" u najvažniju knjigu 20. stoljeća. Đilas se ubraja, prije Aleksandra Solženjici i Andreja Saharov u najveće komunističke disidente.

Dali je i on stvarno bio ratni zločinac?

Novine "Slobodna Bosna" nedavno je citirala jedan spis iz Titove arhive od travnja 1977. Po tome je Tito svojim bosanskim "drugovima" priznao da se je grozio "brutalnim metodama ubijanja zapovjednika Đilasa“. Da je njegov bivši prijatelj jedan lopov koje inozemstvo kao martira slavi i koji u Njemačkoj svoje knjige objavljuje u kojima je okaljao ugled komunističkog pokreta. Ustvari, da je za vrijeme partizanske borbe svojim žrtvama, ne birajući, pucao u leđa. Također da je i on, Tito, bio skoro Đilasova žrtva kada mu je metak iz Đilasove puške proletio pored glave.

Međutim Tito nije najpouzdaniji svjedok protiv zapovjednika Đilasa. Stoga se nameće pitanje kome je 29. godina nakon Titove smrti uništenje Đilasovog mita od interesa.

Književnik Matija Bečković dugogodišnji Đilasov prijatelj ima odgovor: On osumnjičava "Titoiste" koji se sa slavom martira Đilasa ne mogu pomiriti.

Slično je i u drugim komunističkim društvima. Jer disidenti su loša savijest većine koja s budnim okom prati svoje sljedbenike.

Zato "zvuči dobro" kad se heroja Lech Valensa  iznenada jednim policijskim prijavljivačem proglasi. Ili Milovana Đilasa jednim ubicom katoličkih svećenika.

Marica

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Danilo_Udovicki-Selb_prof_dr.jpg)
Srpski povijesničar Danilo Udovički-Selb
Autor zabranjene knjige "Treći juni 1968"
http://soa.utexas.edu/people/profile/udovicki-selb/danilo

Vidi > http://www.naslovi.net/izvor/borba/1022663
http://www.borba.rs/content/view/1912/93/
http://www.republika.co.yu/444-445/14.html


Naslov: Pismo od prijateljice
Autor: Marica - Svibanj 05, 2009, 19:35:35

Pismo od prijateljice

Gdje prostota kolo vodi,
bolji čovjek ne dohodi.
Jerbo ne će da se kalja,
i u blatu s krmči valja.

(Mirko Bogović)
 
Draga moja,

[. . .] Svaki će te psihoterapeut savjetovati - bez obzira zbog kojeg si razloga njemu došla -  da se ne opterećuješ problemima, negativnim mislima, lošim ljudima - nego da život usmjeriš pozitivno, tražeći u svemu ljepotu, dobrotu, mudrost, vrlinu i vedrinu. Umjesto da se baviš dobrim ljudima i suradnicima, ljudima od kojih možeš očekivati svako dobro, svoju energiju trošiš na nevrijedne ljude, na ljude od kojih dosad ništa dobro doživila nisi, a jamačno ni nećeš. Ne valja ti, sestro. 

Ali nije sve tako jednostavno kako u prvi čas izgleda. Naša akademska zajednica nije seoska krčma u koju "bolji čovjek ne dohodi" i zbog koje je jamačno uveden nadasve koristan običaj (danas, vidim, sasvim napušten) da u birtiju gospodin ulazi prije dame. U birtiju možeš ući i ne ući, možeš piti il' ne piti, ali na poslu uvijek moraš biti - i s ljudima koje voliš i koje ne voliš. Štoviše, kako je naša znanstvena zajednica mala, svatko od nas osjeća posljedice tuđega rada i nerada, tuđe sposobnosti i nesposobnosti, ma gdje dotični radio i ma čime se dotični bavio. Tuđe sposobnosti i nesposobnosti... Da, riječ je upravo o sposobnosti.

Jer što se događa kada pustimo da "gavrani grakću, a budale budalaću"?

Sve, kao i obično, počinje sasvim bezazleno. Imamo dobroga, mirnoga, tihoga studenta, potom dobroga, mirnoga, tihoga suradnika. Jest da je malo tvrd, ali to malo koga smeta. Nakon petog izlaska na ispit profesor ga više očima vidjeti ne može, pa ga pušta, a kako se ovaj mršti na dvojku upisuje mu peticu.

U laboratoriju pak kolege radije rade njegov posao nego da mu sveudilj tumače ono što ovaj nikako ne može shvatiti. "Pusti ga, on je glup", govore kolege, pa "pusti ga, on je spor", pa "pusti ga, na njega ne možeš računati", pa "pusti ga, još mu je malo do mirovine". I tako naš Pustiga, mic po mic, postaje asistentom, docentom, voditeljem, profesorom - a ako mu se posreći ravnateljem i ministrom. A onda kolege koji su bezbrižno gledali napredovanje Pustiga ostaju preneraženi. Oni bi rado pustili Pustigu, ali Pustiga neće pustiti njih!

Daljnji slijed događaja nije teško zamisliti. Što zamisliti - ta to je svatko od nas iskusio na svojoj koži. Koliko ima znanstvenika u najvišim znanstvenim zvanjima koji nisu kadri napisati znanstveni rad, održati pristojno predavanje ili samostalno postaviti znanstveni problem? Što govoriti o uglednom organskom kemičaru koji muku muči sa sustavnim nazivljem kemijskih spojeva ili o sveučilišnom profesoru koji ne može razumjeti da takvo nazivlje uopće postoji na hrvatskom jeziku. Ili - još drastičniji primjer - znanstvenik koji doslovno sriče dok čita, jer se očito u životu toliko načitao da mu je teško povezati slova u riječi. Sve su to Pustige.

No tu se priča ne završava. Svatko se pita kako se takav naoko neambiciozan i očito nesposoban čovjek mogao uspeti tako visoko. Tvrdnja da je riječ o individualnoj upornosti u kombinaciji s pasivnošću sredine malo koga zadovoljava. Iza takvog čovjeka mora - misle svi - netko ili nešto stajati, pa ga je bolje ne dirati. I tako Pustiga ostaje Pustiga. [. . .]

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Pustiga.gif)

Draga moja,

[. . .] Čitala sam ali mi je to isto netko i rekao, da se karakteri samo oblikuju do treće godine života, poslje toga je biće oblikovano. Čud se ne mjenja više! Svi psiholozi ovog svijeta ništa drugo ne rade nego "pametuju". Frizerka mi moze promjeniti boju kose ali čud mi ne može nitko promjeniti pa ni ja sama sebi. "Pustige" su nam svima poznate ali ipak one imaju moć: mjenjaju zakone, izdaju diplome i odlučuju "rat ili mir".

Što ja tu mogu da promjenim? Da ga ne biram na izborima. Ali na sva interna glasanja ja, kao dio toga društva, ipak nemam pravo.

Sve je u obliku piramide, dole na dnu smo mi "Fußvolk - pješadija" a gore na vrhuncu ..., "progutao bih nas mrak" da izgovorimo tko sjedi ili stoji.

Sve sam isprobala i na kraju shvatila; I kada bih poslala buru ili tajfun, ne bih srušila sve Pustige. Ali mislim da ima još nešto što je još višlje, što je iše vrhunca piramide – Bog. Te se obraćam njemu u nevolji i kada tu negativnu energiju oko mene ne mogu da otjeram, molim ga da me bar izvuče ili stavi preko mene stakleno zvono.

Svi savjeti: "dozvoli" ili "ne dozvoli" su predivni ali toliko slobode mi nikada nećemo imati da "ne dopustimo…". Biti ću i dalje razočarana, tužna, uvrjeđena i iznenađena. Sve to pripada mome životu jer to je što mi život pruža.

I tebi će se i dalje, prije svakoga sastanka, želudac okrećati i ja ću se i dalje toliko povlačiti od zlih ljudi, sve do mišje rupe ali promjeniti nećemo ništa. A možda nebi bilo ni dobro da se mogu povući u "mišju rupu" jer Bog zna čega bih se onda plašila - možda parcova ili zmije!

Takve smo - kakve smo i to je tako dobro!

Dragi si mi, ne samo meni, zato što si takva kakva jesi.

Puno pozdrava

Tvoja Marica
(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Isuse-tebi_se_nadam-tebi_vjerujem.gif)
Ti mi pomažeš – ti me čuvaš


Naslov: Žao mi je ...
Autor: Marica - Svibanj 22, 2009, 13:15:28

Žao mi je ...

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Zao_mi_je___sto_te_volim.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Zao_mi_je___sto_te_volim.jpg)

http://cro-eu.com/uploader/uploader/Zao%20mi%20je.swf


Naslov: Tko se Hrvatskom ponosi - taj nosi!
Autor: Marica - Lipanj 20, 2009, 20:05:20

Tko se Hrvatskom ponosi – taj nosi

 (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatske_cipele.gif)
Kupiti ih možete preko:

http://www.zazzle.co.uk/hrvatska_shoes-167643785805759268


Naslov: Titova udovica Jovanka teška 2,5 milijarde dolara
Autor: Marica - Lipanj 23, 2009, 15:09:35

Titova udovica Jovanka teška 2,5 milijarde dolara

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Titova_Jovanka_teska_dvije_milijarde_dolara.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Titova_Jovanka_teska_dvije_milijarde_dolara.jpg)
Na strani Tita, bila je First Lady komunističke Jugoslavije:
Jovanka Broz. Nakon smrti osnivača država udovica je ovisila o socijalnoj skrbi.
   
Udovicu bivšeg jugoslovenskog predsjednik Josip Broz Tito, Jovanka, sada je u vlasništvu 2,5 milijarde dolara, novce koje je njezin suprug Tito deponirao na  jednom od žiro računa u švicarskoj banci.

Predpostavlja se da je to bio razlog susreta ministra nutarnjih poslova Ivice Dačića sa 84-godišnjom udovicom Jovankom u Beogradu.

Priča se, da Titov novac potječe iz razdoblja između dva svjetska rata, kada je kasniji predsjednik Jugoslavije navodno sa 30 % bio u vlasništvu bečkog hotela "Imperijal". Možda je upravo taj ogromni novac bio razlog zbog kojeg je Titovoj udovici skoro 30 godina bila, od strane vlade, oduzeta putovnica.

Dačić: Pasoš da, novac ne!

Dačić je prošli tjedan obećao brzo izdanje putovnice za Jovanku Broz. U medijama ministar unutarnjih poslova tvrdi da je s Jovankom bila samo riječ o izdavanju osobnih dokumenata a ne o nekim novcima.

"Dnevni avaz", piše da je i bivši jugoslovenski predsjednik Slobodan Milošević u 90-tim godina, uzaludno pokušavao doći do sporazuma s Jovankom Broz o financijama u Švicarskoj.  

Jovanka Broz je nekoliko dana nakon smrti svoga supruga u svibnju 1980 u sred noći prisilno preseljena u obližnju staru vilu gdje je Jovanka samo podstanarka.

Skoro 30 godina je živjela bez putovnice i drugih dokumenata u kućnom pritvoru. Razlozi tog postupka su do danas javnosti nejasni. Drastične promjene u životu Jovanke dogodile su se nakon političke promjene u 2001. godini (Zoran Đinđić), tada je Jovanka Broz ponovno dobila osobnu iskaznicu a kuća joj je temeljito sanirana. U zadnje tri godine, kao udovica predsjednika, dobiva i mirovinu. Do tada je ovisila o socijalnoj skrbi koja joj je mjesečno kroz vozača vlade bila dostavljena.

Kako ide ona pjesma "Druže Tito mi ti se kunemo...."  ili  "Druže Tito dali smo ti dušu a ti uze sve ....."?

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Papiga.gif)
Marica
Izvor

http://www.nacional.hr/clanak/58977/titovo-nasljede-kome-ce-pripasti-25-milijardi-dolara-sa-titovih-racuna

http://www.danas.org/content/josip_broz_tito/1740171.html


Naslov: Srcasti krumpir
Autor: Marica - Srpanj 06, 2009, 11:53:58

Sinoć, za večeru, na mome stolu

- srcasti krumpir


(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Princesse_Amandine-Francuski_krumpir.jpg)
Princesse Amandine (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Princesse_Amandine-Francuski_krumpir.jpg)

A odakle bi mogao da potječe?

Naravno iz Francuske – zemlje ljubavi! ;)

Mora da je, za vrijeme Napoleona,
rastao i u Lici jer se je pjevalo

Srce moje od krumpira
kad te vidim nemam mira

(http://cro-eu.com/uploader/uploader/Srceta-logo-Marica.gif)


Naslov: Policijski sat
Autor: Marica - Srpanj 18, 2009, 23:17:33

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Policijski_sat-zabrana_nocnog_kretanja-Marica.jpg)


Naslov: Civilizacija - napredak
Autor: Marica - Srpanj 27, 2009, 12:12:07

Civilizacija - napredak

Gledam Apollo- 11 –misiju i dolazim do zaključka; kud god 1-2 čovijeka- do 20 ljudi krene tu izbija rat kojem slijedi mržnja.

To je naša civilizacija, naš napredak.

Hvala Bogu da mi ne možemo u većim skupinama slijetjeti na  mjesec!

Za one koji su rođeni prekasno i koji Apollo-11-misiju "opet" žele doživjeti, knjižnica predsjednik John F. Kennedy otvorila je web-stranicu na kojoj se  slijetanje na mjesec u realnom vremenu može pratiti. Stranice Boston muzeja sadrži više od 100 sati razgovora između Apollo centrale i astronauta, bezbroj fotografija, videa i govora od J. F. Kennedy-a.


(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Apollo_11_-misija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Apollo_11_-misija.jpg)

Für die zu spät Geborenen und alle, die die Apollo-11-Mission "nochmals" erleben möchten, hat die John F. Kennedy Präsidentenbibliothek eine Website geschaffen, auf welcher die Mondlandung in Echtzeit mitverfolgt werden kann. Die Seite des Bostoner Museums umfasst über 100 Stunden Funkgespräche.zwischen der Bodenstation und den Astronauten, sowie unzählige Fotos, Videos und Reden von J. F. Kennedy.

http://www.wechoosethemoon.com/

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Kamenjakinja-curica-logo.gif)


Naslov: Moraš
Autor: Marica - Kolovoz 01, 2009, 14:34:53

Dobro jutro dragi prijatelju,

pjiem veliku soljicu vruce kave a lijevo cigareta dimi. Prekjucer sam sve vazno zaboravila; rodjendan od prijateljice, nazvati kataster u Otoccu i poslati jako vazna pisma. Danas cu - danas je novi dan! (iz filma "Zameo ih vjetar")

Kod nas je jako lijepi suncani dan, Prozori su sirom otvoreni, buka auta se mijesa s glasovima odraslih i djece - velika kupovina kao da ce rat izbiti.

I ja cu sada pod tus pa u grad; trknuti k prijateljici da joj dam poklon, otici u trgovinu za kompjutere jer tamo je jedan covijek koji mi reze velike video u male. Ja to ne znam a nemam ni vremena jos i za to.

Sto se moje mame tice krecem se izmedju straha i nade da malo i simulira. Uvijek kada sam joj dala do znanja da idem na godisnji, i da ce ju netko drugi paziti, njezino stanje bi se drasticno pogorsalo.. Najgorje je bilo prije dvije godine za Bozic, sami Bozic, kada sam ju u jutro nasal vec ohladjenu na podu kod kreveta. Dobila je mozdani udar - nije tri dana ni rijeci mogla reci. Naravo da sam otkazala let za Dubai i sve je propalo, nisam ni € natrag dobila ni za kartu ni za hotel. Poslje toga se je jos ta scena nekoliko puta odigrala. A sada vec od travnja (kada sam imala namjeru ici u Canadu) je njezino stanje sve losije i losije.

Kako to ignorirati i otici na odmor! A odmor mi je potreban kao ozeblom sunce. Ne samo da "odmorim" vec moram neke vazne stvari za moju knjigu obaviti. To ne moze nitko pa ni Dikky uraditi za mene jer je kao da kazem nekom ajde fotografiraj mi nesto a samo ja znam sto mi je na tom objektu vazno i iz koje perspektive. Kuzis?

Bas nisi trebao danas spomenuti “Bubicu”! Danas je jedan od mojih "moram dana" koji me skroz sravna sa zemljom jer sam alergicna na "moram" - cijeli zivot samo "moram" a rijetko kada da je samo "hocu". Sada kad si ga spomenuo vidim pred sobom Bubicine predivne, tople, tuzne, izgubljene smedje oci. Rusi me! Borim se sa suzama a grlo se vec steze, nos pece i oci polako tope u suzama. Zao mi ga je!

Eto, dragi moj, to je jako "dobar" dokaz da ni njemu nije Bog mogao ni zelio pomoci jer Bog je "samo" stvoritelj, on nije pomoc u nevolji. Jedina pomoc smo MI jedno drugome a mi smo jako losi te ne samo da necemo da pomazemo i da gledamo kako se netko ubije vec i sami ubijamo. Za to nam nije uvijek potrebno zeljezno oruzje. Dovoljno je pasivno ponasanje!

Ta pasivnost prema svome bliznjem je nasa smrt. Neki znanstvenici tvrde, da ce se covjek ubrzo sam istrjebiti jer ce toliko (iz pasivnosti i udobnosti) zagaditi prirodu da cemo svi kao jednodnevne-muhe pocrkati. A priroda? Priroda je toliko jaka da ce se za kratko vrijeme oporaviti … bez nas ljudi na ovoj planeti.

Eto to je covjek, covjek kojega je Bog stvorio.

Pogledaj; ja kupujem previse hrane, (evo i danas cu baciti kajsije i grozdje) i bacam ju u smece, Francuzi svoju cijelu berbu jabuka, breskivi i td. bacaju u more, Brazilijanci kavu … samo da se odrze cijene na trzistu a u Africi djeca nemaju ni sakicu rize da prezive.

Bog - samo STVOITELJ - ne neki covjek - osoba - otac, je "stvorio" toliko hrane na ovoj planeti a sto mi radimo? Gledamo kako drugi gladuju i vodimo diskusije kud sa smecem!

Covjek je najveca gomila smeca, nista drugo! Kako jos voliti? Tesko je voliti "smece"! Jedino ako se izoliras (mentalno) i zivis u CISTOM svijetu, u fantaziji, na nenastanjenom otoku, u manastiru ……

Vidis, kad god covjek zeli "razgovor sa svojim ja" mora otici daleko od svijeta,  u samocu da bih se "ocistio". Znaci svijet nas zagadjuje! Kako voliti "smece"? Pozitivno misliti? Pa da kad na ulici ugazim u pasje govno moram se radovati i reci da su ta sva govna gnojivo za hranu koju jedemo! Zamisli ….  misli dalje ….Ne samo da gazim po govnima vec ih i jedem (gnojivo) i slusam (politicare, svecenike i lazne prijatelje).

U govnima smo do vrata!

Kako izbjeci? Kako hodati bosonog (bez Valentino cipela) po livadi i pjesku morske obale?

Takva sam uvijek u "moram danu". Cijeli zivot "moram" vec od trece godine zivota: moras slusati starije (pa da su i ludji od tebe) moras uciti u skoli, moras postivati ucitelja pa i da te maltretira, moras postivati profesora jer bez njega nema diplome, moras se prilagoditi sefu (big bossu) jer neces dobiti polozaj na poslu koji ti pripada, moras kod supruga "progutati velike "knedle" i na jedno oko biti slijepa, moras pozdraviti susjede (a poslala bi ih najradije na mjesec) i zazeliti im "dobar dan", moras precutiti JAVNO svoje misljenje jer te na granici nebi pustili da udjes u "NJIHOVU" zemlju….. moras i moras i moras dok crknes!

Ma ciju zemlju? Cije granice?

Zemlja - to sam ja! Granica - to sam ja! No ipak iako sam svega toga svjesna i ja ne bih otisla u neciju kucu i glasno rekla "rusi sa zida Pavelicevu sliku" Ne zato jer mi Pavelic ne smeta vec jer MORAM postivati tudju privatnost. Kuzis?

Ne tebaju meni pilule od ljecnika jer on ne moze pomoći cak ni da ustanovi dijagnozu. Kako bi mogao ako mu ja ne kazem gdje me boli? Ako mu ja kazem da me boli palac na nozi on ce samo tamo ceprkati ali sigurno nece reci da to nije istina i da je, u stvari, moje srce bolesno! A za dusu nema lijeka - ljeci ju sam ... kako znas i momozes!

Dijagnozu nase bolesti najcesce (ako se intenzivno zabavimo sa nama) znamo najbolje sami i isto tako znam sto je najbolji lijek za nas. Ali vecina nije u mogucnosti, dali zbog okoline u kojoj zivi ili iz drugih razloga, izljeciti svoju bolesnu-zagadjenu i zarazenu dusu. Lijeka ima ali kako doci do njega?

Ni TO nam cak Bog nece da da - lijek!

Ne ljutim se ja na Boga, kao ni na dobrog konstruktera auta jer on nije kriv ako se ja autom ubijem kad pijana vozim.

Ljutim se na crkve i religije jer su vec od samog pocetka, od covjecje nepismenosti pa do danas, ljude toliko s Bogom zaludili i uplasili da je to vec u nasim genima.

I ja pokusavam da "rusim" mrznju i lazne poglede na zivot ali sam svjesna da je moj cijeli zivot prekratak, cak da dnevno, kao mrav, prenosim komadic po komadic Velebita u Dabar, necu ga prenesti vec se umoriti, istrositi i izgoriti.

Ja ti uvijek puno pisem. Ustvari ti citas moj dnevnik ali samo neke stranice ti dozvolim da citas, na drugima je cenzura.

MORAM prestati pisati jer MORAM pod tus, MORAM poklon kupiti, MORAM ici k prijateljici, MORAM ici u kupovinu, moram mami donesti lijekove .....

ali ne moram vec RADO ti pisem.

Voli te tvoja

Marica
(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Ucitelj-diktator-logo-Marica.jpg)
Moraš biti miran i šutiti!


Naslov: Borba s životom ili Svakodnevnirat
Autor: Marica - Kolovoz 24, 2009, 15:39:22

Borba s životom ili Svakodnevnirat

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/S_A_R_S__-_Ratujemo_ti_i_ja.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/S_A_R_S__-_Ratujemo_ti_i_ja.jpg)

Svakodnevna borba sa životom neke je ojačala a neki su ostali na "križnom putu života".

Od egoizma motivirani ekonomski ratovi, individualni ratovi u socijalnom društvu (rat s birokracijom) i osobne borbe (rat u obitelji) su ratovi s najvećim žrtvama i to dnevno! I nikoga to ne uzbuđuje, nitko ne optužuje.

Zašto?

Zato što "neprijatelj" nije definiran!

Marica

Poslušajte > Ratujemo ti i ja  (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/displayimage.php?album=lastup&cat=0&pos=1)


Naslov: Vikend lice ljubavnice - Milva
Autor: Marica - Kolovoz 26, 2009, 15:27:55

Sonntagsgesicht - Milva (poslušajte!)  (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/displayimage.php?album=lastup&cat=0&pos=2)

Du siehst immer nur mein Sonntagsgesicht.
Du siehst nie mein Alltagsgrau.
Keine Angst, damit belaste ich dich nicht.
Ich bin doch nicht deine Frau.
Du siehst immer nur mein Sonntagsgesicht.
Du siehst nie mein Alttagsgrau.

Wenn du kommst, dann ist
meine kleine Wohnung aufgeräumt.
Und dich hab mich schön gemacht.
Und ich trage stolz das Armband,
dass du mir so lieb geschenkt hast
nach der allerersten Nacht.

Du siehst immer nur mein Sonntagsgesicht.
Du siehst nie mein Alltagsgrau.
Keine Angst, damit belaste ich dich nicht.
Ich bin doch nicht deine Frau.
Du siehst immer nur mein Sonntagsgesicht.
Du siehst nie mein Alttagsgrau.

Ich bin froh, dass du da bist.
Und du machst es dir bequem.
Und du isst die Kleinigkeit,
die ich stundenlang gekocht hab.
Du erzählst, wie du dich abmühst.
Und du tust mir ja so Leid.

Du siehst immer nur mein Sonntagsgesicht.
Du siehst nie mein Alltagsgrau.
Keine Angst, damit belaste ich dich nicht.
Ich bin doch nicht deine Frau.
Du siehst immer nur mein Sonntagsgesicht.
Du siehst nie mein Alttagsgrau.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Sonntagsgesicht-Milva.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Sonntagsgesicht-Milva.gif)

Vikend lice ljubavnice - Milva
 
Ti uvjek vidiš samo moje vikend lice,
ti  nikada ne vidiš moju sivu-svakodnevnicu.
Ne brini, s tim te neću opterećivati,
Ja nisam tvoja žena.
Ti uvjek vidiš samo moje vikend lice,
ti  nikada ne vidiš moju sivu-svakodnevnicu.

Kad me posjetiš, moj mali stan je spremit,
ja sam se uredila
i ponosno nosim na ruci narukvicu
koju si mi ti poklonio
poslje naše zadnje noći.

Ti uvjek vidiš samo moje vikend lice,
ti  nikada ne vidiš moju sivu-svakodnevnicu.
Ne brini, s tim te neću opterećivati,
Ja nisam tvoja žena.
Ti uvjek vidiš samo moje vikend lice,
ti  nikada ne vidiš moju sivu-svakodnevnicu.

Radujem se da si tu
i da ti je kod mene ugodno.
Nešto malo jedeš
što sam ja satima kuhala.
Ti mi pričaš o tvojim problemima
i meni te je jako žao.

Ti uvjek vidiš samo moje vikend lice,
ti  nikada ne vidiš moju sivu-svakodnevnicu.
Ne brini, s tim te neću opterećivati,
Ja nisam tvoja žena.
Ti uvjek vidiš samo moje vikend lice,
ti  nikada ne vidiš moju sivu-svakodnevnicu.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Movado-18_karata.gif)

Napomena: Ovo je slobodni prijevod tj. tekst je usmjeren smislu nasuprot riječ-po-riječ ili doslovnom prijevodu. MD


Naslov: Moja zemlja Hrvatska
Autor: Marica - Kolovoz 29, 2009, 11:36:55

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Neka_cjeli_svijet-Autor_Marica.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Neka_cjeli_svijet-Autor_Marica.gif)

Neka cijeli svijet zna...

Znam, negdje mjesta ima
na svijetu kojem živimo mi
još negdje sunca ima
gdje postoje još sni

Neka cijeli ovaj svijet
još sja u suncu
neka naša Zemlja sva
postane sretna
Neka cijeli ovaj svijet
zove se bajka
zelena i mirisna
cvjetna sva i nevina
livada iz sna

Plam topli negdje tinja
sjaj tople zvijezde seže do nas
još pravih ljudi ima
što vjeruju u spas

Neka cijeli ovaj svijet
još sja u suncu
neka naša Zemlja sva
postane sretna
Neka cijeli ovaj svijet
zove se bajka
zelena i mirisna
cvjetna sva i nevina
livada iz sna ...  
http://cro-eu.com/uploader/uploader/Neka cijeli svijet.swf

Napomena: Pjesmu "Neka cijeli svijet zna ...." od Đani Stipaničev ne možete slušati pod funkcijom "Najnoviji Postovi" već samo u temi "Maricina kronika"


Naslov: Kolike bi se ljepote ...
Autor: Marica - Rujan 06, 2009, 17:15:22

Kolike bi se ljepote kod nas tim kamenjem sagraditi mogle, da ima u nas toliko ljubavi k umjetnostim koliko k junaštvu, k lijenosti i svađi.

Ivan Kakuljević Sakcinski (1816-1889)
Na cesti Ludoviciji Vratnik – Senj

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Ljencariti_na_kamenju-Ivan_Kukuljevic_Senj.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Ljencariti_na_kamenju-Ivan_Kukuljevic_Senj.jpg)


Naslov: Definacija roštilja
Autor: Marica - Rujan 07, 2009, 17:12:40

Definacija roštilja

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Rostiljanje.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Rostiljanje.jpg)
Klikni na fotografiju da se poveća

Roštilj je kod većine muškaraca
jedina vrsta spremanja hrane koju oni poznaju,
a izgleda ovako:


1. Žena ode do prodavaonice i kupi sve potrebno,

2. Žena pripremi meso u pacu večer prije,
a na dan roštilja salatu, povrće, prilog i desert,

3. Žena meso poreda ga na pladanj i odnese do roštilja
gdje muškarac čeka i eventualno pije pivo/vino,

4. Muškarac poreda meso po roštilju,

5. Žena za to vrijeme završava juhu, priloge,
salatu/povrće, desert i postavi stol,

6. Žena zatim muškarcu govori da je meso gotovo ili
da gori i da ga treba skidati,

7. Muškarac skida meso s roštilja i dodaje ženi da ga nosi na stol ,

8. Žena ga postavlja na stol i servira,

9. Svi hvale muža kako je dobro ispekao roštilj i govore ženi
kako je sretnica s takvim mužem,

10. Žena nakon večere posprema stol, pere posuđe i čisti,

11. Muškarac pita ženu da li je zadovoljna što je imala
"slobodan dan" a kad ga ona pogleda ispod oka, on gunđa
kako ima žena koje nikad nisu zadovoljne..


Naslov: Asfaltiranje u Bukureštu
Autor: Marica - Rujan 08, 2009, 13:55:21

http://cro-eu.com/uploader/uploader/Asfaltiranje u Bukurestu.swf
Asfaltiranje u Bukureštu

Bukurešt je glavni i najveći grad Rumunjske (nekad Velika Vlaška). Sa svojih 21,5 miliuna stanovnika je po veličini grad na šestom mjestu gradova Europske Unije.

Zamislite si ovu situaciju u Amsterdamu (16,4 mio. stanovnika) ili u Kopenhagenu (5,4 mio. stanovnika). :D


Naslov: Oče naš
Autor: Marica - Rujan 14, 2009, 17:06:29

 Oče naš  

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Oce_nas-logo-Mariga.gif)

Čovjek: Oče naš koji jesi na nebesima.

Bog: Da?

Čovjek: Ne smetaj me. Vidiš da molim.

Bog: Ali zvao si me.

Čovjek: Zvao? Nikog ja nisam zvao. Samo molim: 'Oče naš koji jesi na nebesima'.

Bog: Evo opet!

Čovjek: Opet što?

Bog: Pa zvao si Me. Rekao si: Oče naš koji jesi na nebesima' Evo Me, što hoćeš?

Čovjek: Ali ja nisam ništa time mislio. To je samo svakodnevna molitva, shvaćaš? Ja redovito molim 'Oče naš'. Od toga se osjećam bolje. To je kao kad obaviš neku dužnost pa se bolje osjećaš.

Bog: No dobro, nastavi.

Čovjek: Sveti se ime Tvoje.

Bog: Čekaj! Stani! Što si time mislio?

Čovjek: Mislio čime?

Bog: Pa s tim 'Sveti se ime Tvoje'.

Čovjek: Pa to znači to znači Bože, ja ne znam što to znači. Otkud bih ja to znao? Pa to je samo dio molitve. Nego, daj mi reci što to znači.

Bog: Budi svet, uzvišen, štovan.

Čovjek: Čuj, to ima smisla. Zapravo nikad prije nisam o tome razmišljao.

Bog: Dobro, nastavi.

Čovjek: Dođi kraljevstvo Tvoje. Budi volja Tvoja, kako na nebu, tako i na zemlji.

Bog: Ti to stvarno misliš?

Čovjek: Naravno, zašto ne?

Bog: A što poduzimaš u tom pogledu?

Čovjek: Poduzimam? Pa ništa valjda. Ja sam mislio da bi bilo lijepo da ti imaš sve pod kontrolom tu dolje kao što imaš tamo gore.

Bog: A da li imam pod kontrolom tebe?

Čovjek: Pa, ja idem u crkvu.

Bog: Ne pitam te to. Nego, što ćemo s tvojim pljuvanjem po bližnjima?

To ti je ozbiljan problem, znaš. Pa onda, način na koji trošiš novac - samo na sebe! A da ne govorim o filmovima koje gledaš.

Čovjek: Čekaj, stani malo! Što si se okomio na mene? Nisam ja ni bolji ni gori od drugih koji idu u crkvu.

Bog: Oprosti, mislio sam da hoćeš da 'bude volja Moja'. A ako je to cilj, onda treba početi od onih koji to mole. Kao npr - od tebe.

Čovjek: Slušaj Bože, moram završiti s ovim. Ionako traje duže nego inače.

Bog: No dobro, hajde dalje.

Čovjek: Kruh naš svagdanji daj nam danas.

Bog: Trebao bi malo popustiti s tim kruhom. Predebeo si!

Čovjek: Ma čekaj malo, što je ovo? Dan za kritiku? Ja lijepo krenem obaviti svoje svakodnevne vjerske dužnosti a Ti iz čistog mira ovako baneš i počneš me podsjećati na moje manjkavosti.

Bog: Molitva je opasna stvar. Mogao bi se zbilja promijeniti. To ti cijelo vrijeme pokušavam objasniti. Zvao si me i evo Me. Tu sam.

Nastavi moliti. Da čujem sljedeći dio molitve.

Čovjek: Strah me je.

Bog: Strah? Od čega?

Čovjek: Znam što ćeš reći.

Bog: Hajde, provjeri me!

Čovjek: Oprosti nam duge naše, kao što i mi opraštamo dužnicima našim.

Bog: A što je bilo s Ivanom?

Čovjek: Evo, vidiš! Znao sam da ćeš i njega odnekud izvući. Bože, zašto govori laži o meni? Zašto širi priče lažne o mojoj obitelji? Nikad mi nije vratio dug. Zakleo sam se da ću s njim izravnati račune.

Bog: A tvoja molitva? Što ćemo s tvojom molitvom?
Čovjek: Pa Nisam mislio ozbiljno.

Bog: No, bar priznaješ. Ali nije ti baš neki štos vući okolo taj teret u sebi, zar ne?

Čovjek: Ne, ali osjećat ću se puno bolje kad izravnam račune s tim susjedom.

Bog: Nećeš se osjećati bolje nego gore. Osveta nije slatka. Pomisli samo kako si već nesretan. No, Ja to mogu promijeniti.

Čovjek: Kako?

Bog: Ti oprosti njemu, a Ja ću onda oprostiti tebi. Tada će mržnja i grijeh biti njegov problem a ne tvoj. Ti ćeš naći mir u srcu.

Čovjek: Ma da, u pravu si. A i više nego što se želim osvetiti njemu, želim biti OK s tobom (uzdah) no dobro, opraštam mu.

Svakome tko ide i naokolo radi ljudima svinjarije kakve on radi treba pomoći da se izvuče iz tog. Pokaži mu nekako pravi put.

Bog: Evo vidiš. Super. Nisi još gotov sa svojom molitvom. Nastavi.

Čovjek: I ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od zla.

Bog: Dobro, dobro, učinit ću to. Samo se ne dovodi u situacije u kojima možeš pasti u napast.

Čovjek: Što s time misliš?

Bog: Pa recimo, ne pali tv kad znaš da trebaš obaviti još neke druge stvari. Isto tako, što se tiče vremena koje provodiš s prijateljima u kafiću, ako ne možeš utjecati na razgovor da ide u pozitivnom smjeru, možda bi trebao još jednom razmisliti o vrijednosti tog prijateljstva Također, ne bi se trebao 'natjecati' i uspoređivati sa susjedima i prijateljima. I molim te, nemoj Me koristiti kao izlaz za nuždu.

Čovjek: Ne razumijem ovo zadnje.

Bog: O znaš, ti, znaš! Učinio si to već sto puta. Uvališ se u neprilike i onda dotrčiš k Meni vičući 'Bože pomozi mi da se izvučem iz ove frke i obećavam Ti da to više nikad neću učiniti!' Sjećaš se nekih takvih nagodbi koje si pokušao sklopiti sa Mnom?

Čovjek: Da, sjećam se. Zbilja se sramim.

Bog: No hajde, završi s molitvom.

Čovjek: Amen.

Bog: Znaš li što to znači?

Čovjek: Ne, ali volio bih znati. Želio bih Ti ugoditi. Vidim kakvu sam zbrku napravio od svog života. I vidim kako bi bilo super da postanem jedan od tvojih sljedbenika.

Bog: Upravo si odgovorio na svoje pitanje. E pa sad, kad su neki od starih grijeha izvučeni na površinu i uklonjeni, teško je naći riječi da se opiše što sve možemo zajedno.

Čovjek: Bože, hajde da učinimo nešto od mene, važi?


Naslov: Čisti bijeli snijeg
Autor: Marica - Rujan 19, 2009, 21:16:46

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Na_klupi_u_snijegu.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Na_klupi_u_snijegu.jpg)

 Čisti bijeli snijeg

Ali kasnije, kad je sve to prošlo,
mislio sam često nakon onog sveg -
zašto nas nije na klupi u parku
one noći čisti zatrpao snijeg ?

Išli smo života vijugavim tokom
i bilo nam je, jelka, kako kad,
kao kad zvijezda žuta se odroni
i u modroj tami izgubi se trag.

Na klupi u parku sjedili smo sami,
decembarsko veče, opustjeli grad,
priznati samom sebi nisam smio
da sam te toliko zavolio tad.

Ali kasnije, kad je sve to prošlo,
mislio sam često poslije onog sveg -
zašto nas nije na klupi u parku
one noći čisti zatrpao snijeg.

Arsen Dedić
 
(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Snijeg-Kristali-logo-Marica.gif)


Naslov: Priča o ribaru i milijuneru
Autor: Marica - Listopad 18, 2009, 12:15:31

Priča o ribaru i milijuneru

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Maricin_san-Foto_Lidija_2009.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Maricin_san-Foto_Lidija_2009.jpg)
Foto: Lidija

Jedan vrlo bogat čovjek odmarao se na prekrasnom otoku u Tihom oceanu. Uživajući prirodu, sunčani lijepi dan, promatrajući galebove u sletu radovao se je svom kratkom odmoru. Radovao se je zvucima životinja; cvrkutu cvrčaka, zujanju pčela, kriještenju galebova, šumu palmi i talasanju mora. Dok je tako u svojoj lakoći uživao u škakljikanju sitnog pijeska na svojim nogama i u pogledu preko beskrajnoga mora, otkrio je ribara koji se bezbrižno odmarao na plaži.

- Dobar dan, pozdravi ga milijuner. Što radite?
- Ležim na suncu i uživati u danu. Znate, jučer sam ulovioo toliko ribe da danas mogu cijeli dan ljenčariti, odgovori ribar.
- Ja Vas ne razumijem! Da ste i danas isplovili mogli ste dosta ribe uloviti i puno novaca zaraditi, rakao je milijuner!
- I što ja imam od toga, upita ga ribar.
- Pa, s tim novcem mogli bi si kupiti veći brod i uloviti još više ribe i još više novaca zaraditi, odgovori milijuner.
- I što ja imam od toga, upita ga ribar ponovo.
- Pa, s tom zaradom bi si mogli sagraditi tvornicu za preradu ribe i obogatiti se !
- Da, i što da radim onda s tim svim novcima, upita ga ribar.
- Pa onda bi mogli ići na godišnji odmor na neki predivni otok, uživati u životu, omarati se i ljenčariti u pijesku, odgovori mu milijuner.

- A što ja upravo radim?!
Mudro se nasmija ribar, ponovo pokrije lice slamnatim šeširom i nastavi dalje drijemati.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Zivot_u_hrckovom_tocku.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Zivot_u_hrckovom_tocku.gif)

Svaki čovijek živi po mome mišljenju – svjesno ili nesvjesno – u svojem hrčkotočku.
Danas to sagorjevanje tijela, srca i duše nazivamo "burnout".

Kako izgleda Vaš hrčkotočak?

Marica


Naslov: Odg: Crni i plavi Ličani
Autor: Marica - Prosinac 10, 2009, 13:19:47

ZIMA BESKUĆNIKA

I evo raste, o kako tiho, ta bjelina
Ranjeno srce, opet ljepotom da te zbuni!
Nije to jesen prenaseljena srcima i lišćem
Zbrisan je riječnik. Hladnim sjajem svijet se kruni.

Prihvati je, prihvati tu bjelinu
Ona je zamjena i otrežnjenje snova.
O anđeli u noćima mojih posrtanja
U snijeg vas prevodim, tu pravdu bez slova!

I javljam svima: ja sam beskućnik, bez krova
I milo mi je vidjet to izjednačenje:
Svi na vatru misle, svima prsti zebu
Ljubav i sunce gube već značenje

I javljam: u meni traje vječno trenje!
I ja želim gosta, i ako nemam kuće,
Niz snijeg da ga povedem, kroz buru u otrežnjenje.
O, ko snijeg se roje moje želje vruće!

Pokazat ću mu snagu, radost bosonogu,
Odbranu leda protiv vrelog plača;
Dok drugi kunu i padaju s nogu,
Privest ću ga stanju hladnog promatrača.

Jer dok gledam druge, kako s dahom žure,
Jedan za drugim vješto kroz prtinu-
Ja u namet gazim, u ariju bure.
Oni žele da se pokraj peći skinu,

A ja u snijegu vidim više no oni: .... BJELINU!

Petar Karlić
(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Lican_u_zimi-logo-Marica.gif)


Naslov: Odg: Crni i plavi Ličani
Autor: Marica - Siječanj 08, 2010, 18:19:03

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Djevojcica_s_jabukom.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Djevojcica_s_jabukom.gif)

Blago je prijateljstvo (MD)
   
BLAGO

Blago su konji, krave, koze i ovce,
Blago – to je kad na hrpi vidiš novce.

Blago je biser pronađen u moru,
Blago se skriva na kraljevskom dvoru.

Blago je toplo majčino krilo,
Blago je ono što se u pričama zbilo.

Blago su riječi u rječniku nekom,
Blago je šaputanje na jastuku mekom.

Nekom je blago malo više jela,
Nekom je blago košulja bijela

Nekom su blago traperice skupe,
A jednom klincu iz treće klupe
Najveće je blago pisamce u džepu
Što skriva tajnu slatku i lijepu

Jure Karakaš


Naslov: Crni i plavi Ličani II. dio
Autor: Marica - Siječanj 20, 2010, 10:18:59

Koliko je pametno tvoje desno stopalo?!

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Koliko_je_pametno_tvoje_desno_stopalo.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Koliko_je_pametno_tvoje_desno_stopalo.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/U_smjeru_kazaljke.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/U_smjeru_kazaljke.gif)

Probajte uraditi ovo ...

Molim vas probajte uraditi ovo, traje svega par sekundi. Nećete vjerovati! Potiče od jednog kirurga ortopeda.
Sigurno će dovesti u konfuziju vaš mozak i sigurno ćete pokušavati više puta, ali nećete moći. Ovo je pre-programirano u mozgu.

1.   Dok sjedite za stolom ispred svog kompjutera, podignite svoje desno stopalo sa poda i radite krugove u smjeru kazaljke na satu.

2.   Sada, dok to radite, napišite broj 6 u zraku sa svojom desnom rukom. Stopalo će promjeniti smjer okretanja!

I ne možete tu ništa promjeniti. Stvarno je smješno, ali niti svijet niti koncentracija ne može promjeniti pre-programirano stopalo.

Ja sam pokušala i na papiru da napišem broj 6. Rezultat: papir pun šestica a stopalo je uvijek promjenilo smjer.


Naslov: Crni i plavi Ličani II. dio
Autor: Marica - Siječanj 20, 2010, 17:15:44

Crnogorski borac za ravnopravnost polova

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Ravnopravnost.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Ravnopravnost.jpg)

Vatreni sam borac protiv muskog sovinizma.
Zastupnik sam zenskijeh interesa i pristalica ravnopravnosti polova.
Odnos prema zenama pokazujem prije svega u svojoj kuci i prema svojoj zeni.
  
Ne bih zelio da pomislite kako se hvalisem, pa cu navesti nekoliko
istinitih primjera iz svog braka i zivota.
Naravno, ni kod mene nije sve idealno. Kao i u svakom braku, izmedu mene i
moje zene ima sitnih nesuglasica.
Ipak, sve uspijevamo da regulisemo sporazumno:
  
  * Ako je bolesna, mogu da se okupam i sam.
  * Ako zavrsi sve poslove, moze da strika do mile volje.
  * Ako sam procita'  novine, odmah sjutradan moze da ih cita i ona, pod
uslovom da ne komentarise to sto procita.
  * Ako nijesam kod kuce, moze da ukljuci radio ili TV cim pocne jeftina
struja.
  * Ako nocu primijetim da sam otkriven, pokrijem se sam, a s njom o tom
propustu razgovaram u pogodno vrijeme.
  * Ako na pantalonama naidem na dupli sav, ne prelazim odmah na fizicki
obracun, vec mirno pokusavam da utvrdim sto je tome razlog: da li je to
znak da nije normalna, ili u obzir dolaze i druge olaksavajuce okolnosti.
  
Silu primjenjujem samo ako se iznerviram ili se uvjerim da to radi
namjerno.
  * Ako se dijete prehladi, sama bira koga da bijem - nju ili njega.
  
Ako se kâ ljudi dogovorimo, kod mene sve more:
  * Moze da kupi sve sto ja odobrim.
  * Moze da joj slucajno pregori sijalica.
  * Moze da pali ringlu i kad kuva kafu.
  * Moze da se kupa i kad sam ja lose raspolozen.
  * Moze da se javlja na telefon ako ja nijesam kod kuce.
  * Moze da se sminka, pod uslovom da ne kupuje sminku.
  * Moze da pozove u goste svoje rodake, ali da pricaju tiho i da postoje
ozbiljni razlozi za njihov dolazak.
  * Moze da pegla i da pere prozore kad ona hoce, pod uslovom da uvijek sve
bude cisto i opeglato.
  
Trudim se da na paznju uzvratim paznjom: da je, kad zasluzi, nagradim i
istaknem ono sto je za isticanje. Nikad ne zaboravljam da je to moja zena i
da smo u svemu ravnopravni.
  * Nasem petom djetetu i ona je smjela da predlozi ime, koje zamalo nije
usvojeno.
  * Za praznik uvijek sjedi sa nama za stolom.
  * Svaka tri mjeseca teram je da kupi novu metlu.
  * Ukoliko pronadju usisivace sa prigusivacem, i to cu joj nabavit'. Ovako
smo mirniji ako prasinu skuplja rukama.
  * Jednom je rekla nesto sto mi nije bilo sasvim glupo, sto mi se skoro
dopalo, cak mi je bilo i simpaticno, sto sam joj kasnije na odrijedjeni
nacin stavio do znanja. Nasamo.
  * Da bi imala socijalno, prijavio sam je kao kucnu pomocnicu.
  * Sredio sam joj da poslije podne moze cuvat' i tudju djecu.
  
  * Cesto se dogadja da potegnem do kuhinje samo zato da bih rucao, ne
insistiram da mi se rucak uvijek servira u postelji.
  * Dva puta sam joj galantno ustupio okrajak.
  * Od Nove godine oslobodio sam je obaveze da mi vraca zute metalne pare.
  
Mnoge obaveze preuzeo sam na svoja pleca:
  * Putovanja u inostranstvo, odlazak na godisnji odmor, izlaske u kafane,
sa drustvom, a bogumi i sam...
  
Brinem o njenom dostojanstvu. Trudim se da nikad ne povrijedim njenu
licnost:
  * Samo kad sjedim, ona stoji - cim legnem, ona moze sjesti i nastaviti sa
radom .
  * Nikad je ne istjerujem na ulicu - samo na terasu.
  * Kad je gadjam tanjirom, i u najvecem bijesu vodim racuna o tome da ne
okrnjim novi servis;  za njeno dobro uveo sam plehane tanjire.
  * Da bih sacuva' njen ugled, nikad je ne bijem pred djecom i gostima.
  * Posto zbilja nema potrebe da perem noge svakog dana, i njene obaveze su
smanjene na dva puta nedeljno.
  
Naravno, to nije sve. Nikada nijesam zadovoljan postignutim. Nikada nece
bit' dovoljno ravnopravnosti!
(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/bravo-smiley.gif)


Naslov: Odg: Crni i plavi Ličani II. dio
Autor: Marica - Travanj 09, 2010, 13:34:59

Izreka dana

Za podnieti svakodnevicu je potrebno puno umieća. (zummann)

Umjeće je ovisno o sposobnosti a sposobnost se treba vježbati. (Marica)

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Strah-2.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Strah-2.gif)
Strah je kočnica

Ali uz sve vještine i svu maštu potrebno nam je i:

vidjeti – otkriti, razmotriti i promatrati
šareno jesenjsko lišće, rast drveća, oblake, nebo, tragove, mravlju stazu, ... -

čuti - tišinu, pjev ptica, šum kiše, šuštanje lišća ...

mirisati – smolu, mahovinu, cvjet, zrak, čovjeka ...

osjetiti - opipati - tvrdo, meko, grubo, glatko, bodljikavo, sklizavo, vjetar na koži ...

držati ravnotežu – na neravnom, brežuljkastom i visokom terenu, u nemirnim vodama ...

orjentacija – u tami, noću, u nepoznatom okruženju ...

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrabrost.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrabrost.jpg)
Hrabrost – odbaciti sve nepotrebno

I što je najvažnije hrabrost – odbaciti staro, započeti novo. A ponekada biti strpljiv (što ja ne umijem) i čekati ...

U tom smislu, želim svima dovoljno umjeća da odbace sve nepotrebno.

Vaša Marica


Naslov: Jedva čekam na ljeto
Autor: Marica - Travanj 10, 2010, 20:50:16

Kad srce kaže ljeto, kaže Hrvatska,
kaže  plavo!
Kaže zeleno, slatko, slano ...............................

Kaže: Ajmooo!!!!!

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Jedva_cekam_ljeto.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Jedva_cekam_ljeto.jpg)
Klikni za uvećani prikaz


Naslov: Zašto je Bog stvorio mamu
Autor: Marica - Travanj 16, 2010, 14:58:17

Zašto je Bog stvorio mamu

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Zasto_je_Bog_stvorio_mamu.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Zasto_je_Bog_stvorio_mamu.gif)

Odgovore su davala djeca iz vrtića
 
Zašto je Bog stvorio mamu?

1. Ona jedina zna gdje se nalazi selotejp.
2. Većinom da čisti našu kuću.
3. Da nam pomogne izaći od tamo gdje smo se rađali.
 
Kako je Bog stvorio mamu?

1. Koristio je prašinu, baš kao svi mi.
2. Magijom plus super snagom i sa puno miješanja.
3. Bog je stvorio moju mamu sasvim jednako kao mene. Samo je koristio veće dijelove.
 
Od kojih sastojaka su napravljene mame?

1. Bog je napravio mame od oblaka i anđeoske kose i svega lijepog na svijetu sa samo mrvicom zloće.
2. One su morale početi od kostiju muškarca. Onda valjda koriste puno špage, mislim.
 
Zašto ti je Bog dao baš tvoju mamu, a ne neku drugu?

1. Jer smo u rodu.
2. Bog je znao da me ona jako voli, više ne go što bi me druga mama voljela.
 
Kakva je tvoja mama bila kao djevojčica?

1. Moja mama je uvijek bila moja mama i ništa drugo.
2. Ne znam jer nisam bila tamo, ali rekla bih da je bila prava šefica.
3. Rekli su da je nekada bila jako dobra.
 
Što je mama morala znati o tati prije nego su se vjenčali?

1. Njegovo prezime.
2. Morala je znati njegovu prošlost. Kao, je li lopov? Napije li se od piva?
3. Zaradi li najmanje 800 dolara godišnje? Je li rekao NE drogama i DA kućanskim poslovima ?
 
Zašto se tvoja mama udala za tvoga tatu ?

1. Moj tata kuha najbolje špagete na svijetu. A mama voli puno jesti.
2. Postala je prestara da bi učinila išta drugo s njim.
3. Moja baka kaže da tada mama nije imala kapu za razmišljanje na glavi.
 
Tko je šef u tvojoj kući ?

1. Mama ne želi biti šef, ali mora biti jer tata je takav blesan.
2. Mama. Možeš to zaključiti po inspekciji sobe. Ona vidi stvari ispod kreveta.
3. Mislim da je mama, ali samo zato što ona mora napraviti puno toga više nego tata.

Koja je razlika između mame i tate ?

1. Mame rade i na poslu i kod kuće, a tate rade samo na poslu.
2. Mame znaju kako razgovarati sa učiteljicom, a da ju ne isprepadaju.
3. Tate su visoki i jaki, ali mame imaju istinsku snagu, jer nju moraš pitati ako želiš prespavati kod prijateljice.
4. Mame imaju magiju, one čine da se osjećaš bolje bez lijekova.

Što tvoja mama radi u slobodno vrijeme ?

1. Mame nemaju slobodno vrijeme.
2. Kad to čuje, onda plaća račune cijeli dan.

Kad bi mogli promijeniti jednu stvar na svojoj mami, što bi to bilo?

1. Ima neku čudnu ideju da stalno trebam spremati svoju sobu. Riješio bih se toga.
2. Učinila bih moju mamu pametnijom. Tada bi znala da je sve skrivila moja seka, a ne ja.
3. Voljela bih da se riješi onih nevidljivih očiju za koje kaže da ih ima na leđima.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Djurdjice-1.gif)


Naslov: Sve ima svoj "red"
Autor: Marica - Travanj 19, 2010, 10:55:02

 Sve ima svoj "red"

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Sve_ima_svoj_red.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Sve_ima_svoj_red.jpg)
Klikni za uvećani prikaz

Novi problemi uzrokovani prekomjernom sječom šuma.
(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Pas-logo-cro-eu_com.gif)


Naslov: Novi slogan hrvatskog turizma
Autor: Marica - Travanj 21, 2010, 10:24:57

Novi slogan hrvatskog turizma:  

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Kravu_musti.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Kravu_musti.gif)

More bez meduze,
plaža bez guze,
polja bez kuruze,
nijedno lice bez suze,

Hrvatska - zemlja koju se muze!!!

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Kravu_musti-2.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Kravu_musti-2.gif)


Naslov: Smotonja
Autor: Marica - Travanj 27, 2010, 11:26:01

Smotonja  

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Mamu_boli_glava.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Mamu_boli_glava.jpg)


Naslov: Trenutci iz svakodnevnog života
Autor: Marica - Travanj 27, 2010, 22:01:46

Trenutci iz svakodnevnog života  

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/1-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/1-Interesantna_situacija.jpg)
Klikni za uvećani prikaz

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/2-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/2-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/3-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/3-Interesantna_situacija.jpg)

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/4-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/4-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/5-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/5-Interesantna_situacija.jpg)

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/6-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/6-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/7-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/7-Interesantna_situacija.jpg)

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/8-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/8-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/9-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/9-Interesantna_situacija.jpg)

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/10-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/10-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/11-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/11-Interesantna_situacija.jpg)

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/12-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/12-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/13-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/13-Interesantna_situacija.jpg)

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/14-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/14-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/15-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/15-Interesantna_situacija.jpg)

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/16-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/16-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/17-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/17-Interesantna_situacija.jpg)

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/18-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/18-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/19-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/19-Interesantna_situacija.jpg)

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/20-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/20-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/21-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/21-Interesantna_situacija.jpg)

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/22-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/22-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/23-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/23-Interesantna_situacija.jpg)

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/24-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/24-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/25-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/25-Interesantna_situacija.jpg)

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/26-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/26-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/27-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/27-Interesantna_situacija.jpg)

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/28-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/28-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/29-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/29-Interesantna_situacija.jpg)

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/30-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/30-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/31-Interesantna_situacija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/31-Interesantna_situacija.jpg)

Napomena

Fotografije su prikupljene iz raznih internacionalnih medija i kao takve od mene uređene za ovaj forum. Autor pojedinih fotografija mi je nepoznat.

Marica, administrator
(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Clown-logo-Marica.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Clown-logo-Marica.gif)
 


Naslov: "Činjenice"
Autor: Marica - Svibanj 03, 2010, 11:34:29

 Izgovori - šarmantni ženski i uvjerljivi muški

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Pjetao_u_korpi_Kopie.gif)

Zašto se ja najmeravam udati -/oženiti    

Šarmantni izgovori
(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Simbol-zenski-logo.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Simbol-zenski-logo.gif)

Moj zaručnik zarađuje dobro,
zašto da to ne dijeli sa mnom?

Dosta mi je te maskarade i štirkanja za izlaske.Kod kuće se mogu opustiti i biti ono što jesam.

Dosta mi je glume u krevetu. Kada se udam mogu reci "ne" i bez "migrene".

Imam stari auto a ne mogu si priuštiti plaćati popravke. On je dobar majstor.

Kao samica radim sedam mjeseci u godini za državu. Kao udana samo pet.

Njegov otac je vlasnik tvrdke u kojoj radim. Ne želim do mirovine biti samo sekretarica.

On dobro zarađuje. U slučaju rastave bolje sam obezbjeđena nego li sa mojom mirovinom.

Zašto da plaćam sva osiguranja koja su danas potrebna kad se s jednim "da" mogu besplatno da osiguram.

Samo se vi podsmijavjte – to je čista zavist jer nitko ne pada na vašu glumu.

Konačno sam ga uvjerila, da on stvarno misli ozbiljno sa mnom.

Ja se udajem zbog pravednosti.
Kada se udam za moga prijatelja, dobiti će ženu koju zarađuje.

Vječno se s taksijem voziti mi je preskupo a autobus je ispod moga nivoa.

Prije nego li sazna da sam skora sa cijelim gradom spavala, mora me oženiti.

Jas am provela predivno vrijeme sa pogrešnim; sada je došao pravi.

Brak je jedini način izbjeći njegovim seks atakama.

U principu su svi muškarci jednaki zato ne treba dugo čekati jer neću ništa propustiti.

Udajem se samo zato da u miru mogu tražiti dobroga ljubavnika.

Ja sam mazohistkinja, volim lanac oko vrata

Za jednu nerc bundu morala bih dugo raditi a on mi ju poklanja čim spomenem krevet.

Pa sve moje prijateljice su udane te se plaše da ću im oteti muža.

Brak se sastoji od davanja i primanja.
On daje – ja primam.
   
Uvjerljivi izgovori
 (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Simbol-muski-logo.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Simbol-muski-logo.gif)
Moj zaručnica zarađuje dobro,
zašto da to ne dijeli sa mnom?

Stalni izlazci u kino, na večere, koncerte i
kafiće koštaju me moju cijelu plaću.
Dugotrajno gledano; brak je jeftiniji.

Ja sam umoran od stalne glume i to samo
da ju dobijem u krevet. A kad se povjenčamo
ona nema drugoga izbora.

Odkako plaće više ne rastu,
ne mogu si više priuštiti čistačicu.

Brak je čista matematika;
Kao oženjen plaćam manje poreza.

Njezin otac je vlasnik tvrdke u kojoj radim.
Ako to nije argument!

Moja zaručnica zarađuje
dva puta više od mene.
Poslje rastave, ja sam bogat čovjek.

Brak je ponovo u modi
a ja sam oduvijek išao za modom.

Podsmijavajte se vi samo – to je čista zavist.
Vi morate najprije naći jednu koja će
pasti na vaše laži.

Ja ne želim više kod mojih roditelja stanovati
a preskupo mi je samom stanovati.

Kod nas u firmi oženjeni imaju veću šansu
na karijeru.

Moja zaručnica je stjuardesa. Kao njezin
Suprug mogu besplatno da letim.

Ona je slijepa od zaljubljenosti,
plašim se da će brzo progledati.

Netko mora moje stare roditelje njegovati,
Sigurno neću plaćati za njih starački dom.
Dosta mi je toga nereda. Mislim da je lijepo kada
Te dočeka ručak na stolu, pivo pored TV i u krevetu šampanjac.

Ona ima sve osobine koje sam kod moje mame
tako cijenio.

Ja sam za vikende i blagdane tako usamljen.

Kakav riziko? Napraviti ćemo kod bilježnika bračni ugovor: Što je moje - ostaje moje, s što je njezino – to je i moje.

Ne osjećam se u zadnje vrijeme dobro. Treba mi
netko tko će da me mazi i njeguje.

Imam dosta duga, netko mora to odplatiti.

Treba mi kredit za sportska kola, banka će mi ga
prije odobriti ako imam žiranta.


A ljubav?
"Ja ga (ju) volim"
..... nije čak ni zigovor! (MD)
(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Brak_i_ocekivanja-1.gif)


Naslov: Adam i Eva bili su Hrvati
Autor: Marica - Svibanj 05, 2010, 01:47:24

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Golfas-logo-Marica.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Golfas-logo-Marica.gif)

Najnovija istraživanja dokazuju
da su Adam i Eva bili Hrvati.

Dokaz:

Bili su goli i bosi i mislili
da žive u raju.
(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Eva-logo-Marica.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Eva-logo-Marica.gif)


Naslov: Godišnji odmor
Autor: Marica - Lipanj 01, 2010, 08:00:25

Godišnji odmor

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Bikini_i_barka.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Bikini_i_barka.jpg)
Bikini i barka  

Ma, o čemu Vi to meni pričate? O suncu, moru, bikiniju i barki! Kažete, da ste umorni od posla u firmi. Pa imate li Vi i malo stida i ponosa?!
Znate li koliko Vi uopće radite? Ja ću Vam sada to izračunati.

-   Poznato je da godina ima, u prosjeku, 365 dana. Od toga dnevno prespavate 8 sati, to su 122 dana – ostane Vam još 243 dana.

-   Dnevno imate 8 sati slobodno, to su također 122 dana – dakle, ostane još 121 dan.

-   Nedjeljom se također ne radi, 52 puta u godini. Što još ostane? 69 dana!
Računajmo dalje.

-   Iako ste zdravi kao hren, na bolovanju ste najmanje 40 dana u godini. Ostaje još 29 dana.

-   Vi imate na poslu svaki dan pauzu 1 sat, to je ukupno 15 dana. I što ostaje po ovom računu?

-   Samo škrljavih 14 dana. Godina ima 14 blagdana* - I što još ostaje?

-   Ništa – nula!

-   I Vi meni pričate da Vam je odmor potereban! Pa, niste ništa bolji od naših političara za koje bi, po ovoj računici, godina trebala imati 730 dana.

-   Natrag s bikinijem u ormar i barkom u garažu.
Na posao!

Lijepi dan, želi Vam

Vaša Marica

__________________________

Blagdani u dane kojih se u Republici Hrvatskoj ne radi su:

♣ Nova Godina, 1. Siječanj, svake godine
♣ Sveta Tri Kralja, 6. Siječanj, svake godine
♣ Uskrs Nedjelja, 4. Travanj, 2010
♣ Uskrsni Ponedjeljak, dan nakon Uskrsa, svake godine
♣ Praznik Rada, 1. Svibanj, svake godine
♣ Tijelovo, 3. Lipanj, 2010
♣ Dan Antifašističke Borbe, 22. Lipanj, svake godine
♣ Dan Državnosti, 25. Lipanj, svake godine
♣ Dan Domovinske Zahvalnosti, 5. Kolovoz, svake godine
♣ Velika Gospa, 15. Kolovoz, svake godine
♣ Dan Neovisnosti, 8. Listopad, svake godine
♣ Svi Sveti, 1. Studeni, svake godine
♣ Božićni Blagdani, 25 i 26 Prosinac, svake godine
♣ Građani Republike Hrvatske koji Božić slave na dan 7. siječnja u taj dan, islamske vjeroispovjedi u dane Ramazanskog bajrama i Kurban bajrama, te židovske vjeroispovjedi u dane Roš Hašane i Jom Kipura imaju pravo ne raditi.

Ako jedan od naprijed navedenih dana pada na nedjelju, blagdan, odnosno neradni dan ne prenosi se u idući dan. Zaposlenici u sve naprijed navedene dane imaju pravo na naknadu plaće.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Spremarica.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Spremarica.gif)
Spremarica


Naslov: Piknik na Gackoj
Autor: Marica - Srpanj 15, 2010, 11:30:47

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Piknik_na_Gackoj_Mare_i_Jive.gif)  (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Piknik_na_Gackoj_Mare_i_Jive.gif)                                    
Piknik na Gackoj

Svatko želi; ići na odmor negdje na more ili velike avanture doživjeti, na safari, kupanje s dupinima, jesti pizzu u Italiji ili čavapčiće u Splitu.

Ali ne naša Mare! Ona neće ni da mrde iz Like jer za nju je godišnji odmor najljepši kod kuće uz Gacku.

Samo da nema Jive ..... ali Jive je jedan od onih dobrih, strpljivih, poslušnih i vjernih Ličana.

"Mare, gdje želiš da ležiš, bliže vodi ili radije malo dalje kod onog javora?" "Ili ipak pored Gacke! Ili ne, nego bolje tamo desno iza grmlja gdje nema toliko ribolovaca koji bulje u tebe kao da nemaju drugog posla." "E, ovdje ljubavi, ovdje je najbolje. ..."

 "Ovdje, Jive, odavde vidim čak i Margitinu kuću! Prostri deku ali pazi da nema mravi"

"Da draga, je li ovako dobro?"

"Super - i sada skidajmo odjeću i u vodu! Huhuhu, prilično je hladna!"

"U pravu si! Vidi, ovakoooo je hladno." Jive pokazuje između palca i kažiprsta raspon od oko dva centimetra.

"Onda mora da je isto tako hladno u našoj spavaćoj sobi!", kaže Mare.

"Što kažeš Mare-ljubavi?"

"Ah, ništa Jive, možeš li izaći sada iz vode i namazati mi leđa?"

"Naravno, dušo."

"Poslikaj nas i pošalji mobitelom sliku Ani i Mili. Ali će nam biti zavidni. Daj mi korpu! Hvala! To je tipično, šest boca piva, ali samo dvije bočice šampanjca!"

" Što buljiš prema onom tipu tamo? "

" Pa, zbog ... njegovog atletskog tjela! Postoje dvije vrste tipova; tvoj je u hladnjaku a ovaj ga nosi u seksi kupaćim gaćicama."

" Ma daj, baš nije ni moj trbuščić loš ... kao rifljača!" Jive uvuče svoj trbuh i duboko udahnu.

"Rifljača? Možda na leđima. ..."

Jive, sav naduren, uzima si prvu bocu piva. Što on može tome, da su se njegove proporcije u zadnje vrijeme "premjestile", sve od nosa i ušiju pa do trbuščića nekako kao da malo visi.

" Daj mi novina, Jive. "

" Evo, molim lijepo!", Jive će još uvijek uvrijeđen u svojoj muškosti.

" Hvala! Aaa, Jive čuj ovo: Jer jedan par homoseksulanih pingvina želi imati podmladke, ukrao je jaje od drugog para. Baš su kriminalni ti tikvani. Reci mi, Jive, dali i pingvinima prijeti ptičja gripa? "

" Mislim da ne, jesu li  pingvini uopće ptice?"

" Naravno, idiote, doduše oni ne mogu letjeti, ali imaju perje, iako vrlo kratko, i pripadaju rodu morskih ptica."

"Što ti sve znaš ..."

"Jer ja na TV ne gledam samooo ... nogomet!"

"Mare, pogledaj ove šarene ptičice, takve još nisam vidjeo!"

Mare spusti za trenutak novine i iše sunčanih naočala izgleda u smjeru Jivinog kažiprsta.

"Od kada su leptiri ptice, Jive?"

"Jesi li i ti gladna, Mare, dušo?"

"Da, dali mi možeš kupiti ribe od ribolovaca?"

"Naravno, i ispeći ću ih na ražnju. Samo reci koju ribu?"

"Gacku pastrvu, to bi bilo super!"

"Dobro draga, a kako izgleda gacka pastrva?"

Marica


Naslov: Poštovana tehnička podrško
Autor: Marica - Srpanj 22, 2010, 10:18:02

Poštovana tehnička podrško,

Prošle godine sam unaprijedila svoj Dečko 5.0 program  u verziju Suprug 1.0 i primijetila sam da novi program pravi neočekivane promjene u modulu za  knjiženje.

Ograničio je pristup  Cvijeće i  Nakit aplikacijama  koje su radile savršeno pod verzijom Dečko 5.0. Povrh  svega, Suprug 1.0 je deinstalirao većinu mojih programa kao  što su Romantika  9.9, a instalirao neke module koje ni  sama ne znam sto znače, kao što su HNL 5.0 i  NBA  3.0,  s druge strane Dijalog 8.0 i Čišćenje kuće  2.6 jednostavno sruše cijeli sistem.

Probala sam situaciju očistiti programom Kvocanje 5.3, 5.4 i  5.5, ali na žalost nisam ništa postigla.

Očajna !!
 _______________________________________

Draga  Očajna,

Niste obratili  pažnju na deklaraciju: Dečko 5.0 je  zabavni paket, a Suprug 1.0 je  operativni sistem.

Pokušajte unijeti  slijedeće komande C:/MISLILA SAM DA ME  VOLIS i instalirate programe Suze  6.2.

Tada bi trebala  aplikacija Suprug 1.0 automatski pokrenuti program Krivica 3.0 i Cvijeće  7.0. Ali upamtite, pretjerana upotreba  ove metode može pokrenuti Neprijatnu tišinu  2.5 i Alkohol 6.1!

Nikako ne  instalirajte Svekar  1.0 i ne pokušavajte reinstalirati neku od starijih verzija aplikacije Dečko  5.0.

Obje ove aplikacije nisu podržane i samo ce srušiti Suprug 1.0 sistem. U biti, to nije loš program, ali ima ograničenu  memoriju i ne može naučiti nove aplikacije tako brzo. Razmislite o nabavi novog softvera, osobno preporučujem Začinjena hrana  5.3 i Seksi donji veš  1.0. Oprezno koristite aplikaciju Kvocanje, jer može doći do tajne instalacije virusa Ljubavnica 1.0 koji jedino možete obrisati Privatnim detektivom 5.8 ili čak Advokatom 9.8.

To je veoma teško izvesti pravilno jer može doći do resetiranja sustava Suprug  1.0 koje je bespovratno i zahtjeva instalaciju Suprug  2.0.

Tehnička  podrška

Pozdrav!


Naslov: Ljubav za jednu noć
Autor: Marica - Srpanj 22, 2010, 10:40:55

Ljubav za jednu noć

 (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Spavaca_kola.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Spavaca_kola.jpg)

Slijedom okolnosti jedan muškarac i jedna žena (nikad prije se sreli ni vidjeli nisu), nemavši mjesta u prepunom vlaku, bivaju prinudjeni dijeliti isti kupe za spavanje. Kreveti su bili na kat.

Nepoznati muškarac spavao je gore, a žena koju nije znao spavala je dolje. Poželjevši si lakunoć, ipak tako brzo nisu zaspali....

Nakon pola sata reče muškarac, pažljivo i polutiho; "Molim vas dajte mi onu deku iz ormarića, strašno mi je hladno...!"

Odgovori žena iz polusna; "Ajte,....da za ovu noć se pretvaramo, ....da smo muž i žena, hm?...samo za ovu noć, pa se ionako više nećemo vidjeti....., ok?"

"MOŽE! JASNO DA MOŽE!" strasno odgovori on.

"Dobro,.....; ONDA SE DIGNI I UZMI TU DEKU SAM, KONJINO !!!"


Naslov: Koliko dugo će te živjeti?
Autor: Marica - Kolovoz 06, 2010, 12:58:13

Trajanje života

 (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Domacinstvo.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Domacinstvo.jpg)

Ljudi živu sad dulje negoli prije

Obična je rieč da ljudi u naše vieme neživu koliko su u prvanja vremena živili. Kao što je mnogo svačesa neistinita uzeto pod istinu te prešlo u običajni govor, tako je i ova rieč.

U gradu Genovi vode se počamši od godine 1560 točni popisi o pomoru puka. Ljudi su u ono vrieme u Genovi poprieko živili 22 godine i 6 mjesecih, a sad živu poprieko 40 godina i 5 mjesecih.

U trista godina malo što se nije podvostručila trajnost ljudskoga života u Genovi. Nu i drugdje ima dokaza, da ljudi dulje živu nego li su prije.

U četrnaestom stoljeću umirao je u Parizu u godini jedan čovjek od šestnaest, sad neumira van poprieko jedan od trideset i dva. U Englezkoj pao je god. 1690 na trideset i tri čovjeka jedan slučaj smrti, sad pomre svake godine svako četrdeset i drugo čeljade.

Piše: Primorac, Senj, 24. 12. 1873

♣ ♣ ♣ ♣ ♣

Svatko umire samo jednom!

Svi znamo, da Rimljani nisu živjeli duže od 35 godina i da je danas na pr. otok Kreta poznato uporište stogodišnjaka.

Svijet broji sve više zdravih i veselih umirovljenika.

Uzrok smrti i dob smrti su zabilježeni u službenim statistikama. Prosječnu starost zemlje stručnjaci izračunavaju dijeljenjem starosti svih stanovnika kroz broj stanovnika. To znači; ako jedna zemlja ima veliki broj djece – prosječna dob je niska. Dok je stanovništvo Monaca u prosjeku 45,4 godine staro u Ugandi je prosječna dob stanovništva od 15 godina.

U srednjem vijeku prosjek starosti bio je 35 godina sa znatnim brojem, skoro u svakoj obitelji, smrti novorođene i male djece.

Danas se životna dob svake godine povećava za tri mjeseca.

 (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Higijena.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Higijena.jpg)

Uzrok dužem životu je u prvom redu zdrastvena zaštita, prehrana i higijena.

U 18. stoljeću na pr. u Lici bilo je malo lječnika, kuće – niske brvnare bez poda s otvorenim ognjištem i u neposrednoj blizini krave, ovce, kokoške. Klozet – ćućavac, septička jama nepoznata.
Sve to su bili uzroci, da je u tom periodu a i kasnije, smrtnosti novorođenčadi i djece bila posebno velika.

- djeca su umirala od bolesti
- mlade žene pri porodu
- mladići su nestali u ratu
a sve ostale iscrpio je teški život na zemljištu ili kao dnevničare, šumske kirijaše i td., tako da je većina umirala u srednjim tridesetim godinama.

Oni koji su ugodan život imali, plaćenu radnu snagu, lječnike i dobru prehranu kao više obrazovana stalež i plemići živjeli su u to vrijeme mnogo duže.

Još uvijek vrijedi: Okolište određuje dvije trećine životne dobi.

Piše: Marica

♣ ♣ ♣ ♣ ♣

 (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Drvosjece.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Drvosjece.jpg)

Očekivano trajanje života

Ovdje možete izračunati koliko dugo će te živjeti!

Preduvijt: da nemate neke loše sklonosti, urođene bolesti i da skromno živite.

"Previše uživanje (u nečem ili nekom) ili ovisnost (o nečem ili nekom) skraćuje život!

http://www.fam.tuwien.ac.at/public/simulation/life_expectancy_de.html

 (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Usisivac-logo-cro-eu_com.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Usisivac-logo-cro-eu_com.gif)
Moj usisivač ☺


Naslov: Ako je u .....
Autor: Marica - Kolovoz 26, 2010, 21:03:18

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Ljeto_na_moru.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Ljeto_na_moru.gif)  


1.   U siječnju puno snijega i leda,
biti će puno pšenice i meda.

2.   U veljači magla gusta,
godina je kišovita i pusta.

3.   Ako u ožujaku kiša pada
godina je bez blagoslova.

4.   Mokro i hladno u travnju,
žito raste kao na pladnju.

5.   Kiše u svibnju
donose bogastvo i debelu svinju.

6.   Ako je lipnj mokar i hladan,
biti će prazne bačve i tavan.

7.   Ako nam je u srpnju vruće,
biti će u zimu puno snijega i tuče.

8.   Ako u kolovozu, pada jutarnja kiša,
u podne će ubiti vrućina i miša.

9.   Donosi li sv. Mihovil (29.9.) sunce i topline,
tad će biti za dva tjedna zime.

10.   Ako lišće u listopadu na stablu ostaje,
onda će zlatna jesen još dugo da traje.

11.   U studenom, vedro i hladno
onda je u siječnju većinom blago.

12.   Ako se za Božić (25.12.) još sve zeleni
onda će za Uskrs sigurno da se bijeli.


Naslov: Koliko kosa ima čovjek na glavi
Autor: Marica - Rujan 15, 2010, 00:35:06

Koliko kosa ima čovjek na glavi

Statističari su izračunali da poprijeko na palac ljudske kože dolazi 1076 kosa. Budući da popriječna površina ljudske glave ima 20 četvornih palaca, to bi ljudsku glavu pokrivalo oko 127 920 dlaka.
Drugi statističari, koji su u svojim istraživanjima bili savjestniji, našli su razliku u pogledu boje kose, te kažu, da crvenokosci imaju 9 200 dlaka, oni koji imaju smeđu kosu 11 800, crnokosi 105 000 i plavokosi 143 000. Po tom bi plava kosa bila najfinija a crvena najbolja.

"Rasna" Crvenokosa
U srednjem vijeku su spaljivali crvenokose žene kao vještice. Mnogi i danas upotrebljavaju sinonim "vražja" i misle: "Crvena kosa i pjege su s vragom u srodstvu." Muška fantazija je neograničena u pogledu na crvenu kosu. Crvena kosa je pojam ekstravagancije, ekscentričnosti i seksualne energije. Crvenokose žene nisu rođene za dom i ognjište. Prema istraživanju psihološkog društva, mnogi muškarci smatraju "vatrene" žene "dobre za avanturu – ali neprikladne za dugoročan odnos ili brak." Prave crvenokose su vrlo rijetke. Uglavnom, se razlikuju dvije vrste crvene kose: "tamno-crvena" i "svjetlo-crvena". "Tamni" tip obično je smeđe-crvene kose, smeđih očiju, puno pjege i ima zdravi žućkasto-smeđi ten. "Svjetli" tip, većinom ima plave ili zelene oči i vrlo blijedu i osjetljivu kožu – svjetli tip ima rijetko pjege.

"Temperamentna" Crnokosa
"Divlja kao ciganka" ili "vruća kao vulkan," kaže se za crnokose žena iz srednje i južne Europe. Mama mia! Crnu kosu - crnu, dugu kosu povezuju muškarci s jednim privlačnim šarmom nepoznatog. Biološka je činjenica da muški hormoni ne "skakuću" niti kod jedne druge boje kose kao kod crne. Muški svjet očekuje u crnokosim ženama seksualni temperament.

"Nježna" smeđokosa
Smeđokose žene se smatra za lijepe, ljubazne i stoga idealni kandidati za brak. One su navodno štedljive, kućnobrižne, vjerne i zrače toplinu, sigurnost i udobnost. Statistike potvrđuju: 60% muškaraca želi dragu smeđokosu. Također je statistički dokazano, da se mnogi muškarci nakon rastave od crvenkose, crnokose ili plavuše odluče za smeđokosu. Međutim psiholozi upozoravaju od "slatke" smeđokose jer ona voli eksperimentirati i seksualne raznolikosti. Više od 60% žena ima prirodno smeđu kosu.

"Seksi" Plavuša
Plavokose žene su uvijek "u modi"! Ovo mišljenje zastupa barem svaki drugi muškarac, to znači 50% muškaraca na svijetu. Alfred Hitchcock bio je veliki obožavatelj plavuša. Nezaboravna je afera Marilyn Monroe s John F. Kennedy ili Brigitte Bardot ili Ursula Andress. Plavuše su s jedne strane provokativne a sa druge strane plavi anđeo.
Žene koje kosu bojaju u plavo imaju želju tako si vratiti komadić svoga djetinjstva jer većina male dijece je plavokosa.
Plavuše znaju da svjetla kosa privlači zaštitni instinkt muškaraca. "Naivna glupa plavuša" je svjesna da daje čovjeku moć i da potvrđuje njegovu muškost. Plavuše su lukave i dobre "glumice".

Sijedokosa žena je iskusna, zadovoljna, staložena, tolerantna, mudra, šarmantna i pametna.

Za žene kosa kod muškaraca ne igra, manje-više, nikakvu ulogu, naprotiv žene su mišljenja: što manje kose na glavi – to više šarma, mašte i znanja. Ženama je važnije što je u glavi a ne na glavi.

Alfred Hitchcock
Billy Corgan
Bruce Willis
The Curse
Fritz Haber
Hermann van Veen
Jan Koller
John Malkovich
Winston Churchill
Yul Brynner
i t.d.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/bruce_willis_i_marcia_cross.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/bruce_willis_i_marcia_cross.jpg)
Bruce Willis i Marcia Cross

Ljudi posvećuju, dnevno, previše pažnje svojoj kosi, zašto ne isto toliko svome srcu?

Marica


Naslov: Izjava dana!
Autor: Marica - Rujan 25, 2010, 20:54:20

Referendum podijelio Sabor - 23.09.10.

http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews%5btt_news%5d=87848&tx_ttnews%5bbackPid%5d=48&cHash=8d420ccec4

Citiram gospođu Anu Lovrin: "Ne treba se držati zakona kao pijan plota!"

I zato su naši branitelji ginuli, generali zatvoreni, narod bez pravde i zakona?

Poneki ovo trijezni ne mogu podnositi pa se drže plota!

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Pijani%20uz%20plot-2.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Pijani%20uz%20plot-2.gif)


Naslov: Pismo jedne bebe
Autor: Marica - Listopad 04, 2010, 18:05:49

Pismo jedne bebe

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Eva%20pise%20pismo.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Eva%20pise%20pismo.gif)
Dragi roditelji!

Ja sam došla k vama kao malo i nezrelo biće ali s vlastitim osobinama. Biti ću jedno kratko vrijeme s vama – uživajte u meni!

Uzmite si vremena da shvatiti tko sam ja, kaliko se razlikujem od vas i koliko ja vama mogu dati.

Molim vas, dajte mi jesti kad sam gladan. U tvojem trbuhu, mama, ja nisam znala ni za glad ni za vrijeme a i sat mi je još nepoznat.

Molimo vas držite me blizu vašega tijela, milujte me, ljubite me i pričajte mi, pričajte. U tvojem  trbuhu, mama, ja sam se osjećala sigurnom i zaštićenom. Nikada nisam bila sama.
 
Nadam se da niste previše razočarani ako nisam savršen beba vaših snova i nadanja. Budite blagi i velikodušni sa vama, ako niste savršeni roditelji, ja vam neću zamjeriti.

Ne očekujte previše od mene - novorođene bebe, i ne očekivati previše od vas kao roditelji. Dajte  nam šest tjedana - da tako kažemo, kao dar rođenja. Šest tjedana za mene,  da se mogu snaći, stabilizirati i naći moj ritam i šest tjedana za vas, da se prilagodite na spavanje s prekidima i druge nove obaveze.

Molim vas oprosti mi ako puno plačem. Imajte strpljenja sa mnom. S vremenom ću sve manje plakati i sve više vam zadovoljstvo činiti. Obećavam vam!

Gledajte  pažljivo u mene, jer ja vam mogu, i bez riječi, reće što mi treba, kako da me utješite i što me čini zadovoljnom. Ja stvarno nisam stvorenje, koje je k vama došlo da vam vaš život ogorči.  Ali jedini način na koji vam mogu dati do znanja da mi nešto nedostaje – je plač.

Imajte na umu da sam prilično jaka i odporna. Ja mogu puno vaših grešaka, koje će te u početku činiti zbog neiskustva, izdržati. Ako me vi volite, vi ne možete puno pogriješiti.

Molimo Vas da se dobro brinete o sebi. Hranite se zdravom prehranom i uzmite si dovoljno odmora, da bi se zdravi i jaki osjećali za mene. Pokušajte razlikovati između "važno" i "nevažno" - tada će te puno bolje uživati u meni.

I molimo vas njeguje vašu ljubav jedno prema drugom jer tako se učim kako se voli

Ako sam trenutno vaš život malo izbacila iz takta, ne zaboravite da je to samo privremeno – jedno kratko vrijeme .... .
 
I hvala mama, hvala tata.

Vaše dijete


Naslov: Dvie vrsti rodoljuba
Autor: Marica - Listopad 21, 2010, 02:15:09

Dvie vrsti rodoljuba

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Domoljubi.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Domoljubi.gif)
Crtež: MD

Znamo li za dva hvastava rodoljuba, kako ćemo im omjeriti i riečí?

Po djelima u javnom životu!

Svatko se naziva rado rodoljubom, kao što i poštenim čovjekom; nema na svietu čovjeka, koi bi se sam nazivao lopovom ili izdajicom.

Nu, kao što poštenoj misli mora sliediti poštena radnja, tako se i za pravo rodoljubnoga hvastanja iziskuje dužnost rodoljubne radnje.

Jeli je ikada koi postao govorom bogat? (Je! np. političari. (MD) )
Jeli je tim govorom postao rodoljnban? (? (MD) )

Ima ljudi, koji se kao članovi jedne klase ili kaste u puku rado bane slavnimi djeli te kaste, prikrivajuć svoju individualnu golotinju.

Dok su u toj klasi, čine nam se kao smrdelj un gaju liepoga cvieća, koj nemože sam potamniti pretežnu ljepotu gaja. Nu izčupajte ih odtuda, što li su još tada? Ništa van smrdelj. Nejmaju dakle pravo hivastati se tudjimi zaslugami.

Mi u primorju stekosmo ime, da smo dobri rodoljnbi. Ima ljudi, koji čast primorja rabe za vlastitu korist, pa viču, ja sam dobar rodoljub. Da primorje nije pošteno, bi li ti ljudi, kao što bi iz dosljednost i morali, stali vikati, ja sam nepošten i nerodoljuban. Nebi, jer se nikad nije nitko nazivao lopovom ili izdajicom.

Rodoljubi, koji rade za narod, nikad se nehvastaju.

Žaba se neimajuć jakosti napuhnjuje; a nisu li onakovi ljudi, koji se nabacuju rodoljubjem, prave žabe, koje nisu nikad pokazale te rodoljubne jakosti?

Danas je rodoljubje protokolirana zemaljska firma, i svatko se sakriva pod njom, jer ima kredita. Sve troši od njezine slave, malo jih je, koji rade za njezin boljak.

Ljudi momentane važnosti nadmašuju one trajnosti.

Primorac
(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hvalisave%20zabe.gif)


Naslov: Šilo za ognjilo
Autor: Marica - Studeni 06, 2010, 14:42:26

Šilo za ognjilo
(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Ljecnik%20i%20zupnik-cro-eu_com.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Ljecnik%20i%20zupnik-cro-eu_com.gif)

Liječnik: Vi propovijedate često o moralu, a ima primjera, gdje se sami ne držite te nauke!

Župnik:   Zar Vi uzimljete sve, što prepisujete Vašim bolesnicima?


Naslov: Prijatelj
Autor: Marica - Studeni 06, 2010, 21:08:13

Prijatelj

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Ljubo-mora.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Ljubo-mora.gif)
ljubomora ili Ljubo  mora da ...

Ante: Znaš li, što je novo? Noćas je trgovac Rotković pobjegao s mojom suprugom!

Mate: Što mi to kažeš? A ja sam mislio, da ti je on najbolji prijatelj.

Ante: Pa i jest!


Naslov: Statistika poljubaca
Autor: Marica - Studeni 25, 2010, 01:13:17

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Poljubac~0.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Poljubac~0.gif)    


Statistika poljubaca

Neki  čudak u Londonu zabilježio je, koliko je puta poljubio svoju surugu tokom 20 godina.

-   Prve godine izmijenili su 36 000, to je od prilike 100 poljubaca na dan.

-   U drugoj godini umanjio se taj broj za polovicu.

-   U trećoj godini poljubio ju je oko 10 puta na dan.

-   Nakon pete godine samo dva puta na dan, naime u jutro i na večer.

-   Poslije je samo kadkad izmijenjen po koji poljubac.


Naslov: I vječno mami žena!
Autor: Marica - Studeni 26, 2010, 13:56:45

I vječno mami žena!

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/I%20vjecno%20mami%20zena.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/I%20vjecno%20mami%20zena.gif)

Muškarci grabe prilike,
žene ih stvaraju.
♥ ♥ ♥
Die Männer ergreifen die Gelegenheit,
die Frauen schaffen sie.


Naslov: Prijateljice
Autor: Marica - Studeni 28, 2010, 01:56:26

Prijateljice

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Prijateljice.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Prijateljice.jpg)
Klikni za uvećani prikaz

Mlada supruga je sjela na fotelju jednog vrelog dana, pijući ledeni čaj u posjeti svojoj majci. Dok su pričale o životu, o braku, o odgovornostima u životu i obavezama zrelih ljudi, majka je zamišljeno prodrmala kockice leda u čaši i onda jasno i trezveno pogledala svoju kćer.

''Nemoj zaboraviti svoje prijateljice", rekla je dok su se listići čaja polako smirivali na dnu šalice. "One će ti biti sve važnije, kako budeš postajala starija. Koliko god budeš voljela svog muža, koliko god budeš voljela svoju djecu, one će ti biti potrebne. Sjeti se da povremeno odeš negdje s njima, da radiš nešto s njima. I zapamti da tvoje prijateljice nisu samo prijateljice, one su tvoje sestre, tvoje kćeri i ostali tvoji rođaci. Bit će ti potrebne druge žene. Ženama su uvijek potrebne druge  žene."

"Kakav blesav savjet ", pomislila je mlada žena. "Zar se nisam upravo vjenčala? Zar nisam upravo zakoračila u svijet parova? Za ime Boga, ja sam udana žena, odrasla. Nisam neka mlada djevojka kojoj su potrebne prijateljice! Moj muž i obitelj koju ćemo mi stvoriti svakako će biti sve što mi je potrebno da moj život učinim smislenim.

Ali ona je poslušala svoju majku; nastavila je održavati kontakt sa svojim prijateljicama i tako sve više svake godine. Kako su godine prolazile jedna za drugom, polako je počela shvaćati da je njezina mama, u stvari, znala točno što je pričala. Kako vrijeme i priroda stvaraju promjene i misterije u životu svake žene, prijateljice ostaju oslonac za nju.

-   Nakon 40-ak godina življenja u ovom svijetu evo što je naučila:

-   Vrijeme prolazi.
 
-   Život se događa.
 
-   Distanca razdvaja.
 
-   Djeca  odrastaju.
 
-   Ljubav blijedi.
 
-   Srca se slamaju.
 
-   Karijere se završavaju.
 
-   Poslovi dođu i prođu.
 
-   Roditelji umiru.
 
-   Kolege zaborave usluge.
 
-   Muškarci ne zovu onda kad su rekli da hoće.
 
Ali, prijateljice ostaju tu, koliko god vremena i milja bile daleko od tebe.
 
Prijateljica nikada nije toliko daleko da ne može biti tu kad je potrebna.

Kad budeš morala hodati tim usamljenim putem i kad budeš morala hodati sama, tvoje prijateljice će biti tu sa strane tog puta navijajući za tebe,moleći se za tebe, trudeći se za tebe, intervenirajući u tvoje ime i čekajući te na kraju puta širom otvorenih ruku. Nekada će one čak i prekršiti pravila i hodati pored tebe. Ili će uletjeti i iznijeti te s puta.
 
Moje prijateljice blagoslove moj život!

Svijet ne bi bio isti bez njih, ne bih bila ni ja. Kad smo započele ovu avanturu zvanu  ženskost, nismo imale pojma o nevjerojatnim radostima i tugama koje su nas čekale. Niti smo znale koliko ćemo biti potrebne jedna drugoj.

Svakog dana smo potrebne jedna drugoj i dalje.

♥ ♥ ♥ ♥


Naslov: Odg: Crni i plavi Ličani II. dio
Autor: Marica - Studeni 30, 2010, 12:33:07

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Novci%20i%20kalendar-logo-cro-eu.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Novci%20i%20kalendar-logo-cro-eu.gif)    
Izreka dana:

Najgorje je kada na kraju novaca još puno mjeseca (dana u mjesecu) preostane.

• • •

Das Allerschlimmste ist wenn am Ende des Geldes noch so viel Monat übrig ist.


Naslov: Dva - dvije -dvoje
Autor: Marica - Prosinac 06, 2010, 10:34:17






(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Broj%20%281%29.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Broj%20%281%29.gif)









(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Broj%20%282%29.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Broj%20%282%29.gif)









(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Broj%20%283%29.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Broj%20%283%29.gif)










(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Broj%20%284%29.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Broj%20%284%29.gif)









(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Broj%20%285%29.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Broj%20%285%29.gif)









(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Broj%20%2813%29.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Broj%20%2813%29.gif)











(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Broj%20%287%29.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Broj%20%287%29.gif)
Dva - dvije -dvoje

Bog nam je dao dva uha, ali samo jedna usta.

Imamo dvije vrste ljudi: Neki misle, drugi uživaju.

Potrebno su dva kamena za napraviti vatru.

Dvije stvari bi djeca trebala dobiti od svojih roditelja: korijene i krila.

Prijateljstvo je jedna duša u dva tijela.

Dvije duše stanuju, ah ... ! u mojim grudima.

Žalost snosimo sami. Za sreću su potrebne najmanje dvije osobe.

Vjera i znanje su kao dvije zdjelice jedne vage: Čim se jedna uzvisuje, druga se smanjuje.

Dvije duše stanuju u duši jednog umjetnika - pjesnik i majstor.

Svaki talent ima dva neprijatelja: obožavatelja i zavidnika.

Brak je jedna zajednica koja se sastoji od jednog gazde, jedne gazdarice i dva roba, ukupno dvoje ljudi.

Sreća i nesreća su dva stanja čije krajne granice (maksimum) su nam nepoznate.

Postoje dvije vrste dobročinstva: darivanje i opraštanje. Pokloniti, što smo svojim trudom stekli, i oprostit pretrpljeno zlo.

Rat između dva civilizirana naroda je izdaja civilizacije.

U ljubavi postoje dva zla: rat i mir.

Od svakoj situaciji postoje dva suprotstavljena stava.

Dvije stvari su beskonačne: svemir i ljudska ludost. Kod svemira nisam baš sigurna.

Dvije stvari su potrebne za naš rad: neumorana upornost i spremnost ulaganja - zalaganja.

Postoje dvije istine, koje u ovom svijetu nikad ne mogu biti razdvojive: Prva istina je, da je suverenitet u rukama naroda, a druga istina je, da ljudi nisu suvereni.

Bogatstvo ovisi o dvije riječi: rad i štedljivost.

Moralna srdžba sastoji se, većinom, od dva posto morala, 48 posto suzdržavanja i 50 posto zavisti.

Sreću shvatiti znači; da tlo na kojem stojiš ne može biti već od dvije noge s kojima ga pokriješ.

Dvije stvari su loše za svakoga tko se želi penjati po ljestvama sreće; šutjeti - kada je vrijeme za razgovor i pričari - kada je vrijeme za šutjeti.

Budalaština i dosada su dvije strahovite sile koje se često spominju ali još nitko nije shvatio njihovu neizmjernost.

Mudar magarac jede iz dviju jaslica.

Za izreći istinu potrebni su dvoje: jedan, koji ju izgovori i jedan, koji ju sasluša.

Ljubav i strast su dva različita duševna stanja, koje filozofi, pjesnici i budale neprestalno pobrkaju.

Gracija i originalnost su dvije rijetke osobine  jer su se međusobno isključuju.

Pijanstvo razmnožava dvije lijepe stvari, hrabrost i ljubav.

Čovjek ima pored pobude rasplođivanja, piti i jesti dvije strasti: biti preglasan i ne slušati.

Čovjek ima dvije noge i dva uvjerenja: jedno, kada mu je dobro i jedno, kada mu je loše. Posljednje se zove religija.

Za ljubav su potrebni dvoje: On mora imati, ona mora voliti.

Bez dvije stvari naše društvo ne može živjeti: bez laži i bez lijepih žena.

Jedan osmijeh obraduje najmanje dvoje: darivatelja i onoga koji ga prima.

Društvo se sastoji od dvije klase: jedni imaju više hrane nego apetita, drugi više apetita nego hrane.

Mudrac nije onaj koji razlikuje dobro od zla; mudar je onaj koji od dva zla manje zlo prepoznaje.

Postoje samo dvije vrste ljudi koje nas občaraju - ljudi koji sve znaju i ljudi koji ništa ne znaju.

Za sretan brak obično su potrebne više od dvije osobe.

Ja nikada ne mislim, kada pišem. Nitko ne može raditi odjednom dvije stvari i oboje dobro učiniti.

Čovijek ima, kao svako (geometrijsko) tijelo dvije dimenzije dužinu i širinu, dok je dubina rijetka, a za izračunati površinu (površnost) dovoljan je jedan pogled.

Ja mislim da, na kraju krajeva, postoje samo dvije vrste žena; našmingane  i one bez šminge.
(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Broj%20%286%29.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Broj%20%286%29.gif)










(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Broj%20%289%29.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Broj%20%289%29.gif)










(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Broj%20%2810%29.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Broj%20%2810%29.gif)










(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Broj%20%2811%29.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Broj%20%2811%29.gif)









(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Broj%20%2812%29.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Broj%20%2812%29.gif)










(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Broj%20%2814%29.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Broj%20%2814%29.gif)










(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Broj%20%288%29.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Broj%20%288%29.gif)
(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/15-Jedna%20ruka%20drugu%20pere.gif)


Naslov: Govorni automat baka i djeda
Autor: Marica - Prosinac 07, 2010, 16:10:08

GOVORNI AUTOMAT BAKA I DJEDA
 
(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/djeda%20i%20baka.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/djeda%20i%20baka.gif)
"Vatrogasci" za svaki slučaj
 
Dobro jutro. . . . .Trenutno nismo u mogućnosti da vam se javimo,
molimo vas ostavite poruku poslije zvučnog signala, biiiiiiiiip...

- Ako ste jedno od naše djece, pritisnite 1
- Ako hoćete da vam pričuvamo djecu, pritisnite 2
- Ako hoćete da vam posudimo automobil, pritisnite 3
- Ako hoćete da vam operemo i ispeglamo veš pritisnite 4
- Ako želite da unuci prespavaju kod nas, pritisnite 5
- Ako želite da idemo po unuke u školu, pritisnite 6
- Ako hoćete da vam spremimo nedjeljni ručak pritisnite 7
- Ako hoćete da dođete da jesti ovdje, pritisnite 8
- Ako vam treba novac, pritisnite 9

- Ako hoćete da nas izvedete na večeru ili u kazalište - počnite
pričati, slušamo vas!


Naslov: Sanader uhićen u Austriji!
Autor: Marica - Prosinac 10, 2010, 18:56:16

Sanader uhićen u Austriji!
 
Naša čelična Lady – Jadranka Kosor;
što obeća to i održi i izvrši! Bravo!


(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Kosor%20Jadranka.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Kosor%20Jadranka.jpg)
Jadranka Kosor
Pametna, poštena i lijepa!

Dajte ženama moć u ruke jer muškarci
nisu uvijek "muški" te uteknu kad im pod petama gori.


(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Sanader.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Sanader.jpg)
Ivo Sanader
Tu ne pomaže ni dalmatinska ili lička kapa na glavi!

RH MUP – Tjeralica > http://www.mup.hr/main.aspx?id=60&Page=3

HRT > Sanader uhićen u Austriji! > http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews%5btt_news%5d=97527&tx_ttnews%5bbackPid%5d=38&cHash=1b23a6c073


Naslov: Oštro
Autor: Marica - Prosinac 17, 2010, 01:34:32

Oštro

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Supruga%20i%20udovica%20Kopie.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Supruga%20i%20udovica%20Kopie.gif)
Gospodin Kiselić (svojoj supruzi): "To je već strašno, ti odgovaraš kao da si sama žuč! Pogledaj gospođu Jerkovićku, kako je uvjek dobre volje."

Gospođa Kiselkićka: "A ti zaboravljaš dragi moj, da je godpođa Jerkovićka udovica".


Naslov: Ravnopravnost ili ravno-teža
Autor: Marica - Prosinac 29, 2010, 07:01:47

Ravnopravnost ili ravno-teža  

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/panzer.gif)
vlada - narod ili ...
spašavaj se kako znaš!





Naslov: Razgovor sa suprugom
Autor: Marica - Veljača 05, 2011, 14:26:06

 Razgovor sa suprugom

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Razgovor-logo-cro-eu.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Razgovor-logo-cro-eu.gif)

Nema za čovjeka gore stvari, nego kad
mora ženi ispričati svakvu sitnicu,
a ona ga sluša ovako:

On: Ah da, moram ti nešto ispričati.
Janko Ružić kazao mi je jutros, prije podne  ...

Ona: Gdje si se sastao s Jankom Ružićem?

On: Zajedno smo doručkovali i ...

Ona: Kako je to, da ste išli zajedno dornčkovati?

On: Mi doduše nismo išli zajedno; ja sam
našao Janka u restoranu i ...

Ona: U kojoj gostioni?

On: "Kod jagnjeta". A Janko ...

Ona: Ja sam misliim da ti ideš "Kod Doljana"
doručkovati?

On: Dakako, ali danas sam iznimno otišao
k "Jagnjetu", gdje sam se sastao s Jankom
Ružićem i ...

Ona: Dali on uvijek zalazi k "Jagnjetu"?

On: (ponešto oštro): Ali, draga ženo, ja
zbilja to ne znam. Što se to tiče moje priče? ...

Ona: Dakako da ne. Nastavi!

On: Kad smo zajedno srkali juhu, reče Janko ...

Ona: Kakva je juha bila?

On: Od ribe. Dakle, reče Janko ...

Ona: A ja sam mislila, da ti ne voliš
takovu juhu?

On: Ne osobito, ali ...

Ona: Zašto si ju onda naručio, kad je ne voliš?

On: (oštro): Ali juha nema čisto nikakve
veze s mojom pričom! ...

Ona: O, znam, znam (uvrijeđena). Ja ne shvaćam,
kako se možeš razljutiti radi mog pitanja?
Nastavi!

On: Dakle, kad smo srkali juhu, došao je
Lovre Grgurić sa svojom suprugom u restoran. ...

Ona: Oni su došli?

On: Pa, to sam ti ovaj čas kazao! ...

Ona: Daj, nastavi, nastavi!

On: Oni dođoše i ...

Ona: Je li mu lijepa snpruga?

On: Dosta krasna gospođa. Janko ustane
i pozdravi ih ...

Ona: Zar ih on pozna?

On: Zar bi ih pozdravio, da ih ne pozna?
Ja barem ...

Ona: A kakvu je odjeću nosila?

On: Što ja znam? Ja se nisam obraćao pažnju
na njezinu odjeću. Htio sam ti, dakle ispričati ...

Ona: Jesu li sjedili blizu vas?

On: Da, kod pokrajnoga stola. I dok su oni
nešto razgovarali, reče Janko, da ...

Ona: Jesu li mogli čuti, što je Janko govorio?

On: Ja mislim, da Janka držiš za pametnog
čovjeka, koji ne će na glas govoriti kad o
njima priča. Bolje bi bilo da ti ...

Ona: Čuješ, ako nisi vrstan pričati nevažne stvari,
a da se pritom ne uzrujaš, onda je bolje,
da i ne ne pričaš. Dakle što je kazao ?

On: Ta rekla si, da je bolje da i ne pričam!

Ona: Ti si stvarno nesnosan.

On: Kazao mi je, da je otac bio protiv
njihovog braka i ...

Ona; A odakle on to zna?

On: Gle, ti opet počimaš. To je zbilja
da čovjek poludi.

Ona: Ne znaš li ti, da ti govoriš sa svojom
suprugom ?

On: Molim te, tko bi bio miran, kad toliko
dosađuješ pitanjima? ...

Ona: Ali, molim te!

On: Kad hoću da pričam, stalno mi
upadaš u riječ i ...

Ona: (ustajuć dostojanstveno, primjećuje sa
hoparnim glasom): Poslje tih uvredljivih izraza
ne trebam dalje da slušam.

On: Ti u opće ništa ne slušaš, to je ono,
draga moja! Kad ja ...

Ona: Kad ja postavim jedno, jedincato pitanje ...

On: Zar je to tebi jedno, jedincato pitanja?
Ti si me u ovo pol sata prekinula sa
stotinu pitanja, i to samo radi toga, što sam
ti htio kazati, da ...

Ona: Nije mi stalo da znam, što je Janko govorio,
kad ti ne znaš pametno pričati.
Ja ću, dakle, sama večerati, jer znam, da bi
se ljutio, što moraš sa ovako dosadnim stvorom
sjesti za istim stolom!


 :haha


Naslov: U sudu
Autor: Marica - Veljača 20, 2011, 17:56:43

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Krivac%20i%20branitelj%20na%20sudu.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Krivac%20i%20branitelj%20na%20sudu.gif)  
Iz suda

Sudac (poslje braniteljeva govora):

-   "Priznajete li, da ste krivac?"

Optuženik:

-   "Podnipošto, poslje govora moga
odvjetnika, vidim tek, kako sam čestit čovjek."


Naslov: Nezgoda
Autor: Marica - Veljača 20, 2011, 20:56:50

"Nezgoda"

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Nezgoda.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Nezgoda.gif)
Otišao Sanader u Austriju po zimske gume...
...i vratio se s lancima.

 :haha :pjevam


Naslov: Mršavice nisu više u modi!
Autor: Marica - Ožujak 11, 2011, 23:22:04


Mršavice nisu više u modi!

(http://cro-eu.com/uploader/uploader/1-Mrsavice nisu vise u modi.jpg) (http://cro-eu.com/uploader/uploader/1-Mrsavice nisu vise u modi.jpg)

Top modni dizajneri su nedavno objavili: "Bigger is Beautiul" (veće je lijepo).

Kako bi potkrijepili tu činjenicu, napravili su niz fotografija sa modelima "plus" veličine.

....prilično vruće!!  :sramitse

Ne vjerujete? Uvjerite se sami...

(http://cro-eu.com/uploader/uploader/3-Mrsavice nisu vise u modi.jpg) (http://cro-eu.com/uploader/uploader/3-Mrsavice nisu vise u modi.jpg) (http://cro-eu.com/uploader/uploader/4-Mrsavice nisu vise u modi.jpg) (http://cro-eu.com/uploader/uploader/4-Mrsavice nisu vise u modi.jpg) (http://cro-eu.com/uploader/uploader/5-Mrsavice nisu vise u modi.jpg) (http://cro-eu.com/uploader/uploader/5-Mrsavice nisu vise u modi.jpg)

(http://cro-eu.com/uploader/uploader/6-Mrsavice nisu vise u modi.jpg) (http://cro-eu.com/uploader/uploader/6-Mrsavice nisu vise u modi.jpg) (http://cro-eu.com/uploader/uploader/7-Mrsavice nisu vise u modi.jpg) (http://cro-eu.com/uploader/uploader/7-Mrsavice nisu vise u modi.jpg) (http://cro-eu.com/uploader/uploader/8-Mrsavice nisu vise u modi.jpg) (http://cro-eu.com/uploader/uploader/8-Mrsavice nisu vise u modi.jpg)

dakle dame, ne trebate se osjećati loše ako ne izgledate ovako:

(http://cro-eu.com/uploader/uploader/9-Mrsavice nisu vise u modi.jpg) (http://cro-eu.com/uploader/uploader/9-Mrsavice nisu vise u modi.jpg)

ili ovako:

(http://cro-eu.com/uploader/uploader/10-Mrsavice nisu vise u modi.jpg) (http://cro-eu.com/uploader/uploader/10-Mrsavice nisu vise u modi.jpg)

Kada okrene glavu, ne zna se gdje je naprijed a gdje nazad.

očito je da je ovo ipak ljepše:


(http://cro-eu.com/uploader/uploader/11-Mrsavice nisu vise u modi.jpg) (http://cro-eu.com/uploader/uploader/11-Mrsavice nisu vise u modi.jpg)

dakle, samo naprijed, razmazite se

(http://cro-eu.com/uploader/uploader/12-Mrsavice nisu vise u modi.jpg) (http://cro-eu.com/uploader/uploader/12-Mrsavice nisu vise u modi.jpg)


Naslov: Muško-ženski odnosi
Autor: Marica - Ožujak 12, 2011, 00:55:38

Kažu muškarci:
 
"Žene, ne uzbuđujte se previše ako trčimo za vama...
Trčimo i za loptom i na kraju je ipak šutnemo..."

Ženski odgovor:
 
"Muškarci, ne uzbuđujte se, ako vam kažemo da smo zaljubljene u vas,
zaljubimo se i u cipele pa si nabavimo još 15 pari, onako za svaki slučaj ... ako se prebije štiklica."  

(http://cro-eu.com/uploader/uploader/Stiklice i nogomet.jpg) (http://cro-eu.com/uploader/uploader/Stiklice i nogomet.jpg)


Naslov: Dalmacijo - pismo moja
Autor: Marica - Svibanj 08, 2011, 21:39:37

Dalmacijo - pismo moja

http://www.youtube.com/v/k8IqJDE4zGE&hl=en_US&feature=player_embedded&version=3
http://www.youtube.com/v/k8IqJDE4zGE&hl=en_US&feature=player_embedded&version=3

Ali uzalud je sve ... Dalmacijo volim te!

http://www.cambi.hr/diskografija/ 


Naslov: Bez riječi - pas koji laje
Autor: Marica - Svibanj 10, 2011, 10:56:51

Što bi bio svijet bez riječi?

-   Život bez telefona, tv i pjesme!

 (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Gluhonijemi%20jezik.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Gluhonijemi%20jezik.gif)
Gluhonijemi jezik

Riječ, kao nezamislivi katalizator, je zaista najmoćniji alat čovjeka.

Riječ nam daje mogućnost stvarati verbalne slike onoga što osjećamo. Sva naša životna iskustva, bez riječi, izgubila bi svoju važnost.

Svijet bi bio kao tužan pas koji laje.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Kada%20nemas%20sto%20reci-ljubi-2.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Kada%20nemas%20sto%20reci-ljubi-2.gif)
Kada nemaš što reći - ljubi (MD)

"U početku bijaše Riječ i Riječ bijaše u Boga, i Riječ bijaše Bog. Ona bijaše u početku u Boga. Sve postade po njoj i bez nje ne postade ništa. Svemu što postade u njoj bijaše život, i život bijaše ljudima svjetlo; i svjetlo u tami svijetli i tama ga ne obuze. I Riječ tijelom postade i nastani se među nama..."


Naslov: Poklonimo nekome pohvalu i priznanje
Autor: Marica - Svibanj 27, 2011, 23:44:30

 Poklonimo nekome pohvalu i priznanje  

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Palac%20pohvale%20i%20priznanja-cro-eu_com.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Palac%20pohvale%20i%20priznanja-cro-eu_com.gif)
Svaki prst ima svoje značenje
Palac pohvale i priznanja

Naravno, da mi znamo duboko u našem srcu da smo mi sebi najvažniji i najbolji nego li bilo kome drugome. Kada to ne bi bilo tako mi bi imali jako malo samopoštovanja i bili bi prisiljeni stalno se dokazivati da smo mi našoj okolici jako važni.

Ali pošto mi znamo da smo mi jedna važna osoba, pošto imamo ogromno samopoštovanje, možemo si itekako dozvoliti sebe ponekad u pozadinu "gurniti" i drugima pokazati da su nam drugi isto toliko važni.

Mi si možemo dozvoliti, druge pohvaliti i priznati njihov trud i rad. Mi si također možemo dozvoliti da nas drugi interesiraju i da im poklonimo pozornost i simpatiju.

Ponašajmo se tako da smo uvijek i svugdje rado viđeni, dobro došli i simpatični društvenjak-gost-domaćin-prijatelj-poznanik i prolaznik.

-   Pohvala i priznanje daju nam snagu i samopouzdanje. Svaki čovjek žudi, svjesno ili nesvjesno, za pohvalom i priznanjem.

-   Pohvala i priznanje su dva od najučinkovitijih načina da se ljude motivira i osvoji.

-   Samo sa iskrenom pohvalom i iskrenim priznanjem, možemo druge usrećiti i ojačati njihovo samopouzdanje.

Budimo svjestni dobrih osobina i sposobnosti drugih. Radujmo se s njima i poklonimo im iz srca pohvale i priznanja.

Svatko od nas je jedinstven i zaslužuje pohvalu jer svaki pojedini nešto bolje zna nego ti i ja.

Marica


Naslov: Što je svrha ljudskoga života?
Autor: Marica - Svibanj 28, 2011, 08:20:41

Što je svrha ljudskoga života?

Samo za jesti, piti i grabiti nismo došli na ovaj svijet. Bog nam je dao dušu a duši razum, slobodu razmišljanja, volju i moć to činiti što je za druge dobro i korisno.

Ja mislim da je to fundamentalni zadatak svakoga čovjeka bez iznimke: prakticirati ljubav.

Kratko rečeno: Naša zadaća na ovome svijetu je; nesebično uljepšati drugome život.

Pusica i čvrsti lički zagrljaj

Marica
(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Djevojcica%20poljeva%20cvijece.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Djevojcica%20poljeva%20cvijece.gif)
Pažnja i njega je radost


Naslov: Skupi muški luksuz
Autor: Marica - Svibanj 30, 2011, 09:41:03

Skupi muški luksuz

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Bunte%20od%2026_5_2011.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Bunte%20od%2026_5_2011.jpg)
Klikni za uvećani prikaz
BUNTE 26.05.2011- www.bunte.de

Brak je dužnost a ljubavnica luksuz. "- misli ne samo Arnold Schwarzenegger

Jutros, uz kavu, čitam u novinama o aferi Arnolda Schwarzeneggera, onoga ružnog čudovišta kojem je u glavi slama a pamet u mišićima. Umjesto da je Mariji Shriver noge ljubio on ju vara sa njihovom kućnom pomoćnicom. Nedugo prije afere Schwarzeneggera imali smo priliku u medijama čitati kako starac Dominique Strauss-Kahn siluje sobaricu a nedugo prije njega o izraelskom predsjedniku Mosche Katzav koji je osuđen na sedam godina zatvora zbog pretjeranog libido jer pred njim nije ni najružnija suknja bila sigurna.

A Tito? Njveća varalica i lažov svih vremena i u svakom smislu!

Od pamtivijeka oženjeni muškarci imaju nedopuštene ljubavne afere.

Što je s muškarcima? Dali su njihovi hormoni jači od razuma ili je u njima još uvijek onaj primitivni instinkt lovca iz kamenoga doba? Ali oni lovci su lovili da prežive!

Ženski luksuz, pa bile to najskuplje cipelice ili zlatni Dupont upaljač ili Cartier ručni sat je ipak skromniji i "jeftiniji" od muškoga luksuza.

-   Kako muškarci "kucaju"?
-   Kao ura sa 48 sati
(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Trcanje%20s%20vremenom.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Trcanje%20s%20vremenom.gif)
Koliko god trčali, kad-tad im "odkuca"

Živila iskrenost!

Marica


Naslov: Ni žene nisu danas što su nekad bile
Autor: Marica - Lipanj 11, 2011, 02:39:20
Ni žene nisu danas što su nekad bile  

http://www.youtube.com/v/6PhClME7ctk?version=3
http://www.youtube.com/v/6PhClME7ctk?version=3

 :pljuska


A bome i muškarci  

http://www.youtube.com/v/60Rph1caX1Y?version=3
http://www.youtube.com/v/60Rph1caX1Y?version=3

Dok sam babu razumjela, kod ovih dvojice ne razumijem ništa.
Baba - žena, govori bar jasno i glasno a ovi ... ?

 :razmisljam


Naslov: Član Sabora
Autor: Marica - Lipanj 13, 2011, 15:54:08

Član Sabora

- Halooo, ovdje Ante iz Imotskog, je l' to Sabor RH ?

- Jeste gospodine, a što želite ?

- Hoću postati član Sabora, što mi za to treba ?

- Jesi li ti čovječe blesav ?

- Jesam, jel' treba još nešto ?

 :pjevam


Naslov: Ako ti život da limun
Autor: Marica - Lipanj 17, 2011, 06:48:59

Ako ti život da limun – napravi limunadu.
 (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Ako%20ti%20zivot%20nudi%20limun-napravi%20limunadu.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Ako%20ti%20zivot%20nudi%20limun-napravi%20limunadu.gif)



Naslov: Neprijatelj
Autor: Marica - Lipanj 19, 2011, 14:32:41

Što je neprijatelj?  


- Što čini neprijatelj neprijateljom?
- Kako se ponaša jedan tipičan neprijatelj?
- Kroz što se razlikuje neprijatelj od jednog nemilog-nesimpatičnog čovjeka?
- Kako dolazi do neprijateljstva?

Svaki kriminalni film me fascinira kada komesar pita: "Je li Vaš suprug imao neprijatelje?" Čak i onda kada je počinio samoubojstvo. Svaki puta se naježim i razmišljam tko bi mene rado ubio i ne pada mi na pamet ni jedna takva osoba. Dali je to samo znak moje naivnosti i velikog optimizma? Hm ... ?

Neprijatelji su za mene nešto drugo od protivnika. S protivnikom stojim u poštenom natjecaju, konkurenciji, igri, turniru i bitki – usporedljivo sa odnosom između suparničkih mužjaka u životinjskom carstvu.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Rat%20izmedju%20%20krscana-Krscanski%20rat-cro-eu_com.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Rat%20izmedju%20%20krscana-Krscanski%20rat-cro-eu_com.gif)
Rat između kršćana

Neprijatelji su ljudi koji mi zlo čine ili mi žele nanesti štetu. Bez obzira koliko pošteno ili nepošteno se oni bore. Dugoročno nisu nikada nečasne borbene metode i njihove vođe bili pobjednici. Onaj koji iz mržnje ubija (krvna osveta) ili iz čiste pohlepe otima moje ili siluje taj je moj neprijatelj.

Zato treba razlikovati između pojma neprijatelj i protivnik. Dok mi neprijatelj može biti svaki primitivac, protivnik je najčešće osoba na mojoj umnoj razini. Protivnike si stvaramo dnevno s našim izjavama, mislima i djelovanjem.

Tko protivnika nema taj je glatak-ljigav kao riba – dvoličan. I upravo ta dvoličnost vodi k neprijateljstvu jer se plašimo, jer moramo biti oprezni i uvijek biti spremni na najgorje.

Da svijet nema neprijatelja već samo protivnike ne bi nam trebala policija, vojska i "Den Haag". Sve bi se riješavalo pošteno u četiri oka.

Moja domovina sigurno ima neprijatelja ali ja osobno mislim da ih nemam jer nema tko što da mi otima.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Krscanstvo.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Krscanstvo.gif)
U ime Kršćanstva ...

Ali i neprijatelji mogu postati prijatelji ako im prijeti opasnost od napada trećeg (još jačeg) neprijatelja što se upravo dešava u borbi religija.

Nekada imamo pod svojim krovom ne samo protivnika već i pravog neprijatelja.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Neprijatelj%20u%20obitelji.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Neprijatelj%20u%20obitelji.gif)
Strah i nasilje pod istim krovom

Marica


Naslov: Vriejdan trenutak
Autor: Marica - Srpanj 09, 2011, 13:50:23

Vriejdan trenutak

Imala sam nekada prijatelja. On bijaše patuljak tielom, patuljak duhom, al on je bio vriedan, što si je mukotrpnošću mrava bio vičan služiti svakdanji kruh. A ne mario zalaziti u sviet, ne mario ni brati svakdanjih lovorika, niti mnogo govoriti. To mu medju običnimi vikači pribavi naziv mlitava bezkoristnjaka. I dok su se drugi otimali o hvali svietine, nije njegov naporni život uzrujavala ama ni iskrica velebnijega pobudjaja. Mlitava duša!

Jednoga sam ga dana poslije oduljega vremena posietila, i zapazio sam ga izmučena, skršena, gdje je naslonio umorenu glavu na laktove, buljeć u tlo. Oslabljen bijaše i jadan; tragovi glada, žestokoga glada plazili su njegovim licem, a dah mu težko i soptljivo strugao osušenim grlom. Nu za čudo bijaše dokolan. Do nogu mu se spružilo njegovo staro pašče, baština pomrle obitelji, s kojim mu se nikako nije dalo rastati, i koji bijaše jedini njegov nepokolebivi drugar. Pašče je svoje zakrvavljeno oko upiralo ravno na bliedo lice gospodarevo, što no su ga izprekrižale napregle se modraste žile.

Ja upitah prijatelja, koja da mu je bieda, a on u odgovor samo upre u me svoje suhe oči – ni kapljice sa bi iz njih izciedio! Ukočeno gledale su te oči, a za pravo nisu niti odgovorile, niti pitale, ali su mnogo govorile. Ja ih nisam shvatila; jer se povratih malo poslije, da ga nahranim kruhom. A on?

Silno napregnutimi mišicami sčepa taj kruh, skoči, te ga hiti pred noge do gubice staroga paščeta. A pod kraj kad su i zadnje mrve izčezle, neobična, naprasita radost na licu niemoga čeljadeta.

"Vidiš!" prosbori hrapavim, polomljenim glasom – "to pašče ne mari uzame crkvati, a djevojka, za koju bih bio i slednju mišicu u radu skršio, ona krenu zadanom vjerom, jer da bi uza me gladovati morala".

Mlitava duša! – Ne, to ne bijaše već ona mlitava duša; taj sjaj na licu ne bijaše izraz životinjskog oćuta, već proplamtaj čovječje duboke, misaone duše. On bi bio kadar na svom mjestu pridonašati žrtve, stvarati čudesa! I kuda to, čemu to hrle ti novovieki, bučni značaji, poput šumnih na pučini talasa, bez cilja i koristi? Nam se hoće kaplje, sitne, skromne kaplje, koja polako, ali uztrajno, uspješno dubi oporu hridinu. – Ti si bio takova kaplja; samo što nisi zahvatio hidrine, već si kanuo u prhku, podatnu prašinu. Jesi li ti bio kriv tomu?

A poslje pokle si izgubio naumljeni cilj, i ako se te razuzdane strasti zavele na ništetnu, nevriednu stazu, ti si ipak bio možan, ponosom pokazati na jedan vriedan trenutak u svojoj prošlosti – trenutak čovječtva. I s toga trenutka ti si ostao u mojoj uspomeni značajan, veliki čovjek – s njega te ja štovati već ne prestadoh; on te je opravdao pred sudom razboritih ljudi.

F. Draženović*
Iskra ponedjeljak, 24. ožujka 1884
________________
* Franjka Draženović, pučka učiteljica u Josipdolu

Dragi moj dobri i "najstariji" prijatelju ovaj post posvećujem tebi. Ništa se nije u 127 godina promijenilo. Zar ne?

Subota, 9. srpanj 2011., Marica
(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Starac%20i%20pas-cro-eu_com.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Starac%20i%20pas-cro-eu_com.gif)


Naslov: Ja nisam – ja jesam
Autor: Marica - Srpanj 11, 2011, 22:01:30

Ja nisam – ja jesam

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Marica-Ja%20jesam-ja%20nisam.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Marica-Ja%20jesam-ja%20nisam.jpg)    
Ja nisam garancija,
ja nisam predmet,
nisam robot,
nisam stroj.

Ja sam garancija za emocije i osjećaje.

Ja nisam savršena,
samo sam ljudska,
griješim,
shvaćam – uviđam to,
pokušavam – trudim se
biti bolja.

I opet ću reći:
ja nisam garancija,
ja nisam predmet,
nisam robot,
nisam stroj.

Ja sam garancija za emocije i osjećaje ...
bez obzira kakvi oni bili.



Naslov: Na kolodvoru
Autor: Marica - Srpanj 11, 2011, 22:06:29

Na kolodvoru

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Marica-Na%20kolodvoru%202010-opro%C5%A1taj.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Marica-Na%20kolodvoru%202010-opro%C5%A1taj.jpg)    
Lutkice, reci mi zašto plačeš.

Tvoje trepavice su pune vodenih bisera,
tvoju bol mogu da osjetim
na mojim grudima.

Suze polako kaplju iz tvojih očiju
i moče moju crnu majicu.

Čežnja, lutkice moja, će proći i
tamo gdje sada suze svjetlucaju i
kotrljaju se,
osmijeh će doći.

Lutkice moja,
rastanci nisu ništa drugo nego
čekanje – čekanje na povratak.


Naslov: Brz odgovor
Autor: Marica - Srpanj 24, 2011, 01:45:51

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Barun%20i%20milostiva.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Barun%20i%20milostiva.gif)  
Brz odgovor

-   Gospodine barune, s Vašim galantnim načinom života, ne ćete doći nikad u raj.

-   O milostiva, radi toga imam ja već raj na zemlji.


Naslov: Što je šala, zabava, zafrkancija
Autor: Marica - Rujan 02, 2011, 12:59:29

Što je šala, zabava, zafrkancija

Zapravo, svi mi želimo samo jednu stvar ...

 ... naime, šalu, zabavu i zafrkanciju.

Ili možda ne???

Dali je teško stvoriti svijet u kojem svatko ima zabave, zafrkancije i šale? Pa zašto onda toliko ljudi smrknuti prolaze kroz dan? Zašto kukaju, zavide i hvale se da su naj-naj-naj ... (a to nisu), kada se sve ipak može podnositi sa humorom?

Ta i slična pitanja postavila sam si danas češće nego li ikada.

Što je zapravo šala? Svatko zna kada je šala a kada nije. To nam naš osjećaj govori – to osjetimo. Ali po čemu mi to osjetimo?

Osim definacije i porijekla riječi nisam ni približno zadovoljavajuće objašnjenje našla što je šala.

- Šala; smiješna izjava kojoj je cilj smijeh i veselje, zadovoljstvo, užitak

Porijeklo:
Spasso [talijanski] = zabava, užitak, spassare = zabavljati se; [latinski] = expassum.

Sinonimi za zabavu:
- blesavost, glupiranje, zadirkivanje, ludiranje, podvala, vic, zabava

Primjeri:
- Uspješana, bezopasna, luckasta, loša šala
- To je samo šala
- To je malo pretjerano, to nije više šala.
- Ona se rado šali
- Ovdje šali nije mjesto [bolest, smrt]
- On se je samo šalio [nije ozbiljno mislio]
- Ona ne razumije šalu [nema smisla za šalu]
- Kada je u pitanju novac onda ona ne zna za šalu [nije velikodušna]
- Jeli to šala ili ironija?

Zašto nešto opisati ili objasniti kada ionako svi znaju što je šala? Legitimno pitanje. Ipak, dali ova mala skromna riječ znači isto za sve nas? Je li moguće da 'šala' nije uvijek šala? Dali je ono što je za mene šala za druge uvrijeda?

No, ipak svi mi povezujemo s pojmom 'šala' osjećaj zadovoljstva. Razlika je samo u tome, i tu je problem, da svatko ima drugačije osobne potrebe zadovoljavanja. 'Najopasniji' je crni humor.

Najčešće se šalimo sa slabostima ili karakteristikama drugih. Tko je ikada stručno interpretirao i analizirao viceve taj zna njihov izvor, razlog i cilj.

Što je šala, zašto se smijemo? Svaki šala je poruka koja je većinom ozbiljna a može, u nekim slučajevima, biti smrtonosna.

Ljudi su toliko različiti, da je lakše naći milijun političkih i vjerskih istomišljenika nego li stotinjak ljudi s istim humorom. Šalu razumjeti i ironiju prepoznati zahtjeva duševnu sličnost. Šala je preduvjet razumjevanja i komunikacije.

Gdje je šala nerazumljiva – dvosmislena, gdje si drži uvijek vrata isprike otvorena – nije šala već nepromišljena blebetanje - bodež s dvije oštrice. Kada 'šala' ima namjeru, da izaziva onda je to jednostrana šala pri čemu uživa samo onaj koji izaziva.

Za neke je 'šala' taktiranje; napadati i povlačiti se s izgovorom; "Nisi me ili pogrešno si me razumjela". Svatko ima posebne sklonosti kako da zadovolji svoje potrebe; opuštanjem i samopotvrđivanjem što ponekad drugome može da upropasti dan.

Šala nije uvijek 'šala'! Šala je tek onda kada poznajemo njezina pravila; ne vrijeđati i td.

- Što misliš ozbiljno, kažu najbolje u šali. (Wilhelm Busch)

- Ljudsko tijelo sastoji se od dva dijela – mozak i tijelo: mozak se šali a tijelo ima više zabave. (Woody Allen)

- Šala je "one night stand". (Marica)

- Šala je gola istina – bez pardona. (Marica)

- Šala je rizičan postupak ako nam naš sučelnik nije dobro poznat. (Marica)
 
(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Sala%20je%20gola%20istina-bez%20pardona.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Sala%20je%20gola%20istina-bez%20pardona.gif)
Naravno da nisam ovdje navela
sve gole činjenice što je još sve šala!

Vaša Marica


Naslov: Vic dana
Autor: Marica - Rujan 10, 2011, 09:25:51

.. Velika kolona na autocesti..ljudi ljuti i nestrpljivi..neki covjek ide od auta do auta i nesto skuplja.. Što se dešava? upitaše neki..

Zarobili teroristi Jadranku Kosor i pola Vlade, traže otkupninu ili će ih sve zapaliti..pa ja skupljam dobrovoljne priloge..objasni čovjek..

Pa koliko ste skupili? upita netko.. 17 KUNA, 75 UPALJAČA i 350 LITARA BENZINA!....

:haha  :pa-pa


Naslov: Jeste li se danas (istini) nasmijali?
Autor: Marica - Rujan 12, 2011, 13:29:11

CRV

Živio mali crv u kanalizaciji, živio i pojma nije imao da neki žive i
drugačije.
Jednog dana, nađe on neke stare raskiseljene novine, počne čitati, čita pa
zaprepašteno zapita tatu:
- Tata, je li točno da ima crva koji žive u jabukama?
- Točno je sine, odgovara tata,
- A je li točno da neki crvi žive i u mesu?
- I to je točno, pile mudro tatino.
- A ima ih i u salami?
- Ima dijete moje, ima.
- Pa zašto zaboga mi onda živimo u ovim govnima?
- Zato, sine, što je ovo naša DOMOVINA!

  :predaja
______________________

ĐAVOLČIĆ

Mali đavolčić sletio u New York i kaže:
"Ja sam mali đavolčić, imam koferić i došao sam krasti." Ovi ga odmah na aerodromu okrenu i kažu:
"Ne možeš ovdje krasti, idi u Englesku."
On ode tamo i ista prica: "Ja sam mali đavolčić, imam koferić i došao sam krasti."
Ovi ga isto nalijepe i pošalju u Njemačku: "Idi tamo pa kradi, tamo se krade."
I on u Njemačku ... Sleti na aerodrom i kaže:
"Ja sam mali đavolčić, imam koferić i došao sam krasti."
Ovi ga odmah u rikverc i kažu: "Ima jedna zemlja dole niže, na Balkanu, Hrvatska, tamo se krade nemilice, idi tamo."
On odmah u Hrvatsku, sleti na aerodrom  i kaže:
"Ja sam mali đavolčić, imam ... ma ... gdje mi je koferić, jebem vam mater lopovsku...."

:haha


Naslov: Blažena stara vremena!
Autor: Marica - Rujan 13, 2011, 22:54:43

Blažena stara vremena!  

Crtice iz školskoga života

U seocu Prnjavorcu (Čazma, Bjelovarsko-bilogorska županija ) sejedio dječak na kamenoj klupčici pred kućom i po pločici šarao grbava slova. Izašla iz kuće stara žena; to je bila baka dječakova. Ona se nadvila na dječakova ramena i sažalno gledala njegove črčkarije.

"Siroto moja", mrmljaše starai pogladi maloga po glavi. "Pa ni danas na svečani dan ne dadu ti mira. Što se Bože moj sve danas od djece ne zahtijeva!", govoraše stara i sjede uz dječaka. "Ja ne znam ni čitati ni pisati pak sam pošteno svoj život evo skoro dovršila i odhranila poštenu djecu i unučad. Što če nama seljacima ta mudrija i danguba?"

Mali upita začuđeno: "Zar vi bako ne znate pisati?"

"Ne", odvrati baka dostojanstveno i nastala tišina . . .

"Zar nije bilo učitelja, kad ste vi mali bili?", upita znatiželjno unuče.

"Dakako", nastavi baka. "Imali smo učitelja i te kakvog! Deset zapovijedi i drugo znao je djeci tako utuviti, da je imao, gosp. župnik upravo veselje, a inače bio je od dvadeset lijevih. To je bio ljudina kakvi se rijetko danas rađaju. No što ja nijesam sinko učila pisati, tomu je još i osobiti drugi uzrok i veoma je čudna to pripovijetka."

Dječak otvorio usta i čekao izvjedljiv, kako će baka dokrajčiti, a ova nastavila: "Što ja pisati ne znam, to imam da zahvalim svojoj materi, Bog joj duši dao lako, ni ona nije umjela ni zere, pa se je jednom upravo radi toga oslobodila velikoga zla. Kad se je moja mati udala išlo je ocu i njoj isprvice zlo i naopako. Morali su da rade od jutra do mraka, a jedvice da su si svakdanji krušac zasluživali.

Jednoga dana išla je moja mati po drva i da nažanje nešto stelje. Tu joj već tako dotešćalo, da je sjela na zemlju i ostala gorko jadikovati, . . . da bi i kamenje proplakalo. U to došao neki gradski i gospodin odjeven na lovačku. On upita moju majku zašto toli jadikuje?, a kad mu je ona ispričala svoju bijedu, nasmije se gospodin ireče: Tebi ću ja pomoći; učinit ću te bogatom, da ćeš imati za čitav život dosta." Na to izvadi jednu crvenu knjižicu i pisaljku, dade to mojoj materi i kazao joj :"Na, upiši se u knjigu, već ih ima više upisanih kojima sam pomogao".

Moja mati prihvati pisaljku i knjigu - no buduć nije znala svoga imena upisati, to je križ u knjizi načinila. Na jednom joj knjiga u ruci razbijeljena postala, ona ju vikom od sebe odbaci, a knjiga izgorjela u pepeo. Kad će se ona razgledati, al stranca nestalo, zrak pako neugodno po sumporu zaudarao. Moju mater probio leden znoj. Bez glave dotrči kući i trebalo je vremena, dok je opet k sebi došla.

Što ona nije znala pisati, te što je umjesto toga časni križ u knjizi načinila, to joj je za uvijek dušu spaslo od vječnoga proklestva, i stoga je ona na to strogo pazila, da nijedno od njezine djece ne uči pisati. E, kad bi bilo na moju, ne bil ni ti, moje dijete, učio, al sada je već sve naopako!

Unuk se dakle prekasno rodio jedno stoljeće i najrađe bi svoju pločicu o kamen razlupao, da nije učitelja . . . al' taj, kažu, ima vražje sposobnosti . . . U općinskoj šumici raste množina ljeskovine, a ljeskovina ne ide u tek.

0, blažena dobra, stara vremena!
(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Vrazji%20ucitelj-cro-eu_com.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Vrazji%20ucitelj-cro-eu_com.gif)

Andrija Curčić, 10. travnja 1893


Naslov: Prioritet
Autor: Marica - Listopad 17, 2011, 22:30:52

Pitam večeras prijatelja o njegovom rasporedu prioriteta između supruge i ljubavnice. Negov odgovor je: Priorität (No 1) je pivica!
Prioritet je koristan pri razlikovanju između hitnog – neodgodivog i važnog.

Zato drage žene, udane i slobodne; Ne pravite nikoga vašim prioritetom za koga ste vi samo opcija.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Prioriteti%20zena%20i%20muskaraca%20su%20razliciti.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Prioriteti%20zena%20i%20muskaraca%20su%20razliciti.gif)
Prioriteti žena i muškaraca su različiti

Prioritet: veća važnost koga/čega u odnosu na druge, pa mu se zato mora dati prednost pri razmatranju, odlučivanju, radu i sl.; prvenstveno pravo.


Naslov: I kada promisliš -misliš oko čega se brineš, to je onda patetično...
Autor: Marica - Listopad 21, 2011, 13:16:25

Emmanuel Kelly: I kada promisliš -misliš oko čega se brineš, to je onda patetično...

http://www.youtube.com/v/W86jlvrG54o?version=3&feature=player_detailpage
http://www.youtube.com/v/W86jlvrG54o?version=3&feature=player_detailpage...

Ne znam, ako volite plakati ili mislite da vam je teško....možda otkrijete i radost u dubljim slojevima. Pokušajte.

Prije nego pogledate video u dodatku par napomena, kao prijevod o čemu se zapravo radi...

Emmanuel Kelly uspio je publiku dići na noge, a žiri rasplakati nakon svog nastupa na australskom X Factoru.

Ovaj hrabar mladić inače je rodom iz Iraka, rođen usred ratne zone, ostavljen je u kutiji za cipele zajedno s bratom još dok su bili bebe. Ruke su im stradale od posljedica napada kemijskim oružjem za vrijeme rata. Godine nisu poznate jer nema nikakvih papira. živote su im spasile sestre iz sirotišta Majke Tereze u Bagdadu, a sreća im se napokon osmjehnula kada ih je žena velikog srca, Moira Kelly, odvela u Australiju na operaciju te ih zatim posvojila.

Emmanuel je za žiri otpjevao pjesmu 'Imagine' John Lennona, čija izvedba nikoga nije ostavila ravnodušnim.

Ono što je zaista najbitnije je poruka koja je poslana, i riječi žirija na završetku : I kada promisliš -misliš oko čega se brineš, to je onda patetično...

Želio bih dodati da nitko od nas nije ostavljen bez prilike, ali rijetki su, zbog sažaljevanja koji uspiju otvoriti oči..

To je ono što želim i tebi, a i sebi...da možemo otvoriti oči.


Naslov: Pozdravljam vas
Autor: Marica - Studeni 04, 2011, 12:03:40

Pozdravljam sve posjetitelje i
želim vam ugodan i uspješan dan.
Vaša Marica

Snow - Red Hot Chili Peppers
 
http://www.youtube.com/v/iQHLlew8LOM?version=3&feature=player_detailpage
http://www.youtube.com/v/iQHLlew8LOM?version=3&feature=player_detailpage...


Naslov: Što očekujem od dobroga političara
Autor: Marica - Studeni 06, 2011, 20:16:59

Što očekujem od dobroga političara

U današnjim mailovima postavljalo mi se pitanje što ja očekujem od politike.

-   Od politike ništa, ali od političara najmanje tri osnoven "stvari"- karakteristike - oblik mišljenja o stručnoj, javnoj djelatnosti ili političkoj podobnosti: tri uvjeta u natječajima za položaje i funkcije u društvu.

Bez pšenična brašna, bez jaja i masla nepravi se pita! - stara izreka našeg naroda i istinita.

Koje su to tri važne stvari?

1.   Marljivost - volja da se dobro i temeljito radi.
Sa političarima koji prate svoje osobne ciljeve sve propada što su marljive ruke našeg naroda postigle i za čim teže. Egocentričnim političarima nema mjesta u politici - nesmije da ga ima jer tko sebe vidi kao središte svega, koji je bitno usmjeren na svoje ja (ego), taj ne mari baš puno za osjeća, želje i brige svoga naroda. "Egocentričan" ima na hrvatskom svoj jedinstveni naziv: "sanaderičan" ili "kosoričan". Haha ha
Ali imamo mi i primjer za ekscentrične političare, političare koji svoje vizije stavljaju u centra pažnje a sami ostaju skromi i ljubazni prema svakom tko njihovu pomoć treba. Pernar je za mene jedan takav političar.

2.   Druga stvar, bez koje nije ni pomisliti, da bi se moglo napredovati, je vještina teoriju s praksom povezati i naprijed koracati. Ako političar na tom putu stane, odmara se u svojoj fotelji onda je on na pogrešnom položaju. Dan političara nesmije proći u kojem nebi nešto korisno za svoj narod poduzeo i učinio. Samo zato je političar plaćen.

3.   Treća važna stvar je intelekt - pamet - moć spoznavanja i razlikovanja između dobrog i štetnog; porasta i propasti, istine i laži.

Pamet caruje! - stara izreka našeg naroda i istinita.

Ako političar pametno ne djeluje, neuspjeh je programiran. Intelektualac koji javno djeluje kao moralna i humana snaga u društvu mora biti iskren, uljudan, uslužan, štedljiv, strpljiv, zahvalan, rodoljubiv i trijezan. Da, trijezan!

A ako još uz sve to zna dobro da pleše po političkom parketu, ne muca pri usmenom izražavanju, zna bar jedna strani jezik i nema bankovni račun u Švicarskoj, Austriji ili na Sejšelima onda je on moj favorit - ljubimac, milosnik. Hehe he

I kada dobro razmislim ne tražim ja baš mogo, ustvari mnogo manje nego što je plaća jednoga političara.

U tom smislu pozdravljam sve one koji su željeli čuti moje mišljenje.

Marica


Naslov: Odg: Crni i plavi Ličani II. dio
Autor: Marica - Studeni 14, 2011, 13:34:49

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Najkraca%20bajka.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Najkraca%20bajka.jpg)
Klikni za uvećani prikaz


Naslov: Zakon prirode i čovječanstva "Samo jaki će preživjeti"
Autor: Marica - Studeni 27, 2011, 12:44:22

Zakon prirode i čovječanstva

- Samo su najotporniji preživjeli -

Prema evolucijskoj hipotezi, je prirodni izbor okrutna borba koju samo najjači prežive. Suosjećanje i uzajamna pomoć ne igraju, u zkonima prirode, nikakvu ulogu. Umjesto suradnje, razumijevanja, požrtvovnosti koja se iskazuje prema drugome i spremnosti da mu se na razne načine pomogne je egozam jedini stav. Misao "Nije me briga dali drugi gladuju, neka je samo moj želudac pun" je normalna i razumljiva.

S druge strane, religije nas uče, da je Stvoritelj svega dao nam i suosjećanje za opstanak uopće. Iz toga Božjeg milosrđa razvila se je solitarnost prema slabijem. Dok u životinjskom svijetu slabiji služi kao hrana i njegovo ubijanje stvara prostor za nove generacije kod ljudi taj zakon nema svrhe jer bi to značilo, da nemamo ni razum a ni osjećaja prema svome bližnjem. Rat je jedan dobar primjer za "životinjski svijet"

U velikim zajednicama, gdje "vladaju" različite religije, nacionalni ili ekonomski interesi, uvijek je u pitanju zakon prirode "Samo jaki će  preživjeti" što kod poraženog ostavlja osjećaj manje vrijednosti i mržnje.

Upravo te zakone prirode Hitler je zloupotrebio za svoje zakone čovječanstva koji od čovjeka prave zvijer - psihopata - manijaka - diktatora - ateista.

Marica      
Klikni ovdije  :sadiodmah
Zakoni prirode i čovječanstva
Izvadci iz "Mein Kampf"  (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Mein%20Kampf-Zakoni%20prirode%20i%20covjecanstva.pdf)


Naslov: Malo šale
Autor: Marica - Prosinac 26, 2011, 01:02:41

Malo šale

Ovih dana ne smijemo zaboraviti gosp. Sanadera koji je izgubio sve, sve do svoje igračke. Nažalost igrački se ispraznila baterija i postala je bezopasna. :haha

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Sanader%20i%20Lesi.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Sanader%20i%20Lesi.jpg)

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Sanader%20i%20njegova%20igracka.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Sanader%20i%20njegova%20igracka.jpg)

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Sanader-Igra%C4%8Dka%20postala%20bez-opasna.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Sanader-Igra%C4%8Dka%20postala%20bez-opasna.jpg)
Možda Sanader nosi vreću od djeda Mraza?

Ili je ovako bolje, kao naš Djed Mraz, dao bijedniku svoje zadnje odijelo i sada ... nek se smrzava.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Djeda%20Mraz.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Djeda%20Mraz.jpg)

Lopov i mudrac su braća ali
dobar i lud su također braća.

A koga bi Vi izabrali za "brata"?


Naslov: Ja imam jedan san
Autor: Marica - Siječanj 02, 2012, 13:08:22

Ja imam jedan san

Jedna od mnogobrojnih želja koje za Novu godinu u našim čestitkama čitamo je: " … i svi tvoji snovi neka postanu stvarnost".

-   Dali mi trebamo snove?

-   Itekako! Oni su nam potrebni kao zrak za disanje!

Snovi su ravnoteža u napornom svakodnevnom životu. Tko stalno u svojoj mašti živi, tko se zanosi idejama i planovima, smatra se "sanjarom" ili osobom koja je u nekoj drugoj realnosti. Na prvi pogled sanarenje izgleda prilično čudno i kao prepreka u svakodnevnom životu, na drugi pogled snovi imaju prednosti i velika su pomoć u ostvarivanju naših ciljeva, planova.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Ja%20imam%20jedan%20san-2.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Ja%20imam%20jedan%20san-2.jpg)

Naročito djeca vole maštati i koriste snove kako bi svoj život učinili interesantnijim.
Dečkići si zamišljaju da su vitezi, agenti ili heroji i da moraju ispuniti važnu misiju. Njihova prva igračka je plastični ili drveni mač.
Djevojčice se vole igrati s lutkama i zamišljati si da su majke ili domaćice.
A ja sam si zamišljala da sam mađioničarka; sve loše ljude pretvorila sam u miševe i crve a dobre u anđele. To mi je pomoglo pogotovo kod mojeg psihički bolesnog i koleričnog učitelja. Pomoglo mi je i kasnije da se ne plašim moćnih i dominantnih osoba. Kuhanje, heklanje i lutkice nisu nikada bile moj san.

Bez obzira o čemu djeca maštaju, važno je da mašta stimulira njihove emocije i potiče njihovu kreativnost!

Tijekom života, naši snovi se mjenjaju, sve više ih zadržavamo za sebe, postaju naša tajna. Mi se budimo i idemo spavati s njima, ne dozvoljavamo nikomu ulaz u naš "svijet snova" jer svugdje oko nas ćemo čuti da je sanjanje samo nešto za djecu, i upravo zato pokušavamo biti "realni", glumimo osobu koja se samo i uvijek drži činjenica.

-   Što su činjenice?
-   Ono što je iskustvom potvrđeno da postoji ili da se događa!
-   Dali snovi ne postoje? Dali se ne događaju?

Snovi ruše – razaraju granice.

Tko sanja, neopterećuje se granicama stvarnosti i otvoren je za nove vizije čak iako na početku ne zna kako ih realizirati ali je moguće da će se kad-tad naći alat za njihovo ostvarenje.

Mnoge stvari koje su danas normalne bile su nekoć samo apsurdna ideja. S naprednom tehnologijom otvorile su se i nove mogućnosti. Danas nije san sastati se, u roku od 60 minuta, s prijateljom u Frankfurtu i sa prijateljicom u Zagrebu. Da danas jedan članak jedne web stranice u isto vrijeme 10 000 ljudi mogu čitati, bilo je prije sto godina nezamišljivo. Samo zato što jedna stvar danas nije dokučiva ne znači da se ta ista sutra neće (moći) ostvariti!

Tko sanja, taj se motivira, taj si može zamisliti kako bi se ponašao, koju bi odjeću obukao, o čemu bi razgovarao kada bi san realizirao. Iako čudno zvuči, što intenzivnije o nečemu sanjamo to intenzivnije osjećamo i ponekad je zadovoljstvo isto toliko kao da je san realiziran.

Snovi nam pokazuju smjer.
 
Svi mi sanjamo o stvarima koje stvarno želimo. Stoga bi bilo glupo tvrditi da ne sanjamo jer to bi značilo da smo bez želja, da smo potpuno zadovoljni s onim što je i kako je.

"I have a dream … " Martin Luther King, 28. O8. 1963

… Danas je jedan crnac predsjednik Amerike

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Ja%20imam%20jedan%20san-1.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Ja%20imam%20jedan%20san-1.jpg)

______________________

1.   fiziol. periodično stanje počinka tijela s potpunim ili djelomičnim prestankom rada mišića; spavanje [san je potreban čovjeku]

2.   nesvjesna duševna aktivnost za vrijeme spavanja [u snu je vidio pokojnu majku]; sanjanje

3.   pren. ono što se zamišlja, o čemu se mašta; maštarija, nedostižna želja [san o sreći]

zemlja snova, žena snova itd. ono o čemu se sanja kao o dalekom snu, cilju, rekordu itd.

iz devetog sna (probuditi se) poslije vrlo dugog spavanja;
kao iza sna (gledati) i sl. biti zbunjen;
kao kroz san (sjećati se) nejasno, mutno;
kao u snu 1. nejasno, mutno 2. veoma lijepo, ugodno;
lak na snu lako se budi;
lijep (a) kao san vrlo lijep (a);
... mojih snova ono o čemu sam sanjao, najbolje što sam mogao zamisliti [to je auto mojih snova; žena mojih snova];
ni u snu (nadati se, misliti) neočekivano, što se nije moglo ni slutiti;
ni u snu nikako, nipošto, nizašto na svijetu, ni u kojem slučaju, ni slučajno [ne namjeravam doći ni u snu; ne bih to pročitao ni u snu];
san mi dolazi (ne dolazi) na oči mogu (ne mogu) zaspati;
spavati mrtvačkim (tvrdim, kamenim, dubokim) snom spavati čvrsto;
to je moj san to oduvijek želim, to sam oduvijek želio;
pusti snovi želje bez stvarne osnove, maštarije;
zaspati vječnim snom Umrijeti

♦ ž. os. Ime Sanja;
◊ prezime.: Sanja (Zagreb, Omiš),
Sanjarić (Podravska Slatina, Donji Miholjac),
Sanjković (150, Međimurje, Zagreb, Vrbovec),
Sanko (Vrbovec, sred. Dalmacija),
Sanković (930, Benkovac, Istra, Primorje, Ivanec)


Naslov: Bog ne plaća svake subote
Autor: Marica - Siječanj 06, 2012, 17:13:37

Bog ne plaća svake subote

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Prosjak.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Prosjak.jpg)  
Blago vam, koji ste gladni sada,
jer ćete se nasititi.
Blago vam, koji plačete sada,
jer ćete se nasmijati.
Blago vam, kad na vas ljudi omrznu
i kad vas razstave i osramote,
i razglase ime vaše
kao zlo radi sina čovječjega.
Ali težko vam, bogati, jer
ste već primili utjehu svoju.
Težko vam, koji ste siti sada,
jer ćete ogladniti.
Težko vam, koji se smijete sada,
Jer ćete zaplakati i zaridati.

Sv. evangjelje po Luki.
Gl. VI. 21., 22., 24., 25.

Opančaru Ivanu Martinoviću nije bilo ništa drugo na umu, nego kako da se obogati, pa makar pri tom i dušu ogriešio. A nije bio baš Bog zna kakav siromak, nego je imao i svoju kućicu i nešto malo zemlje, koja ga je i sama mogla prehranjivati, pa da mu opančarija nije upravo ništa nosila. I tako je mogao sa ženom i jedinicom kćerkom liepo živiti, da nije bio lienčina i, što je još gore, pijanac.

Bio je još u najljepših mužkih godinah, ali strast za pićem izmoždila mu i dušu i tielo, te mu je bio težak svaki posao i samo se je kao kakova sablast vucarao po svietu. Ljudi su se čudili njegovu lakoumnomu životu, ali on nije za to mario, nego je samo plandovao i pio, a nije se ni malo brinuo, što će mu biedna žena i mala kćerka odjeti ili založiti. Njega nije dirala njihova nevolja; samo kad je smogao po nekoliko novčića, da može popiti koju čašicu rakije u seoskoj krčmi, u kojoj je bio svakdanji gost. U njoj je dapače bila i njegova radionica; u njoj je imao sav svoj alat, pa je u njoj krpao poderane opanke seljakom, koji su 'mu mogli u gotova platiti, da tu svoju zaslužbu odmah zapije. Tako je od te jadne krparije iživio, a žena je trudom svojih ruku prehranjivala i sebe i diete.

Posve je naravno, da je uz takav život brzo morao pasti na prosjački štap. Za porez se nije brinuo, a ipak je pravedno, da se Bogu dade Božje, a caru carevo. Bez poreza ne može obastati ni jedna država, i ako joj ga njezini podanici dragovoljno ne dadu, mora ga ona od njih sama uzeti, što je i posve u redu. Na to se ne može nitko pravedan potužiti, pa se i ne tuže ljudi marljivi i pošteni, nego samo lienčine i dangube, koji ne mogu ništa privriediti, te za to nisu ni vriedni, da ih država štedi i da ih drugi sažaljuju.

Tako nisu ni najbolji ljudi sažaljivali opančara Ivana Martinovića, kad mu je jednoga liepoga dana i kuća i zemlja došla na bubanj, te je ostao bez svega, i bez kruha i bez krova. Jedino su sažaljivali biednu mu ženu i kćerku, koje nisu bile krive svojoj nevolji, pa su im za to rado i pomagali, a i Bog im je pomogao.

Ivanova je žena bila vrlo radina i valjana, a živila je s njim već sedmu godinu dana. Kad se je s njim vjenčala, bio je on još posve dobar i čestit čovjek, pa kad im je dobri Bog nakon prve godine sretna braka darovao kćerku, bili su njih dvoje najsretniji ljudi na svietu. Istom kašnje prometnula se ta liepa sreća u crnu nesreću, a to se je dogodilo ovako.

Tekla je već i treća godina, šlo je Ivan bio oženjen, te je sa svojom ženom posve zadovoljno živio u Smiljevu, a imao je dosta, zaslužbe, jer je to liepo i veliko selo pod gorom Krndijom u pitomoj Slavoniji, gdje su seljaci prilično imućni, pa lako mogu nabavljati sve, što im za svakdanji život treba. I premda su njihove žene vrlo kućevne i poslene, pa same načine skoro sve, što je za kuću i za domaću čeljad nuždno, to ipak ne mogu i ne znadu praviti opanaka, koje svaki seljak mora imati i zimi i ljeti, te se tako opančarija u onome kraju, kao i svagdje drugdje u našoj domovini, liepo izplaćuje. Tako je to još i sada, a tako je bilo i pred trideset godina, kad se je sve ovo dogadjalo, što se ovdje pripovieda.

Bilo je baš u oči Sv. tri kralja, kad je u Podgoraču sajam (vašar), pa se je i Ivan spremao, da načini svoju šatru i da proda nešto robe, koje se je u njega prilično našlo. I načinio je svoju šatru, a dobri Bog mu je ljepo blagoslovio trud i muku, jer, je valjano pazario i prodao skoro sve, što se je prodati moglo. Ivan je bio sav sretan i presretan, ali nije te sreće upotrebio na dobro, nego na zlo.

Kad je prodao skoro svu robu, nije pošao kući, du svojoj ženi preda težko zasluženi novac, nego se je sastao s nekim prijateljem, s kojim je još kao kalfa* u Osieku kod istoga majstora služio, pa ga je ljudski htio pogostiti. I za to je s njim otišao u krčmu, gdje je s početka mislio popiti samo čašicu vina, ali se je ljuto prevario.

Njegov drug nije mu bio prijatelj, kako je to Ivan mislio, nego najveći neprijatelj, kao što se je kašnje na svoju preveliku žalost morao osvjedočiti. Bio je to puki nitkov, kojemu se nije dalo raditi, te nije kod nijednoga majstora mogao ni nedelju dana ostati, nego se je klatario po svietu; pa prosjačio, varao bezazlene ljude i krao. Tako je već prilično dugo živio i tako se je izvještio u svom lopovskom poslu, da je odmah znao pronaći čovjeka, koga će moći lako prevariti, a da mu se pri toni ništa ne dogodi. Tako je našao i svoga prijatelja Ivana i odmah je smislio način, kako da ga na račun tobožnjega staroga prijateljstva pošteno prevari. A to mu je i pošlo za rukom.

Sjela njih dvojica u krčmi pa piju i o svojoj se mladosti razgovaraju. Ivan Martinović plaća, a drug mu Marko Matković gleda puste forinte, što su bile u Ivanovoj novčarki, pa se već u napred raduje, kako će ih u svoj žep strpati. I za to svomu prijatelju marljivo nudi čašu za čašom, a sam ne pije, nego vino pod stol izljeva.

Pala i noć, te pošli zajedno kući; pozvao Ivan Marka u goste i povezao ga sa sobom u svoje selo. No jedva se uzpeo na kola, zavalio se na sjedalo i zaspao kao klada. A Marko ga tobože pridržavao i polagano mu novčarku iz žepa izvadio.

Zadriemao i kočijaš, jer je i on dobrano vina popio. a konji su i sami polako išli svojim putem. I tako je Marko Matković lako mogao skočiti s kola pa izčeznuti netragom, baš kao da ga nije ni bilo. A kad su došli kući, skinuli pijana Ivana s kola, ali novaca nisu u njega našli.

Uboga mu žena kukala i naricala, a on je samo mrmljao i prisizao, da će se svomu nevjernomu prijatelju ljuto osvetiti. I otišao u gradi prijavio ga sudu, ali Marku nije nigdje bilo ni traga ni glasa, te tako jadni Ivan nikad više nije vidio svoga krvavo stečenoga novca. Ali mjesto da ga taj nesretni slučaj opameti, samo ga je u zlo bacio.

Srdio se Ivan i srdio, žalio za izgubljenim novcem, zamrzio na sve i stao tražiti utjehe u vinu. Začeo piti i dangubiti, zanemario i posao i ženu, pa propadao sve dublje i dublje. Tako je nadošla i sedma godina, što je živio sa ženom, a on je već bio podpuni pijanac. I nije već pio vino, nego rakiju, u kojoj je sam duh djavolski, i svi su govorili, da će zlo proći. Pa je i prošao: na bubnju mu prodali kuću i kućište, te je ostao bez  svega. Ostavila ga i žena; otišla sa kćerkom u sviet, da kakovu službu nadje.

Ostao Ivan sam samoact i zadesila ga najveća nesreća. Okanio se i krparije, pa zalazio u goru, lovio ptice, ubijao divljač, prodavao i od toga živio. Stao i prosjačiti, kad nije bilo drugačije, a ljudi su govorili, da je i krao, bio je već i na takovu glasu.

1. od 2


Naslov: Bog ne plaća svake subote
Autor: Marica - Siječanj 06, 2012, 17:16:02

I prošle pune tri godine, a da za ženu i kćerku nije ni znao, ali ga to nije peklo, jer nije za njih više ni mario. A žena mu je sa djetetom bila u Koški, služila kod Židova i gorkimi suzami svoj svakdanji krušac zalievala.

Bila već kasna jesen, a Ivan je sa svojom starom puškom sam samcat lutao po gori i vrebao, ne bi li gdje kakova zeca ustrielio. I došao do razkršća u šumi, a na razkršću stoji čovjek i na sve se strane ogledava. Pogledao ga Ivan i prepoznao: bio je. to njegov nekadanji prijatelj Marko Matković.

I pozdravio ga Ivan mrzkom kletvom, podigao pušku i zagrozio mu se, da ćega ubiti. A Marko bez straha stoji i samo mu se porugljivo smieši.

Spustio Ivan pušku, a prijatelj mu veli:
- Tako, tako, samo se liepo opameti, pa ćemo se pametno razgovarati.

I razgovarali se dugo i napokon se dogovorili, da će poštu porobiti. Nećkao se i nećkao Ivan, jer jebio kukavica, ali je najposlje ipak pristao, Zamamilo ga obećanje, da će lakim načinom doći do mnogo novaca; i dozvolio mu Marko, da ne mora ubijstvom okaljati duše, jel da će on sam ubiti vojnika, koji poštu prati.

I uzeo Marko od Ivana pušku, pali u zasjedu i čekali poštu. Čekali i dočekali. Ubio Marko vojnika, svezao kočijaša; orobili poštu i novce razdielili. I otišli svaki svojim putem, a kočijaš ih nije poznavao.

Ali kraj orobljene pošte ostala Ivanova puška; zaboravio ju kukavac u svom strahu. Našli ju ljudi i prepoznali; uhvatili Ivana i novca u njega našli, pa ga liepo svezali i u 0siek u zatvor odveli. I dosudio mu sud deset godina težke tamnice, a Marka nisu nigdje uhvatiti mogli. I nastradao Ivan po drugi put njegovom krivnjom, pa u Lepoglavi sjedi i o svojoj nesreći razmišlja.

Prošlo i deset godina. Preturio ih Ivan, jer je bio vrlo jake naravi; popravio se i priučio urednu životu. Pustili ga iz Lepoglave, a on udario ravno u svoj zavičaj, da ženu i kćerku potraži.

Ali žene mu već nije bilo na životu; umrla pred dvie godine u najvećoj nevolji i biedi, a kći joj otišla u Osiek, da u većemu gradu bolju službu nadje. I na dobro se namjerila, došla k imućnu čovjeku, koji ju je k sebi primio. Bilo joj je liepo i dobro, posla malo, a gospodar ju upravo na ruku nosio.

No znao je i za što. Bio je to stari griešnik, komu se je svidjala mlada i pristala djevojka. I stao ju do mala napastovati svakakovimi obećanji, ali ona nije za nikoju cienu htjela prodati svoje poštenje.

I već je htjela od njega otići, a on je odlučio, da postigne silom, što nije mogao postići milom. I dogodilo se, što se je dogoditi moralo.

Zašao on k njoj po noći. a ona pobjegla u kuhinju i nožem obranila svoju nevinost. Razporila mu trbuh i prijavila se sama sudu.

Stao sud iztraživati i našao strašnu istinu. Pokajao se stari griešnik u svojih velikih mukah i izpovjedio sve prije smrti. I umro je u tamnici,  pokopali ga izvan posvećena groblja, a na grobu mu nije bilo ni krsta, ni imena na krstu. Zvao se je Marko Matković.

Propao mu sav krivo stečeni imetak i nakon punih deset godina stigla ga za sva mu nedjela pravedna i zaslužena kazna. Nevina kći osvetila je nevolju svojih jadnih roditelja.

A sud ju kaznio blago, jer ju je kazniti morao. I kad je kaznu pretrpila, našao ju slomljeni i izmučeni otac. U suzah se sastali i zagrlili, na novi e život dali i živili mirno i pošteno.

Napisao August Harambanšić
DiS 15. listopada 1891

_______________
* kalfa >
1. pov. izučeni obrtnički ili trgovački pomoćnik
2. reg. pomoćnik hodže u mektebu
♦ prezime.: Kalfić (Ivanić Grad, Vukovar), Kalpić (105; Šibenik, sred. Dalmacija)

2. od 2


Naslov: Smak svijeta 21. 12. 2012. - da ili ne?
Autor: Marica - Siječanj 14, 2012, 02:13:42

Smak svijeta 21. 12. 2012. - da ili ne?

Maja kalendar je najpoznatiji od svih proročanstva. On opisuje, točno na dan, naše sadašnje četvrto razdoblje koje ide od 11 kolovoz 3114 prije Krista pa do 21. prosinca 2012.

21. prosinca 2012, po Majinom kalendaru je kraj ljudske civilizacije. Ljudi će ući u novu civilizaciju koja je potpuno neovisna od trenutne. Postoji jedan natpis Maja iz 7. stoljeća koji predviđa 2012 silazak boga Bolon Yokte (bog svijeta mrtvih). Natpis potječe iz jednog mjesta iz vremena Maja s nazivom Tortuguero.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/image-30844-galleryV9-abcd.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/image-30844-galleryV9-abcd.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/image-30852-galleryV9-xvuc.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/image-30852-galleryV9-xvuc.jpg)

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/image-30853-galleryV9-pakj.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/image-30853-galleryV9-pakj.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/image-30856-galleryV9-abcd.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/image-30856-galleryV9-abcd.jpg)
Foto: Scene iz filma Rolanda Emmericha

http://www.youtube.com/v/t9rTijki_gA?version=3&feature=player_detailpage
http://www.youtube.com/v/t9rTijki_gA?version=3&feature=player_detailpage...

VIDEO Ako vjerujete da će se 21.12.2012. dogoditi SMAK SVIJETA, počnite odbrojavati!. Za 364 dana saznat ćemo jesu li Maje bile u pravu...
http://www.jutarnji.hr/smak-svijeta-za-godinu-dana--21--prosinca-2012--godine-pocinje-apokalipsa--ili-mozda-ipak-novo-doba-/995534/

Stručnjaci kažu - ništa od smaka svijeta 21. 12. 2012.
http://www.tportal.hr/funbox/funtime/163004/Strucnjaci-kazu-nista-od-smaka-svijeta-21-12-2012.html


Naslov: Razgovor med Markom i Grgom
Autor: Marica - Siječanj 25, 2012, 09:34:06

Razgovor med Markom i Grgom

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Razgovor%20med%20Markom%20i%20Grgom.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Razgovor%20med%20Markom%20i%20Grgom.jpg)
Politikom štapa i šargarepe - Crtež: Tošo Borković

Grgo: Hvaljen Bog! Marko!

Marko: Vazda budi! Grgo!

Grgo: Što si mi tako nujan (1) i zamišljen?

Marko: Šta ćeš? Jao onomu, ko' se n zlu uru rodi! Cielo se ljeto mučim, derem i ubijam akol svoje baštine, pak kad tamo, nešto suša, nešto grad, nešto bol na trsju, ter njive puste, vinogradi operljeni i kuća prazna. Eno, napaletkovavši nešto groždja, predao sam ga nekoliko stotinah funtih tergovcu na račun dugu, misleć, da ću ga tužan koliko toliko tim ntješiti; kad se eto na me izdere, zašto mu nisam više dovezao. A kad ga smierno upitam, da si pregledamo račune, i je li mu mnogo još dugujem, izbulji na me gnjevno oči: Nije mi sada lazno, promumlja, nu znat ćeš do skora na sudu u Preturi (2). Jao meni, morao sam se povrnuti kući bez namire ili kvietunce (3) i računa; pravo se kaže: Tko je dužan, taj je sužanj! (4)

Grgo: Milo mi to je, brajne (5); al veruj mi, da smo s veće strano mi sami tomu sužanjstvu krivi, da pače mi ga i sami tražimo. Kad se s drvi u grad spremamo, žena viče: Donesi ulja, soli, a sin i kćer hoće opanke, postole (6); nevjesta, zaova, jeterva, svaki od njih pitaju platna, sukna i šta ja znam?- A gde su novoi (beči)? reknemo. - Evo, će gospodarica: uzmi ovu kokoš, peteha, ovo jajah, pokloni našemu trgovcu, pa će ti dati. A mi ni pet ni šest hajde k njemu; on dade i daje, al pisa i piše. Daj danas, daj sutra, pismo stoji i straži, a mi spavamo, kad pismo zasvira, a mi n skok, te pleši, kao medved pod batinom iliti pulicom!

Marko: Lahko je po tvoju mudrovati, ali, braco moj, sila kola lomi! Suša izspeču konoplje, s pošasti (7) pocerkaju ovce, kravice su spolovne, zabjele (smoka) jedva do Božića, vina ni kaplje, mesa ni za želju, kruha nekako skrto do vazma (8). Pasliri ljeti i zimi u sparini i vijavici za blagom, i da imnju gvozdena odjeću, izdrli bi ju, u bora mi, bosonogi, goli i gladni, po škalju (9), drači (10) i kroz grabre nemogu se provlačivati. A znaš, da je prije živiti, pak umrieti. Tko se utaplja i maha se lovi. Eto vidiš, zašto moramo k trgovcu, da nam po što po to pomogne, da nepoginemo; ter mislimo, da nas obdari, kad nam posudi i u zajam dade.

Grgo: Moj Marko! ja sam kao vojnik (soldat) kojekuda hodio i koješto izkusio, i nemoj mi zamerit, ako ti na našu sramotu reknem, da sam malogdje vidio toli bedastih, neumnih i glupih ljudih, kao što smo mi. Malo ne svagdje znaju bolje živiti nego mi. Eno, gledaj preko Učke na primorju hrvatskom, ondje nemaju ni desetina zemlje plodne, kao što je u nas. Ipak imaju čversto sagradjsne kućice i šterne, u svakoga skoro kmeta ugojena vlastna kraviea, dvie, tri, četiri debele ovce, čeljad snažna, jedra i gizdovo odjevena, kuće kroz svu godinu smokom obskrbljene, brez svoga trgovca i brez dugo. Pitaš me, kako je to moguće? Oni ljudi živu uredno i umjereno; posteni su i truoljubivi; svaki od njih znade kakvo rukodelstvo; mužko i žensko obrtno je, okretno, štedno i šparno; ljeti i zimi radini su kao mravi; kad ljetina dobro uredi, sahrane plodinu za. jalovu godinu, te netreba im tražiti trgovca, mila. kad daje, a tvrda kad svoje pita. Ako nemaju posla doma, a oni u bieli sviet, pa nasmagaju žutih dukatah, sterlinah; dodju kući, zidju, kupuju, ene se, udobno živu, i tim svoje bližnje, susjede i rodjake podbndaju, da i oni istu sreću kušaju, nebi li se čestita stanja dovrnuli; te tako narod cvate, raste, množi se na diku božju i svoju. A mi, brajne moj! uz sve naše njive, polja, šume, umejke, pašišta i zakupa zemlje (komunale), kukavno životarirno, u duge preko učiuh padamo, gludujemo, golotarimo, obnemogamo i ginemo.

Marko: Čuješ, Grgo, ja te sada nemam lazno poslušnti, kad si počeo tako na dugo raztezuti svoj govor, jer sam došao u mjesto baš poradi svojih dugovoh, pak nebi htio, da se oškodim, ako bi zakasnio. Nego, kad se, ako Bog du, drugi put sretimo, hoćeš mi povjedati, gdje je brlog (11) toj našoj nevolji.

Grgo: Hoću rado, s Bogom!

♦ ♦ ♦

Grgo: Marko!

Marko: Baš u dobar čas, Grgo! Sad ćeš mi kazati, gdje je brlog svoj našoj nevolji?

Grgo: Gdje? U neumu gospodarstva i u zloupotrebi dara božjega. Mi bi radi držati što više blaga govedjeg i ovčjeg, a neprocienimo i neproračunamo u kojem nam je razmjeru paša i krma naprama broju stoke i stada. Dodje li Gjurgjeva, ozeleni i procvate zemlja; voli, ovce, i ostala živad ždere na sva usta, i sva se pomladi i potusti (12); no sliedi ljeto i nastane vrućina, sparina i suša, tad nam sve zapne, liepe nam se nade ruše, nestalo trave, nestalo i za žedju ladne vode, lokve posušile; goni ovamo, teraj onamo, blago riče, bleje, caga od gladi, žedje i umora, da ti srce puca, prispje jesen, hladno i vlažno vrieme, iztakne kakav bus trave, živad se nešto oporavi, al evo opet novog jada! Dovuče se zima, mraz, led, bura, blato. Kamo sreće, da smo bili za vremena u proljetju i ljeti, škerbno otimali blagu suvišak bilja i krme, što je tada. gazilo i pod noge metalo; da budemo bili u pljetvi što srpom, što kosom, što listnatimi granami nabavili krme našoj marvi (blagu), tim bi mi sad imali u sili šta metati u jasla, da nam blago nestrada i malo po malo nepocrka. Kako sa blagom, Marko moj mili! tako postupumo i sami sobom. Kud nam Bog blagoslovi trude i žulje, te zemlja obilno urodi bielom pšenicom, žutom turkinjom (13), rujnim vincem, tko je tad sretniji od nas? A tko je i ludji? Mi onda zaboravimo na vrieme prošlo i buduće, da pače i nnaiste naše duge. Kumstvo i prijateljstvo kao da je od mrtvih ustalo. Ja ovo nedjelje k tebi, a ti onu druge k meni. Melji, miesi, peci, prži, toči do biela dana. Žena iznaša žito djeci za postale, sin i kći prodaju sir, vunu, povjesma zu tananu košulju, cigare, tabak, svilenu maramu (facol), bieli izčipkami naglavnik, trake, čipke druge sitnjurije. Dodje Vazam, pšenice nestalo u hambaru (žitnici), turkinja popadala izpod gredab, zatutnjilo u bačvi, a mački prušćevinu izgloduli!

Marko: Ej! Grgo moj dragi! ti nebi do sutra dospio propoviedati, Ti si poput našega plovana (14); kad on počme, nema mn kraju. dok se na tornju zvono neoglasi, tako i ti; da ne budemo do skora domu došli, imao bi još trista kazati. Prodji mi se toga, i tako sam ranjen, pa mi još rane pozledjuješ. Ti bi htio da smo kao kaludjeri (15) u zabitnom stanu, pod zvono moliti, pod zvono djelati, pod zvono blagovati. Ti kudiš stari naš običaj, do se kad što vinom okvusimo i zabugarimo. Gospodu ga piju svaki dan, a mi da priziramo i da ga nepijemo bar dok nam još u bačvi kuha? Ona se nauže govedine i obeticah (16), a mi da neokusimo kadkad kobasab, pleća i rezancah? - Nejedi kad imaš, nejedi kad neimaš, tako nikad!

Grgo: Po malo Marko moj! ne velim ja, da uvjek postimo i tugujmo; i nam se je malko uzradovati i porazgovoriti. Dodju li blagdani, velike svetkovine, pust, posjeti li nas vjeran prijatelj, kum, ili botra, moramo i mi štogod sladjega na stol metnuti; al upravo s toga, da se uzmognemo u sgodno vrieme prijazno pogostiti, treba nam preko godine svojom imovinom pametno razpolagati. Kad smo sami, nitko nevidi, što nam se u loncu kuha; tada je vrieme štednje, špara, i čim tim prehraniti si družimo. Kad se manje i laglje posluje, neka se manje i prostije jede. Al mi radimo baš protivno tomu. Zimi, kad su dani kratki, noći duge, daždi (17) i vijavice, purimo se kod ognja, idemo jedan k drugomu u pohode, s vrčem u ruci založimo, što je boljega, a uz nas sva čeljad planduje (18), trati i grize; a kad lvanja na vratih, kad bi trebalo sučne hrane, zdrava vina, neimaš šta peći ni variti; a ti ori, kopaj, nakapaj i kosi uz hrdjavu hranu; a ako ti nje nestane, trči, potucnj se od nemila do nedraga, upleti se, zasužnji se pod debele (interese) . . . Ej Marko moj! mogao bih ti mnogo toga nabrojiti, al eto prekasno je, moramo se razstati.

Marko: Sad vidim, da si postao mužem od oku; sud znadem zašto su ti kućne stvari od neko doba na bolje okrenule. Blago tebi! što nisi, kao ostalo mladež, glavom u torbi hodao po bielom svietu. Ah da sam i ja deset petnajst godinah mladji! okoristio bili se o mnogočem tvojim mudrim naukom i naputkom, al ovako kuku i lele meni!

Grgo: Nesdvajaj (19) Marko, ufaj se u Boga; dok ti je žive na ramenu gluve, mnogo se još dade popraviti. Ako su još kad sastanemo, bit će mi drago, s tobom se prijazno zabaviti i još ti koju pametnu reći.

Marko: A meni još draže, tebe slušati. S Bogom, Grgo!

Tekst: Naša sloga 1.11 1870
Crtež: Tošo Borković, http://www.aforizmi.org/etna/etna107/index.htm

___________
1 nujan > melankoličan
2 pretura > okružni sud, tužiteljstvo
3 kvitancija > pismena potvrda da je obaveza izvršena; priznanica
4 sužanj > Onaj koji je utamničen; uznik, zarobljenik
Prezime (prema statusu): Sužnjević (270, Pakrac, Banija, Osijek)
5 brajan > brat, bratac
6 postola > cipela
Prezimena (prema zanimanju): Postolov (Trogir, Poreč, Osijek), Postolović (Pula)
7 pošast > opasna zarazna bolest; epidemija
8 Vazam > Uskrs
Prezimena (nadimačka): Šlibar Vuzem (Varaždin, Zagreb, koji crta uskrsna jaja), Vuzem (380, Krapina, Zagreb, I Slavonija, Zabok, Požega, Virovitica), Vuzmek (Krapina, Zagreb)
9 škalja > sitan kamen koji se pri zidanju dodaje vapnu, vezivnom sloju, usitnjen kamen za posipanje puta, ceste; šoder, tucanik
○ (ima) (para) kao škalje ima (novca) u izobilju, napretek, koliko hoće
✧ mlet., tal. Scaglia
10 drača > svaka samonikla bodljikava biljka, bodljikavo raslinje, grm
Prezimena Drač (Našice), Drača (1230, Benkovac, S Dalmacija, Banovina), Dračar (Imotski), Dračevac (Korčula), Dračić (Zagreb, Crikvenica, Primorje)
◊ top.: Diračje (Kastav), Drača, Dračevica
11 brlog >
1. zatvoreno i zaklonjeno mjesto gdje neke životinje borave i provode zimu [medvjeđi brlog]
2. pren. a. neuredno i prljavo mjesto (soba, krevet itd.) b. ekspr. mjesto u koje se tko zavlači i rijetko ili uopće ne izlazi
3. kaljuža
Prezime (etnik): Brložan (Ozalj, Zagreb)
◊ top.: Brlog, Brloga, Brložnjak (potok)
12 tust > koji je prevelike debljine, pretjeranih naslaga sala; ugojen, gojazan
Prezimena Tus (130, Crikvenica, Rijeka, Požega), Tusić (Nova Gradiška, Banovina), Tustanić (Slavonski Brod, Sisak), Tustanovski (Vinkovci, Rijeka, Vukovar), Tustec (Sisak), Tustić (120, Zagreb, Zagorje, Sesvete), Tustonić (Vukovar, Zagreb), Tustonjić (Vukovar, I Slavonija, Sesvete)
◊ top. (naselje, usp. Debelo brdo): Tẉstī Vȑh (Delnice, 24 stan.)
13 turkinja > bundeva, jestiva gljiva (Lepiota naucina) velika bijela vijugava klobuka
14 plovan ✧ tal. piovano > svećenik koji upravlja župom; župnik, plebanuš
Prezime (prema službi): Plovanić (Crikvenica, Istra, Slavonija)
◊ top.: Plovanija
15 kaluđer > redovnik Pravoslavne crkve koji živi u manastiru; monah
Prezimena Kaludjer (Županja), Kaludjerčić (Pula), Kaludjerović (Rijeka), Kalogjera (110, Zagreb, Kalođera Korčula, ← tal. Calogero, m. os. ime Dalmacija, Istra, Pokuplje), Kaluđer (180, Valpovo, Slavonija), Kaluđerović (150, S Dalmacija, Prigorje, Istra)
◊ top. (naselja): Kaluđerovac (Gospić, 52 stan.)
✧ grč. kalógeros ≃ kalós: častan + gérōn: starac
16 obetica > riječ mi je nepoznata. Predpostavljam da se radi o kolačima; ubetica ili obetica. Vidi > www.opatija.hr/fgs.axd?id=3744
17 dažd > kiša, pljusak
Prezime (nadimačko): Deždek (Međimurje)
18 plandovati > besposličariti, dangubiti, izležavati se
19 zdvajati > biti zdvojan, izgubiti mir kad se ne vidi izlaz, biti u očajanju; očajavati


Naslov: Mujo pijanac
Autor: Marica - Siječanj 25, 2012, 09:36:39

Mujo pijanac  

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Pijanica.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Pijanica.gif)  
Pripovieda se, da je negda bio n Carigradu nekak Turčin, Mujo pijanac, komu je po otcu ostalo nebrojeno blago, pa on, davši se na pijanstva, sve pipio i potepao tako, da nikakih drugih haljinah nije imao, nego jedan poderani plašćinu, kojim je ogrnut po gradu išao, i jednu stara kapetinu, kroz koja su ma vlasi na glavi svirili.

Jedan put sreti ga Turski car na ulici pijana, i stane ga karati, što je toliko blago propio, i do onako sramotnog stanja dotjerao. No on se osorno okine na cara, govoreći mu:
-   Što je tebe briga, što ja pijem? Ako pijem, za svoje novce pijem; a ti, ako misliš, da ja neimam novacah, ajde da kupim od tebe Carigrad: što ćeš žanj?
Car, premda je znao, da on neima ni probijena pineza (1), opet pomisli u sebi, da ga nije naputio tko drugi, tko ima novacah, pa pošto se zadata rieč nemože natrag uzeti, odgovori mu:
-   Nedam ti, Mujo, cieloga Carigrada ni po što, nego ću ti ga pol dati po to i po to, pa onda za silu možemo u njemu oba carevati.
Mujo mu na to odgovori:
-   Dobro! Sutra ću ti u jutro donesti novce.
I tako se rastanu. Kad sutradan Mojo nedojde u odredjeno vrieme s novci, car pošalje po njega; nu sad Mujo triezan prizna, da neima ni novčića, a kamo li da kupi Carigrad, ili polovinu njega. Onda car odmah zapovjedi, da ga posieku, što je tako lagao i s carem šalu zbijao. Mujo se iznajprije stane moliti, a kad vidi, da mu ništa nepomaže, onda rekne caru:
-   Kad si namislio, lahko ćeš me pogubiti; nego molim te, da mi učiniš jednu milost, prije nego me pogubiš.
-   Hoću, a kakvu ćeš, reče car?
-   Da najdeš tu tvom carstvu tri čovjeka: jednoga siromaha, koji ništa na  svietu neima, jednoga sliepa, koji ništa. nevidi i jednoga bogalja, koji neima ni jedne noge, nega samo trup; pak da ih dovedeš ovamo i da ih liepo nahraniš: i napojiš, a. ti i ja ćemo gledati, što će oni raditi.
Car na to pristame, i odmah da zapovjed, da se taka tri čovjeka najdu i dovedu i posadivši jednoga do drugog, donese im se jelo i pieće, i stanu se gostiti. Kad se podobro najedu i napiju, onda sliepac progovori:
-   Hvala Boga i čeatitomn caru, koji nas je nahranio biela kruha i napojio crvena vina!
A bogolj ni pet ni šest, nego na njega:
-   Beno ćorava! kako ti znaš, da jn kruh biel i vino da je crveno, kad nevidiš? Sad ću te nogom u odrpane gaćurine!
Uz to siromah poviče:
-   Daj ga u moj odgovor, ja ću platiti.
Onda pijanac Mujo progovori caru:
-   Vidiš, čestiti care, što čini vino! Niti sliepac ima očijuh, ni bogolj noguh, ni siromah novacah; a sad, kad se napiše, i sliepac stcee oči, i bogalj noge, i sironiah novce; tako sam i ja juče bio stekao novce, da kupim od tebe Carigrad.
Vidjevši to car, oprosti Muji život i pasti ga na slobodu. Poslje toga, čudeći se car, kako vino tako silu ima, i gledajući, kako pijanci za njim ginu, namisli, da ga i on jednom okusi; i tako zapovjedi, da mu jedan večer donesu najboljega primorskoga vina, pak se dobro napije. Kad bude drugi dan u jutro, car bolestan, boli ga glava. nemože da je podigne s uzglavlja. Kako se to razglasi po carskom dvora, skupe se brže bolje svi ljekari, da lieče cara; no car kaže, da od te njegove bolesti zna bolje liečiti Mujo, nego svi ljekari, već njega odmah da mu dozovu. Kad Mujo dojde, car mu kaže, kako je bolestan i od čega, i zapita ga, što će sad činiti; a Mujo mu odgovori. neka opet pije, pak će ga glava odmah proći. Car ga onda zapita:
-   A što ću činiti, ako me poslije, kad se otrieznim, opet glava zaboli?
A Mujo mu odgovori:
-   Opet pij nanovo.
-   Pa dokle će to tako trajati, zapita car.
-   Dokle nebudeš ovako bos i gol, kao i ja, odgovori mu Mujo!

Naša sloga 16.10.1870

___________
1 peneza > ✧ stvnjem. Pfenning: novčić
Prezimena (nadimačko): Penezić (470, Zagreb, Jastrebarsko, Zagorje, Z Slavonija), Pìnezić (190, Primorje, Istra)


Naslov: Moj Veseljko – moj debeljko
Autor: Marica - Siječanj 29, 2012, 13:15:36

Moj Veseljko – moj debeljko  :haha

http://www.youtube.com/v/GNU2BqChZzQ?version=3&feature=player_detailpage
http://www.youtube.com/v/GNU2BqChZzQ?version=3&feature=player_detailpage...

TBF – Veseljko

Ona voli metafore i kad se riječi fino slože,
Kompozicije što voze kroz pejsaže, proze,
Fraze što teku i k'o potočić žubore,
Rečenice što više se pjevaju neg' zbore.

Od uzleta poete njoj zastaje dah,
Od riječi leptirića što vrludaju kroz zrak,
Dušu zahvatio nemir, kad dotaknem zvijezde,
Zaplovim u svemir i kako čovjek je mali, a život je ko rijeka,
Možda još večeras upozna mog Veseljka.

Refren:

Moj Vili moj Loli on igrat se voli,
Moj Veseljko, moj Đimi, moj Đoni
Vidi eno ga doli moj Kreveljko,
Moj Rico moj Riki vidi ga Kliki je Veseljko ,
Moj Kiklop moj Roko gleda te okom.

Ja razmisljam ..

Ona voli stihove i stilske figure,
Inačice, poredbe, lepršave strukture,
Treperi joj duša i dah zastane na kratko,
Kad emecije krenu iz gorkog u slatko
 Asonanca, aliteracija, a u mislima joj grčka
Šum šaša dok se šalša na špaheru krčka.

Ona voli kad se priča o besmislu i smrti,
Taj vrtlog života pamet joj zavrti,
Pričam joj dalje o melankoliji i sjeti,
Nadolivam vino i kažem, ovaj život je kratak,
Zašto nebi bili sretni, a u mislima mi samo,
Kako 'tija bi joj metnit svog Veseljka

Refren:

Moj Vili moj Loli on igrat se voli,
Moj Veseljko, moj Đimi, moj Đoni
Vidi eno ga doli moj Kreveljko,
Moj Rico moj Riki vidi ga Kliki je Veseljko,
Moj Kiklop moj Roko gleda te okom.
Molim te nemoj me smatrati stokom,
Neotesancem i idiotom,
Samo se zezam stvarno ne znam čemu
Sve ovo ali znam sto posto,
Ti me već smatras stokom
Neotesancem i idiotom
Samo se zezam stvarno
Neznam zašto se ne želiš igrat
S mojom motkom, jer čuna je
Ko kamen i stremi ka visini,
Kupin joj se svitli, ka lanterna u tmini,
Zub vremena je grickav, kao more stijene,
Kad bi barem tvoji zubi malo radili za vrijeme
Moj Veseljko !

Refren ...

O draga o slatka o slowbradawiov ...


Naslov: Bepica i Libero
Autor: Marica - Veljača 04, 2012, 09:20:04

Bepica i Libero

Kada je Bepica postao peder razmišljao je kako da Libera privoli na međusobnu ljubav i razumijevanje. Jednog jutra Bepica je sjeo u auto i provozao se jedno kilometar puta. Kada se vratio nagovorio je Libera da zajedno naprave đir (1). Libero je pristao, a Bepi mu je uz put objasnio kako će postati vidovit. "Vidis Libero, iza prve okuke naići ćemo na stablo preko ceste". I zaista tako bijaše. Zatim je Bepica nastavio: "Iza druge okuke na desnoj strani nalazi se jedna olupina". Uskoro na desnoj strani ceste stajala je olupina. "Na slijedećoj okuci naići ćemo na znak 'Radovi na cesti' " likujući će Bepica. I zaista, na okuci pojavio se znak 'Radovi na cesti', što je toliko oduševilo Libera da je zamolio Bepicu da bi i on želio postati vidovit. "Dođi kod mene doma sutra u 18 sati pa ću te naučiti" predložio mu je Bepica. Tako je i bilo. Libero točno u 18 sati pozvoni na Bepicina vrata. Bepica mu ih otvori i kaže "skidaj majicu, skidaj potkošulju !" Libero ga posluša. "Skidaj gaće!" Libero skine gaće. "Skidaj mudante", vikne Bepica. Libero se trgne i promrlja "pa ti ćeš me jebati". "Tek si sada Libero postao vidovit" smiješeći mu odgovori Bepica.
:haha

Kada je prvi predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman objavio naciji o 200 bogatih obitelji, hrvatski narod nije bio vidovit kao naš Libro pa mu je zapljeskao (skinuo mudante).

Iz knjige "Zašto poluotok gubi život i dušu"
Od mr. sc. Ferdinanda Perinovića
Zadar, 2011

Ako želite Zadar upoznati, pročitajte ovu jako lijepu knjigu. MD
______________
đir > kratka šetnja, obično se misli na šetnju u krug; krug, obilazak

biti u điru 1. kružiti, vladati [velika je lova u điru velik je novac u igri, radi se o opasnom poslu, vjeruje se da je velika zarada na vidiku (a ne mora biti)] 2. biti moderan, biti u trendu [ova pjesma je danas u trendu, u điru];
napraviti đir prošetati se;
uzeti u đir učiniti koga predmetom općeg zafrkavanja ili poruge = uzeti (koga) za fjok


Naslov: Njemačke coklje - Füsslinge
Autor: Marica - Veljača 06, 2012, 16:12:51

Njemačke coklje

Ovo su moje coklje koje mi uz vunene sokne po ovoj sibirskoj hladnoći drže stopala ugodno topla.
Štrikati ne znam, čak ni dvije igle u rukama držati ne ide mi od ruke ali mi je prodavačica objasnila da se cokljice ili stopalice (njem. Füsslinge) štrikaju počevši od pete. Ja to sebi zamišljam kao da rukav prišivam za rame – logično – zar ne!?

Coklje moje malene, bijele i šarene ...

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Njemacke%20coklje%20%281%29.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Njemacke%20coklje%20%281%29.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Njemacke%20coklje%20%282%29.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Njemacke%20coklje%20%282%29.jpg)

_________________
Cokula > masivna, ob. okovana visoka cipela (nekadašnja vojnička cipela s klincima (cvekima) na potplatima); bakandža, cokla, gojzerica
✧ tal. Zoccolo

Cvek > čavlić na potplatu i peti cokula [cipela sa cvekima]
✧ njem. Zweck
♦ Prezimena (prema zanimanju postolara): Cvek (700, Zagorje, Istra), Cvekan (Ðurđevac)
• Nadimak kod Draženović-Cvek iz Velikog Kuta

http://www.youtube.com/v/Ow0UnwBwc-0?version=3&feature=player_detailpage
http://www.youtube.com/v/Ow0UnwBwc-0?version=3&feature=player_detailpage..

Arsen Dedić - Samo da ti noge nisu hladne

Godine su tužne, godine su gladne.
Hajde, stisni se uz mene,
Samo da ti noge nisu hladne.
Godine su puste, godine su gadne.
Hajde, stisni se uz mene,
Samo da ti noge nisu hladne.

Tako, bliže, bliže, tako nastavi,
Čarapice noćas slobodno ostavi,
Ne znam kud bih i ne znam što hoću,
Siguran u jedno - ne trpim hladnoću.

Godine okrutne, godine paradne,
Hajde, stisni se uz mene,
Samo da ti noge nisu hladne.

Godine su tužne, godine su gadne.
Hajde, stisni se uz mene,
Samo da ti noge nisu hladne.
Godine su puste, godine su gladne.
Hajde, stisni se uz mene,
Samo da ti noge nisu hladne.

Tako, bliže, bliže, tako nastavi,
Čarapice noćas slobodno ostavi,
Ne znam kud bih i ne znam što hoću,
Siguran u jedno - ne trpim hladnoću.

Godine okrutne, godine paradne,
Hajde, stisni se uz mene,
Samo da ti noge nisu hladne.


Naslov: Izreke o ženama
Autor: Marica - Veljača 28, 2012, 12:52:58

Izreke o ženama

-   Žene su sve iste, kad se ugasi svijeća.
-   Žena se smije kad može, a plače kad hoće.
-   Ko sluša ženu, odnio ga je vrag

Klempesalo
Dubrovnik, 11. Februara 1906


Naslov: Živio, živila, živili
Autor: Marica - Veljača 28, 2012, 12:57:53

Što je sve viko gospar Vlaho Dubrovčanin:
(Imo je 120 godina, kad je umro)

God. 1800 na   3/2: Živjela Republika! Živio Knez!
God. 1806 na   3/2: Živjeli Frančezi!
God. 1806 na   3/7: Živjeli Rusi!
God. 1806 na   4/9: (kad su bili potučeni Rusi od Frančeza) Živjeli Frančezi!
God. 1808 na 31/1: Živio Marmont!
God. 1812 na 25/4: Živjeli Inglezi!
God. 1818 na 11/9: Živio Vuk Radonić!
God. 1814 na 29/1: Živjela Austrija!
God. 1818 na   8/6: Živio Franjo I.!
God. 1848 na 27/3: Živio Jelačić! Pereant Magjari!
God. 1849 na   3/2: Živjeli Iliri!
God. 1860 na   3/2: Evviva gli Autonomi!
God. 1870 na   3/2: Živjeli Zemljaci!
God. 1880 ne   3/2: Živjeli Slovenci!
God. 1889 na   3/2: Živjeli Hrvati! Krepeli Srbi!
God. 1895 na   3/2: Živjeli Srbi! Krepeli Hrvati!
God. 1905 na   3/2: Živjeli Srbi i Hrvati!
God. 1906 na   3/2: Živio bratski hrvatski narod! Živjela braća Srbi! Živjela nam zajednička domovina . . .

Upravo kad se je hotio raskrivit zadnju riječ, došo mu je kolap. I tako zadnja riječ, što se je raskrivio, bila je "domovina", tako da se ne zna, što bi se iza nje bio raskrivio.

Samo je na njegovu zadnju riječ odgovorila jeka: ". . . .  vina!"

Klempesalo
Dubrovnik, 11. Februara 1906

_________________
* 1800 na 3/2 > godina, dan i mjesec

"Živio, živila, živili" ... "dom, domovina, vina", dali je i to naša hrvatska mentalitet? (MD)
:vjetar :haha


Naslov: Popina kod Gračaca
Autor: Marica - Ožujak 02, 2012, 01:20:03

Popina kod Gračaca

U staro doba bijaše u svoj Lici i Krbavi, a tako i s onu stranu Velebita u Dalmaciji (Podgorju) samo jedan pop. Sastaše se s ovu stranu, na podnožju Velebita podalje od izvora Zrmanje – prvi put.

-   Nu pobratime – upitati će pop lički svoga komšiju – Kako je kod tebe u Dalmaciji?
-   Eh – odpuhnu mudri Dalmatinac. – Dalo bi se živjeti, da je Lika moja a ne Tvoja. – A kako ti ovdje? – reći će i nehotice pop dalmatinski.
-   Nije zlo – nasmješi se ispod brka Ličanin – a bilo bi bolje, da nije Tebe u Dalmaciji, da i ona bude naša.

Braća se rastadoše srdito, te se više ne vide, a mjesto njihova sastanka stoji i danas te se zove Popina (Velika, selo kotara Gračac)
  :haha
Banovac, 10. siječnja 1891.


Naslov: Tko nam je kriv da kavaliri izumiru
Autor: Marica - Ožujak 03, 2012, 01:59:23

Tko nam je kriv da kavaliri izumiru

Kada usporedim život današnjih žena i život mojih baka onda sigurno neću tvrditi da više i teže poslove današnje žene rade ali jedno je sigurno, da se je uloga žene u zadnjih 60-80 godina drastično promjenila pričemu najmanje mislim na današnju odjeću žena; na traperice, patike i tenisice. Ne, nego na ulogu žene u privatnom i društvenom životu, o emancipaciji.

Dokle smo dogurali s oslobođenjem od zavisnosti!?

Neki dan sretnem se slučajno s jednom poznanicom, ne kod frizera ili kozmetičarke, već u trgovini za alat i građevinske mašine. Dok je ona tražila električnu bušilicu, a ja okrugle pilice (kolutiće) za rezbarenje rupa u namještaju prišla nam je prodavačica - "stručnjak" za elektriku - i dala mi savjet koje lampice su najbolje za ugradnju upravo u te rupe koje ja namjeravam u jednoj regali izrezati. Muškarca ni blizu ni daleko nije bilo za vidjeti.

Napolju na ogromnom parkiralištu, dok smo stajale i pričale, promatrale smo druge žene kako vješto rikverc parkiraju auto na milimetar između parkiranih auta.

-   Odkud ti ovdje? Gdje si ostavila tvoju "bolju polovicu"? - upitah ju znatiželjno misleći na njezinoga supruga.

-   A on je ostao kod kuće; pazi na djecu i kuha. On ti je bolji za takve stvari kao od kartona praviti sa djecom kućicu za lutke. Bolje ispeče kolače i zna gdje je najjeftinije povrće i gdje je meso najkvalitetnije.

-   Aha, znači i on se je emancipirao. Potvrdih ja oduševljeno.

-   Je, je, samo mi smeta kad nam prijatelji dođu na večeru, on već prije dezerta briše stol i stavlja suđe u mašinu. A kada gosti odu, nemoj misliti da će ići leći dok kuhinja nije spremita kao kutija šibica.

-   Hahaha - nasmijah se malo zavidno. – Ali zato ti ujutro prije posla piješ tvoju kavu u kuhinji koja se blista, u kojoj nema tragova od sinoćne večere.

-   Istina. A i djeca idu uvijek uredna u vrtić. Da ih ja moram voditi, Boga mi, odgojiteljice bi me zabrinuto nazvale, da moj sin opet nosi u kosi ružičaste špangice svoje sestre. Ja za takve stvari nemam smisla.

-   A za koje imaš? – to sam stvarno htjela znati.

-   Ja ti se brinem da su papiri za porez svi na okupu, da planiram naš godišnji odmor, da naručim majstora za žbukanje vikendice, da odvezem auto na inspekciju i ...i ..

-   Što ti fali! Super ti je!

-   Pa je ali mi ipak nedostaje cvijeće ili neki drugi poklon od njega. Navečer kada djeca spavaju, mogli bi uživati ... ali onda on hoće izvesti psa van u šetnju. A ako sam ja još budna i čekam ... e onda ... onda on ima migrenu.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Migrena.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Migrena.jpg)  

-   Hahaha – sada sam se smijala tako glasno da sam ju zbunila i dodah brzo - Nije loša ta vaša izmjena uloga.

-   A ti, koju ulogu imaš ti? – pita mene ona malo cinički.

-   Ja, drga moja, ja ti igram obadvije uloge ... i zato i ja imam ponekad migrenu. Hahaha

Rastale smo se smijući s riječima: Kako smo se mi žene promjenile. Tko nam je kriv da kavaliri izumiru i muškarci pate sve više od migrene.

Marica


Naslov: Vic je rupa kroz koju puše istina
Autor: Marica - Ožujak 04, 2012, 21:04:35

Vic je rupa kroz koju puše istina

Umrli Talijan, Nijemac i Hrvat, pa došli do Sv. Petra... Pa kako ste umrli, pita Sv. Petar. Prvo će Talijan: ja kupio novi Ferarri, malo nagazio na gas, i sa 300 na sat spizdio se u stup... A onda Nijemac: ja kupio novi Porsche, pa isto gas, kiša, sklisko, pa u zid.. I onda će Hrvat: i ja kupio novi Audi A8, isti kakav ima susjed... Da, i ?? pita Sv. Petar.. Kako si umro? Hrvat odgovori: OD GLADI


Naslov: Žena koja se prilagodila "normi"
Autor: Marica - Ožujak 07, 2012, 02:00:12

Žena koja se prilagodila "normi" - kriterij prema kojem se određuje kako bi nešto trebalo biti. Tko je kriv tom ludilu?

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Magersucht.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Magersucht.jpg)

Na slici: Francuskinja Isabelle Caro je anoreksična već 15 godina, teži 31 kg i pati od psorijaze -  kožne bolesti.

Izvor: http://www.couriermail.com.au/news/rake-thins-not-in-in-milan/story-e6freq7x-1111114497149


Naslov: Refleksije
Autor: Marica - Ožujak 08, 2012, 00:46:35

Refleksije

-   Bolje je s malo riječi kazati mnogo, nego s mnogo riječi kazati malo ili uopće ništa.

-   Veli se, da svaki čovjek nosi svoj križ. Većina njih nosi maleni križ: samo rad sebe, rijetki nose veliki križ radi mnogih. Oni vode povorku.

-   Svaki je rat zločinstvo, ma bio za kako lijepo izvezene barjake. Tek jedan rat je opravdan, a to je rat protiv ljudske gluposti.
:viktoria

-   Uvijek ima toliko gluposti na svijetu. da je potrebno, da se rodi satiričar.

-   Klišeji u poeziji nastaju tako, što su priiašnji pjesnici opjevavali samo ograničen broj stvari oko sebe. Opjevavanja tih stvari ponavljala se tako dugo, dok se riječi nisu istrcale i postale banalne kao riječi svakodnevnih pozdrava na ulici, čestitaka i patriotskih pjesama.

Vjekoslav Majer, 1. siječnja 1926


Naslov: Vračari i gatari
Autor: Marica - Ožujak 11, 2012, 12:24:13

Selski vračar

U selu Čuntiću živi seljak Vaso Marković, kbr. 22. On se utvara, da zna liečiti seljane svoje i da im umije proricati budućnost. I zbilja dosta je svieta grnulo ove zadnje dvie godine do selskoga vračara, koji je za jeftin novac čatao molitve i pružao ljekove. Bilo je dapače i takvih lakovjernika, koji u istinu misle, da ih je Marković izliečio. Tako tvrdi i seljakinja Ana Macakanja, da joj je odmah prošla silna glavobolja, čim joj vračar za 20 novč. Očatao molitvu. Za ovo zavaravanje i vračanje Markovićevo saznala je i petrinjska kotorska oblast te mu je u buduće strogo zabranila tjerati taj posao.

Banovac, 3. rujna 1892

Hrvatski Čuntić - povijesni pregled > http://izvor-hrvatski-cuntic.hr/?p=tekst&m=p&f=index&i=32&i2=30&

Čuntić grad > http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cunti%C4%87_grad

__________
Samo nekih 50-tak godina kasnije za vrijeme Titoizma, vjeronauk je zabranjen bio a vračari su imali slobodan put k lakoj zaradi. Kako se vremena mjenaju! Mama mi je pričala, da je poznavala Čkaljinu majku koja je 1966 živjela u Osijeku, u jako lijepoj kući u kojoj je od jedne prostorije napravila "čekaonicu" za svoje mušterije, a njezina kućna pomoćnica bila je i njezina asistentica; primala je ljude i kuhala kavu. Čkaljina majka bavila se je vračanjem, gatanjem i gledajući u kavu ili bacajući karte "znala je" proricati sudbinu ili budućnost. Bila je kao vračara jako poznata u cijeloj bivšoj Jugoslaviji. Da bih provjerila moje mame priču, tražila sam po internetu informacije o gospođi Tini Petrović, no nažalost nisam ništa osim imena Čkaljinih roditelja našla.
Marica


Naslov: . . . jer je nadošlo vrieme
Autor: Marica - Ožujak 11, 2012, 12:26:27

Samoubojstvo

U srijedu 3. srpnja 1878, ubio se u Zagrebu na jurjevskom groblju neki nepoznati i pristar čovjek. Kod njega nađoše nešto novaca i cedulju na kojoj bijahu napisane sliedeće gorke rieči:
Radije ću, da pošteno umirem, nego da bezpošteno živim, jer je nadošlo vrieme, da se nemože pošteno živiti.

Branislav, 7. srpnja 1878
_____________
Bilo je to prije 48 829 dana tj. 133 godina i za mnoge se ništa na bolje, bar poštenje, nije promjenilo. M.D.


Naslov: Kakvo će biti vrijeme?
Autor: Marica - Ožujak 14, 2012, 11:13:07

Kakvo će biti vrijeme?

Višeput bi mnogi rado znali, kakvo li će vrijeme biti, već radi svoga posla ili putovanja ili kakve zabave, s toga dobro svakome dođe, da ovdje nešto pročita o tomu.

Na neki način se to prognoziranje vremena čini na dvije vrste. Narod ima svoja iskusna pravila, po kojima točno proriče, kakvo će biti vrijeme. Dakako, da baš takvo vrijeme s toga biti ne mora, jer samo Bog zna točno sve unaprijed, ali većinom bude tako. Znanstvenici imaju svoja znanja i vještine promatranja, računajuć na promjene vremena po tlakomjeru, toplomjeru i kako se već ostali njihovi fizikalni i astronomijski instrumenti zovu. Ta nauka ili znanost zove se meteorologija (1) (vremenoslovlje), koja predviđa vremenske pojave ali ih baš ne mora pogoditi jer nagle zračne promjene mogu preko noći ili brzo stanje atmosfere promjeniti.

U našem umjerenom zračnom pojasu je vrijeme veoma čudnovato i nestabilno, dočim se meteorološko stanje atmosfere u ostalim pojasima sigurnije izračuna-utvrđiva. To je u našim djelovima područja tim teže i nepouzdanije jer je kopno i more posve nepravilno podjeljeno a pojedine površine više brdovite te je s toga nejednako ugrijavanje pojedinih zračnih područja i upravo zato nemogu rneteorolozi na sigurno unaprijed prognozirati slučajne smetnje u atmosferi.

Drugi način prognoze vremena su pravila koja se usljed periodičnih ponavljanja – ponavlaju, te se običnim iskustvom da unaprijed kazati kakvo će biti vrijeme.

- Ako je cijeli mjesec bio topao ili hladan, po svoj prilici biti će i drugi, dok se zrak lagano izjednači.
- Većinom se kaže, da ako je bila hladna zima, da će biti toplo ljeto, a između sve te pljeve prognoziranja vremena iz iskustva naći će se i koje zdravo zrno, koje osobito seljaku ili poslodavcu dobro dođe, o čemu so dakako svatko može sam uvjeriti, koliko se može na takva prognoziranja oslonili.

Ovdje slijede njekoliko takvih pravila

Lijepo vrijeme očekivati je:

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Zabe.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Zabe.gif)

-   kad sunce čisto zalazi i čisto večernje rumenilo za sobom ostavlja;
-   kad sijeva (bliska) bez grmljavine;
-   kad iza kiše i poslije ponoći sove zovu;
-   kad se šišmiši vrlo živo uzlete;
-   kad svjetlice žurno svijetle;
-   kad žabe vani sjede i krekeću;
-   kad mjesec čisto sjaji u sjajnom okrugu;
-   kad se za kišom svjetla duga ukaže;
-   kad rano u jutro puše; kad su oblaci maleni i posvuda sitno razprskani;
-   kad se vrhunci visokih planina svjetlucaju.

Ružno ili kišovito vrijema očekivati je:

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Ptice-Kakvo%20ce%20biti%20vrijeme.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Ptice-Kakvo%20ce%20biti%20vrijeme.gif)

-   kad poslije kiše krovovi dime;
-   kad zimi grmi;
-   kad se perje u zrak dižie;
-   kad u peći neće drva da gore, ili kad drva jako pucaju;
-   kad mjesec nejasno svietli; 
-   kad psi rado travu jedu;
-   kad se mačke peru ili rado ližu;
-   kad žabe polako izlaze iz vode;
-   kad miševi glasno ciču; kad se guske ili patke po vodi uznemire;
-   kad se jutrnje rumenilo jače ukazuje;
-   kad se komarci u zalasku sunca u hladu igraju;
-   kad se gusta magla diže i spušta u dolini, ili kad se zemlja od magle puši;
-   kad se dim neće kroz dimnjake u vis da diže;
-   kad muhe osobito grizu; 
-   kad se svinje veselo igraju;
-   kad goveda glavu u vis dižu i zrak mirišu;
-   kad drva vlagu pokazuju;
-   kad je sol vlažna;
-   kad hladan vjetar naglo zapuše;
-   kad se šum vode dalje čuju;
-   kad se sunce pri izlazu veoma crveno žari;
-   kad se pjena šećera u crnoj kavi brzo razprši.

Ustrajno vrijeme bude:

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Crvi.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Crvi.gif)

-   kad se perad u prašini rado valja;
-   kad laste tik nad vodom lete;
-   kad pjena šećera na crnoj kavi u sredini duže vremena stoji;
-   kad se prije kiše duga ukazuje;
-   kad crvi iz zemlje izlaze;
-   kad čađ iz dimnjaka sama odpada;
-   kad se ovce poigravaju i nerado se daju u štalu;
-   kad se manje zvijezda vidi;
-   kad se golubovi u vodi rado kupaju;
-   kad su oblaci veliki ali brzo nestaju.

U ostalom božja volja je od svih tih prognoza i gatanja starija i pretežnija a mi mu budimo za sve darove i milosti zahvalni.

C. G.

____________
1 meteorologija > skup znanstvenih disciplina koje se bave proučavanjem fizičkih i kemijskih svojstava atmosfere, procesima u njoj te predviđanjem vremena; vremenoslovlje
✧ grč. meteorologia: rasprava o pojavama na nebu ≃ meteoro- + -logija


Naslov: Zašto trošite vrijeme na internetu
Autor: Marica - Travanj 15, 2012, 01:25:11

Zašto trošite vrijeme na internetu

... za koga i dali to dobijete plaćeno. To pitanje mi je već nekoliko puta bilo postavljeno.

Pitanje samo po sebi prisiljava me na podpitanje i to:

-   Tko i kako koristi internet?

1)   Jedni su na internetu zbog zabave, zbog upoznavanja, druženja i traženja "prijatelja". Pri čemu prijateljstvo ima za svakog pojedinca drugu vrijednost i drugu definiciju, što nam poznati filozofi sa svojim citatima potvrđuju. Ja osobno škrtatim s tituliranjem poznanika kao i sa nazivom prijatelj. Razliku između poznanika i prijatelja naći ćemo u odgovoru na pitanje: što očekujemo, koliko smo "skromi" i s koliko smo zadovoljni.

2)   Drugi koriste internet kao volonteri – dragovoljci za "građanski angažman". Da bi naglasila važnost, procijenjenih 100 milijuna volontera u Europi, Europska Unija proglasila je godinu 2011 za godinu volontera. Mnoga područja javnog i društvenog života ne bi uopće postojalo bez volontera - osoba koje žele biti korisne drugima. Tko se na internetu angažira dali zbog političkog sudjelovanja, političkog protesta, dali zbog socijalno-društvenog rada, taj ne gleda na financijski profit ili na svoj ego. Taj ne želi biti "poznat", taj ne pita: tko si, čiji si i odakle si. Jedan od najvećih dragovoljaca je Wikipedija koja se uglavnom obavlja dobrovoljno i time čini forum građanskog angažmana.

"Profeta" prepoznajemo po pričanju, dragovoljca po radu a prijatelja po tome što već kod pola rečenice zna što mislimo i što želimo reći!
(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Internet-dragovoljci-volonteri.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Internet-dragovoljci-volonteri.gif)
U tom smislu; svima čavrljašima i brbljašima kao i svima crnčašima i težacima želim ugodan dan.

Marica


Naslov: Idealni čovjek za nas žene ne postoji jer ...
Autor: Marica - Lipanj 05, 2012, 10:24:45

Idealni čovjek za nas žene ne postoji jer:

- Pristojni i dragi muškarci su ružni.
- Zgodni i lijepi muškarci nisu dragi.
- Zgodni i lijepi muškarci koji su dragi, oni su su pederi.
- Zgodni i lijepi muškarci koji su dragi i pederi, oni su već zauzeti.
- Muškarci koji prosječno izgledaju, ali su jako dragi, oni imaju prazan bankovni konto.
- Muškarci koji prosječno izgledaju, ali su jako dragi i imaju debeli bankovni konto, ti misle da nas samo njihov novac privlači. Kakva glupost!!!
- Muškarci koji dobro izgledaju, ali nemaju novca, takve najviše naš novac privlači.
- Muškarci koji prilično dobro izgledaju, koji su dragi i koji su hetero, ti su sramežljivi i koštaju nas puno napora i vremena.

Jednu ženu usrećiti je vrlo jednostavno ...
Muškarac treba da bude samo ...

  1.   prijatelj
  2.   partner
  3.   ljubavnik
  4.   brat
  5.   otac
  6.   učitelj
  7.   suigrač
  8.   kuhar
  9.   mehaničar
10.   dizajner enterijera
11.   stilist
12.   kreator
13.   električar
14.   terapeut
15.   uljudan
16.   simpatičan
17.   nježan
18.   oprezan
19.   džentlmen
20.   inteligentan
21.   maštovit
22.   osjećajan
23.   jak
24.   razumljiv
25.   tolerantan
26.   skroman
27.   ambiciozan
28.   sposoban
29.   hrabar
30.   odlučan
31.   povjerljiv
32.   strastven i što je najvažnije
33.   solventan

Istovremeno on treba obratiti pozornost ...

a)   da nije ljubomoran ali da mu nije ni svejedno,
b)   da se sa svojom familijom dobro slaže ali da joj ne polaže više pažnje negoli ženi,
c)   njoj da, da svu slobodu ali da ne bude dezintereseran.

Vrlo važno je da nikada ne zaboravi:

-   rođendane,
-   obljetnice,
-   imendana,
-   datum prvog poljupca ...

Nažalost ni svi ovi savjeti još ne garantiraju 100% -tnu sreću jer i u najusklađenijem životu može ona osjećati tjenoću i pobjeći s prvim smotonjom kojega sretne.

A sada druga strana medalje:
Jednoga muškarca nije, kao ženu, ni približno tako lako usrećiti jer

Muškarcu treba samo:

1.   seks
2.   jelo i pivo (ili vino)
3.   nogomet (life sa tv)

Većina žena su sa ovakvim potrebama muškarca preopterećene. Pametni muškarci ako žele harmoničan brak treba da se odreknu od bar dvije svojih potreba.

I na kraju nekoliko mudrosti o muškarcima:

-   Muškarac je kao lijepi paketić: izvana lijepo spakovan a unutri ... razočaranje.
-   Nikada ne pobijaj jednog muškarca! Pričekaj trenutak, dok on to sam učini.
-   Prihvati muškarce kakvi jesu jer drugih nema.
-   Zašto žene više njeguju svoj izgled negoli svoju inteligenciju? Jer muškarci bolje vide negoli razmišljaju.
-   Za razliku od muškaraca žene bi odmah svoje greške priznale kada bi ih imale
-   Zašto je Bog najprije stvorio Adama? Pa, svaki umjetnik napravi najprije skicu prije negoli stvori remek-djelo!!!
(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Tko%20je%20jaci.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Tko%20je%20jaci.gif)
Tko je jači?

Vidi > Dobre muške osobine, afinitet i zdrav miks > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=2683.msg6761;topicseen#msg6761


Naslov: Generalizacija
Autor: Marica - Lipanj 09, 2012, 02:21:06

Citat:
Ante_Bruno_Busic Odgovor #1 : Lipanj 07, 2012, 23:09:37

Jednostavno generalizirati je ne dopustivo u zdravom razumu  

Generalizacija je mišljenje ili govor u obliku generalnih, općih postavki-tvrdnji, stavova.

Svi Nijemci su uredni i točni
Sve plavuše su glupe
Svi debeli su lijeni
Ova vlada je dobra/loša

Svi Hrvati mrze četnike


Svi kažu da imam oštar jezik
Nije istina
Nije istina
Nije istina
Za koga?

Ajde, neka se javi onaj Hrvat
koji može reći da moja tvrdnja nije točna.

Nije istina ali istina je da nikome ne ližem … cipele
:jezik

Generalizacija je proces spoznaje, rezultat misaone djelatnosti čovjekove svijesti u poimanju objektivne stvarnosti pomoću vlastitog iskustva, mišljenja i osjećaja u različitim situacijama. To može biti korisno, na primjer kad se malo dijete na vatri opeče i iz toga zaključi da su sve vatre (plameni) vruće. Dijete, zdravog razuma, nema što tu da diferencira.

Mi generaliziramo određene izjave, jer često iznimke nisu važne i ne želimo reći svaki put: "U principu je to tako, ali su iznimke to i to …" Često skraćujemo naše izjave i kažemo: "Uvijek je loše vrijeme, kada se želim sunčati", "Nikad me nitko ne sluša".

Problem je, međutim u tome, da se skoro svako iskustvo sa generalizacijom jako ograničavan, nedostaje pozadina i detalji. Ponekad upravo detalji odlučuju o procjeni i spoznanju osobe ili događaja.

Ako netko kaže da je vidio psa, onda on također može reći da je vidio pudlicu ili jednostavno jednu životinju. Ova razlika se ne odnosi na ono što je vidio, nego samo na opis koji je upotrebio za ono što je vidio. Njegovo opažanje je nevažno, jer životinja-pas-pudilica nije pokazala nikakvu reakciju, nije ugrizao (pas), nije preskočio ogradu. Opažanje i shvaćanje nam pokazuje vrijednost stvari ili događaja iako i dalje pudlica ostaje pas tj. životinja.

Oblici gerneralizacije:

-   Nedostatak upućivanja: Nedostatak upućivanja prema određenom individualnom iskustvu, tako da izjava, čini se, važi za sva iskustva. Primjeri su riječi: netko, nešto, dečki, nitko, drugi, itd.,
Primjer: Nitko ne obraća pažnju na ono što ja govorim.
Pitanje: Tko su ti koji ne obraće pažnju na ono što ne govorim? Što je sadržaj moga govoro?

-   Generalizirano kazalo: Napravljena je izjava za sve (mačke)
Primjer: Sijamske mačke su vrlo čist.
Pitanje: Svi sijamske mačke?

-   Univerzalni kvantifikator (odredilo broja-količine): Uključuje: sve, bilokoji, ništa, nitko, nikada
Primjer: Nikada nisam pogriješio.
Pitanje: Srvarno nikad? Možete li si zamisliti sve okolnosti pod kojima možete napraviti pogrešku?

-   Simetrični (jednakomjerni) predikati: Oni uvijek opisuju proces između dvije osobe: Kada se Marko svađa sa mnom, onda se ja uvijek svađam sa Markom. Za jednu svađu su uvijek potrebne dvije osobe.
Primjer: Ona mi nikada ne pruži ruku.
Pitanje: Pružite li Vi njoj ruku?

-   Nesimetrični predikati: Ovdje je riječ o aktivnostima u kojima je jedna osoba aktivno uključena. Ovdje nije nužan i ne mora biti istinit opis druge osobe.
Primjer: Ta lijepa ženane ne flerta sa mnom.
Pitanje: Da li se Vi udvarate toj lijepoj ženi?

-   A ili B: Ako ja "A" ne učinim, onda se događa "B". Pritomu nastaje kauzalni odnosi za koje nije nužno da su točni.
Primjer: Ako ja ne volim druge, onda nitkone voli mene.
Pitanje: Ako volite druge ljude, da li ti isti uvijek Vas vole?

-   Kompleksne istovrijednost (jednakost): Dva iskustva prikazati kao istu vrijednost. Glasnogovornik tvrdi u jednom dahu dvije stvari koje međusobno povezuje.
Primjer: Ti me ne voliš jer me ni ne pogledaš kada sa mnom razgovaraš.
Pitanje: Znači li to za Vas: Ja te ne gledam - ja te ne volim?

-   Nepotpuno imenovani glagoli: Oni se koriste kako bi opisali djelovanje na vrlo općenit način. Zapravo su svi glagoli koje koristimo nepotpuni. Čak i onda kada kažemo "Vesna ljubi Vladu u usta" još uvijek postoje mnoge stvari koje bi mogle biti opširnije opisane, npr. koliko dugo, koliko snažano.
Primjer: Upoznali smo se.
Pitanje: Kako točno (koliko) ste se upoznali?

Generaliziranje nikako nije prihvatljiv kod policije ili suda a isto tako nije prihvatljivo u politici. U slučaju bacanja krivice na nekoga potrebno je imenovanje objekta kojem se s tim daje mogućnost obrane.

Tko generalizira, tko tvrdi, taj je dužan dokazati inače je izjava beznačajna kao: neki pripadnici srpskog naroda (Nikolić o Srebrenici).

Generaliziranje je prihvatljivo ako se odnosi np. na jako plašljive žene, np. "Žene uvijek umirem od straha kad ugledaju miša"


Naslov: Priča o čovjeku s čekićem
Autor: Marica - Lipanj 10, 2012, 18:14:16

Priča o čovjeku s čekićem

Čovjek želi objesiti sliku. On ima čavao, ali ne i čekić. Susjed ima jedan. Dakle, čovjek se odluči otići k susjedi i posuditi od njega čekić. No, počeo je da sumnja: Što ako mi susjed ne želi posuditi čekić? Jučer me je pozdravio samo onako u prolazu. Možda je bio u žurbi. Možda se samo pravio kao da je u žurbi, a zapravo ima nešto protiv mene. A što?
Ja mu nisam ništa učinio; on si samo nešto umišlja. Kada bi netko od mene htio posuditi neki alat, ja bih mu ga odmah dao. A zašto on ne? Kako može čovjek čovjeku tako jednostavno uslugu odbiti? Ljudi kao što je ovaj tip zagorče nam život. I onda si on još umišlja da sam ja ovisan o njemu. Samo zato što on ima čekić?! Sada mi je stvarno dosta! - I tako on odjuri prekoputa k susjedu, pozvoni, susjed mu otvori vrata, ali prije nego što je moga reći "dobar dan", naš čovjek se izdera na njega: "Zadržite Vi Vaš čekić za sebe, meni ga od Vas ne treba!"

P. Watzlawick
(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Cekic%20za%20spavanje.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Cekic%20za%20spavanje.jpg)
Čekić za dobro spavanje


Naslov: Uhvaćen na djelu: Pohotni liječnik ljubio i dodirivao pacijenticu!
Autor: Marica - Lipanj 10, 2012, 19:46:43

Uhvaćen na djelu: Pohotni liječnik ljubio i dodirivao pacijenticu!

Talijanski onkolog Alberto Rinaldi snimljen je kako jednu pacijenticu ljubi i dodiruje po intimnim dijelovima tijela tokom pregleda. Perverznog doktora snimila je ekipa TV postaje Canale 5 koja je reagirala nakon anonimne dojave pristigle u redakciju. Pogledajte video!

Skraćena verzija

http://www.youtube.com/v/W1DiFIsQR0U?version=3&feature=player_detailpage
http://www.youtube.com/v/W1DiFIsQR0U?version=3&feature=player_detailpage

Duža verzija

http://www.liveleak.com/ll_embed?f=d0984f1a2b5c


Naslov: Josip Broz Tito - I'll be back majku vam božju!
Autor: Marica - Lipanj 11, 2012, 01:57:37

Josip Broz Tito - I'll be back majku vam božju!

http://www.youtube.com/v/sEOUtV0IN-8?version=3&feature=player_detailpage
http://www.youtube.com/v/sEOUtV0IN-8?version=3&feature=player_detailpage

Druže Tito, jel' kako ti je bilo lijepo na zemlji ali ipak si pogriješio jer za ateiste
nema povratka!  :pa-pa


Naslov: Što je sreća?
Autor: Marica - Lipanj 12, 2012, 18:00:05

Što je sreća?

Sreća je: roditi se i umrijeti u pravo vrijeme (kao Tito).

Drugi diktatori su imali manje sreće.

Elena i Nicolae Ceausescu

http://www.youtube.com/v/MhTflHfPhgc?version=3&feature=player_detailpage
http://www.youtube.com/v/MhTflHfPhgc?version=3&feature=player_detailpage...
Vidi od min. 3:00


Naslov: Nenad Čanak
Autor: Marica - Lipanj 14, 2012, 00:30:48

Nenad Čanak: U Vojvodini etnički očišćeno 40.000 Hrvata

Nenad Čanak, za mene politička veličina. Karakter! Kada Nenad Čanak bude predsjednik Srbije doći ću i ja na njegovu inauguraciju.

http://www.youtube.com/v/M00PdXiF2Cg?version=3&feature=player_detailpage
http://www.youtube.com/v/M00PdXiF2Cg?version=3&feature=player_detailpage


Naslov: Čovjek tek s godinama postaje perverzan!
Autor: Marica - Lipanj 24, 2012, 02:13:50

Čovjek tek s godinama postaje perverzan!

Mali Perica pita svoju učiteljicu može li razgovarati s njom poslije sata.
Ona prihvati.

Učiteljica: Onda, što mi želiš reći, Perice?
Perica: Mislim da sam previše pametan da ostanem u ovom razredu, dosađujem se. Želio bih preći direktno u Gimnaziju.
Pošto je o tome obaviješten i direktor, on upita Pericu želi li polagati test. Perica prihvati bez oklijevanja i direktor počne sa testom.

Direktor: Hajde, Perice, da vidimo, 3x4?
Perica: 12!
Direktor: A 6x6?
Perica: 36, gospodine direktore.
Direktor: Glavni grad Japana?
Perica: Tokyo.

Test se nastavlja sljedećih pola sata, Perica ne pravi nijednu grešku! Na kraju testa, direktor je zadovoljan, ali učiteljica pita da li ona sada može postaviti nekoliko pitanja. Obojica pristaju i ona počinje.

Učiteljica: Dobro, Perice. Krava ih ima 4, a ja ih imam 2, što je to?
Perica: Noge, gospođo.
Učiteljica: Točno. Što ima u tvojim hlačama, a u mojim ih nema?
Direktora iznenadi pitanje...
Perica: Džepovi, gospođo.
Učiteljica: Dobro, Perice. Gdje žene imaju najkovrčavije dlake?
Direktor se sprema intervenirati kada Perica odgovori.
Perica: U Africi, gospođo.
Učiteljica: Što je meko, ali, na rukama žene, postane tvrdo?
Direktor razrogači oči, ali Perica odgovora.
Perica: Lak za nokte, gospođo.
Učiteljica: Što muškarci i mi žene imamo na sred nogu?
Perica: Koljena!
Učiteljica: Dobro. A što udana žena ima šire od neudane?
Direktor ne može vjerovati svojim ušima!
Perica: Krevet, gospođo.
Učiteljica: Koji dio mog tijela je često najvlažniji?
Perica: Vaš jezik, gospođo.
Učiteljica: Koja riječ počinje slovom "p" a označava nešto što može biti vlažno ili suho i što muškarci vole gledati?
Perica: Put!

Direktor, bez daha, sav mokar od znoja, odluči prekinuti test i uzvikne:
Mali, svaka čast, ideš direktno na fakultet. Ja bih odgovorio pogrešno na sva pitanja.

Pouka: Čovjek tek s godinama postaje perverzan!  


Naslov: 'Imaš li Facebook?'
Autor: Marica - Lipanj 26, 2012, 01:23:21

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Computer.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Computer.gif)  
'Imaš li Facebook?'
'Da.'
'MSN?'
'Da.'
'Skype?'
'Da.'
'Twitter?'
'Da.'
'A život?'
'Ma imam i to, ali sam zaboravio lozinku.'



Naslov: Što je politika u stvarnosti ...
Autor: Marica - Kolovoz 31, 2012, 01:34:49

Što je politika u stvarnosti ...,
 
... to bi znati želio mali sin i stoga pita oca: "Tata što je zapravo politika?"

Otac mu odgovori: "Sine moj, to je vrlo jednostavno. Gle, ja donosim novac kući, pa sam ja KAPITALIZAM. Tvoja mama, koji upravlja s novacem, je stoga VLADA. Tvoj djeda pazi da je sve na svome mjestu, znači on je SINDIKAT. A naša kućna pomoćnica je RADNIČKA KLASA. Mi svi imamo jedan zajednički cilj, a to je tvoja opća dobrobit. To znači, da si ti NAROD, a tvoj mali brat koji još u pelenama leži, je BUDUĆNOST. Jesi li sada razumjeo sine?"

Dječak se zamisli i zamoli oca da jednu noć prespava prije nego li mu odgovori dali je shvatio što je politika.

Tijekom noći dječak se probudi jer se mali brat usrao u pelene i strašno se derao. Budući da nije znao što da učiniti, ode do spavaće sobe roditelja.

Ali tu je spavala samo mama i to tako čvrsto da ju nije probuditi mogao. Zatim produži do sobe kućne pomoćnice, gdje se otac upravo s njom u krevetu zabavljao, dok je djeda s prozora tu zabavu neprimjetno promatrao.

Svi su bili tako zauzeti da nisu dječaka, kako stoji pred krevetom, primjetili. Dakle, dječak se odluči, pored deranja svog malog brata, da ode opet spavati.

Sljedećeg jutra otac pita sina dali mu on sada može svojim riječima objasniti što je politika.
 
"Da!" odgovori sin. "KAPITALIZAM zlostavlja RADNIČKU KLASU a SINDIKAT, dok VLADA spava, sve to pasivno promatra. NAROD se potpuno ignorira, a BUDUĆNOST leži u govnima. To je politika ... u stvarnosti".


Naslov: Jedan Ličan u Hamburgu
Autor: Marica - Rujan 02, 2012, 12:39:26

Jedan Ličan u Hamburgu

Jedan bogati Ličan, koji živi blizu Zagreba ima škrtu i oštru - kao general - ženu, došao je s "Croatia Airlines" u Hamburg kod brata da kupi neki polovni mercedes. Brat Mile, stari lisac, nikada ženjen, drži na Reeperbahnu (St. Pauli) "kafić", mrzi bratovu ženu te da joj se osveti namami brata da se malo zabavi i udahne noćnog zraka prije nego li se vrati s autom kući. Brat je znao da će Pero sav novac na Reeperbahnu sfućkati ali bio mu je užitak naprkositi bratovoj ženi.
-   A kad Peru njegov vrag već tuče neka bar ima razloga.

Neznam samo dali su to bili automati i "cure" iz njegovog noćnog bara ili od drugih vlasnika. Najvjerovatnije da su novci ostali kod brata takoreći u familiji.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Jeftini%20seks.gif)

Kući ga je odvezao, bez mercedesa i s praznim novčanikom, jedan od bratovih gorila (tjelohranitelja). Navodno da gorila nije ulazio u kuću nego je brzo odjurio za Zagreb.

Takav je život: Muškarci imaju samo dvije stvari na umu: novac je ona druga.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Reeperbahn
http://de.wikipedia.org/wiki/Rotlichtviertel  


Naslov: Napušteni čovjek
Autor: Marica - Listopad 15, 2012, 00:22:12

Napušteni čovjek

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Pismo%20Titi%20iz%20Virja.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Pismo%20Titi%20iz%20Virja.jpg)

Predmet: Ciganović Ivan iz Virja              
Moli objavu zakona o zaštiti braka
Virje, 15. VII. 1946.

Drugu Josipu Brozu Titu
Maršalu Jugoslavije, Beograd

Niže potpisani drug Ciganović Ivan, seljak iz Virja, Mitrovička 877 – Podravina, prisiljen sam visokom naslovu podnijeti slijedeću molbu:

Druže maršale, vi ste meni blizak kao sin kršnog Hrvatskog zagorja, a ja sam sin ravne Podravine. Sudbina vas je odredila, da upravljate brodom naše države sada u mirnoj izgradnji i mi se uzdajemo u vaše vodstvo, kao što smo se uzdali i nismo se prevarili, u vaše sigurno vodstvo za vrijeme prošlog rata. Međutim da vam objasnim svoju strašnu tragediju i da zatražim kao demokrata zaštitu države, dakle i od vas, jer mi vi možete lako pomoći!

15. VI. 1946. odbjegla je od mene tajno moja zakonita i ljubljena žena Ciganović Mara r. 1915 god. U svijet s namjerom da vodi prostituciju i živi na tuđi račun. Mojem gospodarstvu prijeti rasulo i katastrofa, jer nema tko da radi kućanstvo, tko će krpati, prati, kuhati i na polju mi pomagati. A moram da uzdržavam i majku staru 72 godine i jedno dijete, ratno siroče, Momčilović Petra, člana drž. dječje kolonije. – Uvijek sam govorio ženi: "Draga ženo, nemoj da me ostaviš, radije me ubij, nego da odeš u skitnju." Ali eto otišla je lakoumnica i ovako me sada polagano ubija teška sudbina. Podnio sam redarstvenu potragu, ali to ide jako polako i pitanje kada će ju pronaći i uhapsiti! No ja se nadam uništiti pritisku takve saboterke kakva je moja lakoumna žena. I ja hoću da živim dostojno i pošteno demokratski, kao i većina dobrih ljudi.

Molim vas stoga da poradite u vladi, da žurno izađe i da se u cijeloj Jugoslaviji javno objavi zakon za zaštitu bračnog života kako slijedi:
1)   Svaka udata žena, koja ostavi svoga muža, i ode u svijet, kažnjava se smrću.
2)   Svaka udata žena, koja živi u svijetu, bilo gdje u kakovoj službi, ima da se iskaže pismenim odobrenjem potpisanim po njenom mužu, da joj on odobrava služeno. Takvo odobrenje imade biti potpisano po mužu pred dvojicom svjedoka i potvrđeno po mjesnoj vlasti.
3)   Svaka osoba, koja bi zadržala kod sebe tuđu ženu bez takvog muževog odobrenja ili bi ju sakrivala te ju ne bi prijavila policiji kažnjava se smrću.
4)   Svako krivotvorenje takvog odobrenja kažnjava se smrću.
5)   Po objavi ovog zakona imade svaka udata žena, da si u roku od 8 dana ishodi takovo odobrenje od svog muža.
6)   Ovo sve vrijedi i za muža, ako bi ostavio ženu i otišao u svijt u nepovrat.

Ovim veoma važnim i hitnim zakonom bit će pogođeno u ahilovu petu * svaka prostitutka i saboterka, obiteljski život bit će izgrađen na čvrstom temelju, nestat će užasnog kriminala i života na tuđi račun.

U nadi, da ćete vi druže maršale, obrisati suzu iz moga oka i skinuti tešku moru, koja tišti moja leđa, pomoći mi da se ne strovalim u ponor, zahvaljujem unaprijed.

Smrt svakom fašizmu i sloboda narodu i obitelji

Ciganović Ivan, seljak, Virje, Mitrovička 877, Podravina

_____________
∆ Ahilova peta
1. mit. jedino Ahilovo ranjivo mjesto jer ga je po rođenju majka uronila u vodu podzemne rijeke Stiks, pa je tako postao neranjiv, osim pete za koju ga je držala; usmrtila ga je Parisova strelica koju je usmjerio bog Apolon upravo u ranjivu petu
2. (ahilova peta) nečija slaba strana, jedina ranjiva točka;

http://www.virje.hr/index.php?cat=24
http://www.virje.hr/gallery.php?gallery=15&page=1

Ova internet patka je poticaj za ozbiljnu diskusiju o  

Napuštenom čovjeku

Žene, prije nego se odluče rastati se, pokušavaju bezbroj puta spasiti jednu, već odavno, ugašenu ljubav. Ali kada se odluče, onda idu i to za uvijek!

Najčešći razlog rastve, iz ženine perspektive je prokleta šutnja muškarca.

Statistike govore o alkoholu, nevjeri, premlaćivanju, itd. kao najčešćim uzrokom rastave. To nije istina jer svi poznajemo bar jedan brak gdje je on ili pijanica, varalica ili gdje "ubije Boga u ženi"! Razlog rastajanju je ta hladna, samozadovoljna muška šutnja koja ženu provocira i koja je katalizator za sve, navodno, tipične ženske "scene" kao leteće posuđe, plakanje, prijetnje pa čak i za preljub.

Šutnja je propast svega onoga što je ženama potrebna kao cvijeću voda.

Muškarc obično ne primijeti da je žena još samo fizički prisutna, da funkcionira: pere, pegla, kuha ... jer on ne polaže pozornost signalima i ne sluša kada su signali verbalni. Tek kada ona sa koferima iz kuće izlazi, on se budi: "Ali ti nisi ništa rekla!" Ili još gluplje: "Pa sinoć smo imali seks, što ti je sada!"

Prije negoli žena ode, ona pokušava još jednom – zadnji puta – razgovarati o "zašto" i o "zato", ali on i ovaj zadnji pokušaj ne shvaća, kao što nije shvatio da je ona mnogo jača od njega i da ga ona ne treba. Žene obično, pametne u pozadini, su aktivnije od muškaraca. Muškarci su lijeni, osim u krevetu, izbjegavaju diskusiju i mrze pitanje "zašto". Rijetko kažu "ne". A zašto? Zato jer jednom "ne" slijedi opet, onaj prokleti, "zašto" i beskrajna diskusija. Muškarac je, u privatnom životu, tipični "da-čovjek"; "Ja-Sager"; "Yes-Man" iako ne vidi da sa svojim "da, da, da ... " ubija svaki impuls i gasi iskre potrebne za vatru.

Gdje vatre nema – hladno je! Žena odlazi, kao ptica, u "južne" toplije krajeve. Ali sve žene ne napuštaju svoje podkrovlje nego ostaju i traže toplinu izvan kuće np. preko interneta.

Dali je to uopće moguće?

Da, čak se i to, nažalost, često događa. Ima žena koje "njihov virtualni partner" bolje poznaje nego onaj s kojim dijele stol i krevet. Ali virtualni partner ima miša i uključi se i isključi po "potrebi"!

Često je taj virtualni "partner" sretno oženjen tj. u nekoj vezi-obavezi. Zato se njihove žene, muževi trebaju pitati što njihovi partneri na internetu "rade" jer i to je signal usamljenosti, čežnje za razgovorom i pažnjom.

Tamo gdje, iz bilo kojeg razloga, žena ostaje u braku koji više nije, tamo često teče život utroje – sa slijepim suputnikom.

Kada ona ode, muž plače za kuharicom, čistačicom, bolničarkom ... Za ljubavnicom ne, jer nju će naći ako nigdje drugdje na internetu sigurno, gdje će mu neka nesretnica u uho pjevati o nesretnoj ljubavi.

Facit ove priče: Ljubav je zakon sa individualnim paragrafima kao § osjećaj, § razumjevanje, § pažnja ... tko se ne pridržava zakona ljubavi, kažnjava se sam.

Marica
Napušten sam
Ostavljen sam
Živim sasvim sam
Nemam nikog na tom svijetu kog' sam dostojan
Gledam oko sebe i osjećam mučninu
Jedni dobro žive, drugi za njih ginu

Napušten sam
Ostavljen sam
Živim sasvim sam
Nemam nikog na tom svijetu kog' sam dostojan
Ljubav i poštenje ne znače im ništa
Što god da učiniš sudbina je ista

Dosta mi je ulizica što za šefom gmižu
I pijanih kretena što sa bauštele stižu
Ne želim više cure što varaju si dečke
I naoružane Balkance sa narodnjačke fešte

Kažu da sam slobodan, a osjećam se zatvoren
Prikovan i okovan u lancima pohlepe
Osjećam se izgubljen u moru tuđih grešaka
Kao da ispaštam sve grijehe mojih predaka
Ulicama moga grada teturaju pijanci,
A na saborskoj fotelji sjede kriminalci

Dosta mi je ulizica što za šefom gmižu
I pijanih kretena što sa bauštele stižu
Ne želim više cure što varaju si dečke
I naoružane Balkance sa narodnjačke fešte

Što li je sa ljudima zašto humanosti nema
Što će se obući postala je jedina dilema
Izgleda da sam zadnji što po izgledu ne sudi
Koji se zabrine i kako žive drugi

Dosta mi je ulizica što za šefom gmižu
I pijanih kretena što sa bauštele stižu
Ne želim više cure što varaju si dečke
I naoružane Balkance sa narodnjačke fešte

Predivni dečki!

http://www.youtube.com/watch?v=HMRGbNgwYSg

http://en.wikipedia.org/wiki/The_Shamrock_(band)


Naslov: Njuh muškarca i žena
Autor: Marica - Listopad 26, 2012, 00:12:27

Njuh muškarca i žena

Dva američka fizijologa, Nicholls i Browne, načiniše prošle godine pokuse, da ustanove jačinu njuha u muškarca i žena. U tu svrhu upotrebiše vrlo jako vonjajuće ekstrakte, kao citronov i slične. Od svakoga ekstrakta uzeše po jednu česticn i pomiješaše ju s kojom tekućinom u posebnoj posudi, koju bi začepili.

Zatim uzeše druge posude, te iz prijašnjih načiniše smjese u postupnim razmjerima jačine. Za pokus odabraše 38 žena muškarca i to sve mladih i potpuno zdravih. Ovi imadoše sve posude sa  istovrsnim smjesama, a sve posude bijahu ispremiješane, odabrati i po jakosti vonja (težak, neugodan zadah) postupno poredati. U tome poslu pobijediše muškarci, jer se dokazalo, da imaju bolje nosove tj. oštriji njuh. Žene primjerice nebi mogle raspoznati u tekućíni pomiješana ekstrakta, ako je bio pomiješan u omjeru 1:20.000, dočim bi muškarci to raspoznali i u omjeru 1:100.000.

Tim se je pokusima dokazalo, da je u muškaraca poprijeko dvaputa jači njuh, nego li u žena, pak stoga i nije čudo, da one turaju u svašto svoje nježne nosiće i da hoće biti svakomu loncu poklopac.

Napredak, 20. siječnja 1894

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Noge%20ljubiti.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Noge%20ljubiti.jpg)
Klikni za uvećani prikaz

Pa da, i zato muškarci rado ljube žene i to od glave do pete, a žene rado ljube čelo, sljepočnicu i iza uha! A zašto? Možda nemamo "dobar nosić" ali zato imamo pametnu glavu. MD

:haha  


Naslov: Kad me suprug ostavio
Autor: Marica - Prosinac 04, 2012, 14:35:40

Kad me suprug ostavio

“Ubilo me kad je otišao. Nazvala sam je. Rekla sam joj da moj muž ima staru majku kojoj će ona prati plastične zube, mijenjati pelene, da on ne smije jesti masno jer od toga podriguje, da je razlika u godinama između njega i nje nepremostiva, petnaest godina je mnogo godina.
On voli našu djecu, kad plati alimentaciju postat će crkveni miš, dok dođe do svog dijela bračne stečevine proteći će mnogo vode ispod nekog mosta i još sam joj rekla da je kurvetina kojoj ništa sveto nije..
Spustila mi je slušalicu.
Njegovoj majci nisam odlazila, djecu sam mu svakog vikenda slala na ručak, kći je često znala i prespavati kod njih. Rekla je da je ženska sasvim okej i da odlično kuha.
Osjećala sam da me kći izdala.
Konačno sam ga otpisala onoga dana kad sam krenula na manikuru! Cura mi je gelom za samo sto kuna oblikovala nokte i i premazala ih žarkocrvenim lakom.
Odjurila sam frizeru, naravno da je mali peder ali čitav grad i muško i žensko koje drži do sebe svoje dlake prepušta njegovim škarama. Druga žena!
Zbog korote sam izgubila deset kila pa navukla na sebe traperice šestbrojeva manje. Krenula sam u kino. Preciznije, u Art kino. Tamo čovjek može vidjeti filmove u kojima su glavni likovi najnesretnija bića na svijetu pa onda veselo otići doma.
 
Jedne me večeri zgodan muškarac pozvao na piće. Super. Slobodna sam žena i mogu se ponašati kako me volja. Doma mi djeca ne plaču, muž torba kurvetinu, njegova je majka možda zabunom progutala zube, ne moram misliti na baku svoje djece.
U kafiću sam popila punč. Čovjek je mlađi od mene, svi su mlađi od mene, ostavila ga žena, provjerila sam, nije zbog moga muža, ipak vjeruje u ljubav...
Ne kažem da me oborio s nogu ali sam se dobro zabavila. Ispričao mi je vic, lik urla u slušalicu, alo, alo, alo, da li je to Energo? Ne, ovdje Elektroprimorje. Nema veze, i vama jebem mater!
Možda nije smiješno ali meni je punč krenuo kroz nos jer zaista čovjek ne zna dokle će ti kreteni dizati cijenu struje. Naručila sam drugi punč, treći, onda je on pitao, kod mene ili kod tebe, ja sam rekla, kod tebe.
Bračni seks i vanbračni seks, nebo zemlja. Skupa smo pijuckali u kadi punoj pjene, voda mu se ne grije na bojler pa nismo drhtali nakon deset minuta.
Pjenušavi smo krenuli u spavaću sobu, posteljina je bila čista, tko zna zbog koga, nije mogao znati da će naletjeti baš na mene ali me nije bilo briga.
Punč na punč, punč na punč, šampanjac u kadi, vrištala sam onako kako sam sa mužem vrištala sedamdeset i devete.
Ujutro me probudio miris kave. Sve kao na filmu.
Dok sam spavala Ivan je skočio do Mlinara i kupio za mene francuski, hrskavi kruh sa maslinama, luda sam za njim, debelo ga namazao putrom, vruća kava, pogled sa balkona na gradske krovove, ogromna terasa, toplo, nitko nas nije mogao vidjeti osim perverznjaka iz okolnih kuća koji vole buljiti kroz dalekozor.
Već godinu dana jednom tjedno uživam poput praseta u prljavoj vodi. Doduše, najnovija istraživanja govore da prasad voli čistu vodu ali nije to poanta.
 
A onda mi se sinoć na vratima ukazao muž. Žut, izgleda da ima neku frku sa jetrima. Pogriješio je, neka sjednemo kao ljudi. Zamolio me da mu skuham biljni čaj, donio ga je sa sobom, skuhala sam.
Voli me više nego ikad, izgledam odlično, gdje mu je bila glava, kurvetina ga je iskoristila i ispljunula onako kako njegova bezuba majka iz ustiju ispušta sažvakanu koricu kruha...
Zamolila sam ga da ne bude previše slikovit i da mi da tjedan dana vremena. Poslala sam ga na ultrazvuk abdomena, doktor Banić je najbolji u gradu.
Djeca su presretna, tata se vraća doma. Nazvala sam onu ženu i preklinjala je da se pomire. Rekla mi je neka se jebem i ja i moj muž i njegova mama i moja djeca...
Gospođa je bila strašno neugodna.
 
Što ću učiniti? Jedna sam od rijetkih žena kojoj se muž vratio. Sjedim u onoj kadi punoj pjene i gledam u blistave smeđe oči, među nogama mi se meškolji želja moga ljubavnika.
 
A doma me čeka Masna Jetra. Što ću učiniti?! Pomognite mi ako me volite.“

Vedrana Rudan
http://www.rudan.info/


Naslov: Za dom i slobodu
Autor: Marica - Prosinac 07, 2012, 10:59:27

Za dom i slobodu

-   Bez slobode nema života.
-   Koji narod teži za slobodom biva svaki dan jači.
-   Tko ovlada strasti, živi u potpunoj slobodi.
-   Tko u slobodi spava, leži u najljepšem krevetu.
-   Nije sloboda, da radi tko što hoće već je sloboda, da jači ne udara na slabijega.
-   Sloboda i nasilje ne mogu zajedno.
-   Narod bez slobode i riba bez vode ne mogu živjeti.
-   Bez sloge nema snage.
-   Svakome nasilniku, nađe se nasilnik.
-   Nauka i obrazovanost dižu i male narode na visok stepen.
-   Svaki je pastir za svoje stado odgovoran.
-   Glupost i neznanje dovode i najveći narod u ropstvo.
-   Najviša je sreća za koji narod steći slobodu. koju je nekoć imao.
-   Sreća i blagostanje jednog naroda zavisi o valjanim i umnim rodoljubima, a sreću i blagostanje jedne obitelji može provesti samo dobra žena.
-   Državni imetak su riblje kosti, tko ih jede, u grlo će ga ubost.
-   Narodi se mogu podići, učeći povijest svojih hrabrih prjadjedova.
-   Gdje je sloga tu je i mir.
-   Sloga je blagoslov, nesloga, prokletstvo.
-   I mala država, kad je složna, ona je snažna.
-   Bolje je u domovini umrijeti, nego u tuđini živjeti.
-   Ljubav je pravi temelj domovini!

Eugen Kvaternik, 1867


Naslov: Spasenje - Božićna priča
Autor: Marica - Prosinac 26, 2012, 01:50:17

Spasenje  
Božićna priča

Prošlo je već deset mjeseci odkako se u crno zavila obitelj dnevničara Ive Mirića, prošlo je već deset mjeseci kako nije veseo povik ni cik odjeknuo u onoj maloj, vlažnoj, podrumskoj sobici, u kojoj živi Mirićeva udovica, crna kukavica sa svojih četvero golića.

Tata se razbolio i umro.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Majka%20sa%20djecom.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Majka%20sa%20djecom.jpg)

Udovica ostade kao lastavica od družica ostavljena, sa svojima golićima pod crnim krilima, u praznom, studenom i vlažnom gnijezdu.

I eto sve do danas nije se čulo ništa u toj kući nego samo cvrkut gladnih, prozeblih mališana i težki uzdah bliede i umorne majke. - Ali, danas majka je nešto oživjela, voštani obrazi okitili se nekom rumenom vatricom, a oči se sjale, kao da kriju tajnu radost i presladke slutnje. Tiho i nečujno odlazi dan, a podmuklo, spušta se tamaa na ovu dolinu suza i patnja, i u svom mekanom plaštu nosi pjesmu i radost, nosi - Badnjak!

To je prvi Badnjak, koga će slaviti obitelj pokojnoga dnevničara, - bez tate. Ne će više tata uzeti naloga Miškeca na svoja mršava, izsušena koljena, da ga pocupka; da mu pjevuši - uz pratnju kašlja - "Na tom mladom letu ... Veselimo sel"

Eh - ipak je bilo liepo dok je živio tata. I eto baš toga se najviše bojala udovica, jer je do sada djecu uvijek varala, da će tata doći na Božić. Strahovala je sada od pomisli – što će im kazati. - E - trebalo je siročiće prevariti! - Zato je već dva mjeseca prije počela udovica Ana štedjeti, odkidati sve zalogaj po zalogaj od svojih usta, pa sabirati novčić po novčić, petak po petak, da se Badnjak liepo proslavi; da bude svega na boriću i ispod borića.

I kad se spustila večer, pošla je udovica na tržište; sve putem šaputala: kazat ću im, da tata nije mogao doći, ali je poslao svega, svega! I zlatnih oraha, lješnjaka, jabuka i kruščica, šarene svjećice i zlatne vlasi anđeoske, što žarko blješte u svjetlu svjećica. Biti će i jaslice i anđeo od voska sa srebrnim krilima, što lebdi na vrhu borića i nosi: Gloria! A mališani će gledati u sve to i zaboravit će na tatu.

I kako je bila umorna od težkoga posla po tuđim kućama, sve su joj slabe noge klecale, ali je ona ipak hrlila napried, cilju, - udaljenoj pijaci, jer sirotinja ne stanuje u sredini grada. Stala je pod jednom svjetiljkom i još jednom izvukla iz džepa suknje bieli rubčić, odvezala udondani krajić i izvadila šarenu, papirnatu peticu - pregledala je, da li je čitava, priniela oduševljena suhim usnama i cjelivala kao svetinju. – "Dosta, dosta sam uštedila" - šąpuće Ana i zavezuje opet šarenu papirnatu novčanicu, - pa krepko pohrli pijaci.

Kad je stigla donde, srce joj je htjęlo da izkoči, a pred očima joj sinuše svakojaka, raznobujna svjetla izpod trgovačkih šatora. A koliko ljudi! - Prava gužva. Sve to kupuje, trguje i raduje se. Ne može nitko lagati, ne može svoju radost sakriti! - Udovica Ana pristupi velikom šatoru, jedva se probije do robe; u onoj stisci, sve se braneći laktovima, poče izbirati stvarce i slagati sve jednu do druge u sjajnu hrpu. I koliko je tu bilo zamamnih kugljica od šarena stakla, zlatnih i srebrnih vlasi, lančića i mnogo, mnogo svega! - I ona sve zapitkuje: pošto ovo? Pošto ono? i sve slaže, slaže, dok nije hrpica ponarasla i reprezentovala vriednost od 3, krune. – Sada još borić, kolače i sve drugo, - biti će mi dosta novaca za sve! mislila je ona, dok je trgovac umotavao robu što ju je izabrala.

Segnu u džep - nema marame! - Nema!

Nervozno počeše prsti kopkati po praznom džepu, srce poče udarati kao u zaplašene ptice, a na čelu zasjaše studene kaplje - Trgovac drži zamotak i čeka da ga ona primi, ali jadna Ana ne pruža ruke za njime, već samo luđački provrće očima; kopa po praznom džepu kao da hoće iz one krpe da iztisne papir, - šarenu novčanicu, koju je bezdušna krpa upila ili progutala!

- Izgubila sam novce! - vrisnu Ana i nemoćno klonu kao podsječena jela.
- Izgubila! Izgubila! šapućee očajno i kida prljavi omašteni od znoja džep, ne bi li ga prisilila da vrati šarenu novčanicu.
- Izgubila! - vrisnu iz svega glasa, poče čupati vlasi sa glave i probi se kroz masu, pa požuri putem, kojim je došla, sve buljeći predase u vlažni pločnik, ne bi li opazila bielu maramu i u njoj šarenu, šuštavu novčanicu.

Pred kućom, odakle je pošla, smrče joj se pred očima i ona pade bez vriska i bez glasa.

Na nevidljivom konju dolazi nevidljivi Božić! Nitko ga još nije vidio, ali ga je osjećao i u sebi i okolo sebe. On je kralj, a priestolje mu je uspomena. To je priestolje tako sagrađeno u našim srcima, da ga nitko ne može uništiti. Kad mi umiremo, onda se to priestolje seli u drugo, novo srce, da vlada toplo i intimno. Taj kralj Božić, toliko nam je razkoši, sreće i blaženstva dao u prošlosti, da mu mi i kasnije ljubimo zahvalno staračke pramove i čiste skutove! - A on nas miluje - Svuda se ore pjesme njemu u čast i slavu i dižu mu se zeleni, mirisni borovi oltari, puni sjaja i razkoši.

I obitelj dnevničara Ivana Mirića osjeća njegovo došašće, - ali ne može da mu podiže oltara, ne može da zapali šarene sviećice, ne može da pjeva u njegovu slavu.

Samo suze lije bijedna majka i prosiplje ih kao biserje na njegovom putu - a djeca leleču i nariču za tatom, - za Božićem i za kruhom! - Zamotala ih je majka u stare krpe i polegla na stari krevet, a sama je sjela do studene peći-, pa plače, jeca i izblieđenim rukama briše suze, što se stižu i prestižu.

Odozgor iz katova - i sa sviju strana pliva studenim i čistim zrakom himna kralju, sijedom starcu Božiću!

I baš kad je na čas zamuknula pjesma - čula je udovica Ana, kako netko tapa po mračnom hodniku, kako se spotiče i posrče - kao da je bolan ili umnoran. Ana ustade, pođe vratima, otvori ih i vidi, kad se svjetlo iz sobe prosulo u hodnik, kako stoji čovjek izdrpan i bijedan, mršav i blijed, čupav i prljav, kako gleda zaplašenim, nemirnim očima i drhće čitavim tijelom.
- Koga tražite? - upita Ana.
- Spasiti se hoću! - odgovori promnklo stranac i baci se pred njezine noge, sav se savi u kvrgu i zavapi ponovno: - spasite me! Spasite me, Bog će vam platiti!
Ana stoji kao ukopana, sva se ukočila i pita:
- Kako? - Zašto? -
- Gone me! - Policija! - Nisam kriv, spasite! - Pomozite! - U ime Boga! - Zatvorit će me! Nisam kriv!
I kao jegulja provuče se kraj njenih nogu u sobu, a ona još uvijek uprepaštena, gleda u njega široko otvorenim očima i šapće:
- Što želite! - Zašto? - Kako!

Gore na stubama čuo se glasan razgovor i težki koraci, a on, stranac, kao progonjena zvijer, poče još jače drhtati, pa se izpravio u času i zavapio: Spasite me u ime Boga!

Djeca podigoše glave, a Miškec mali ciknu:
- Tata! - Tata je došao!

Ana protrnu, kao da je neka vruća teknćina projurila njenim žilama, skoči vratima, zatvori ih, pa onda potrča djeci, ogrli ili i poče grozničavo šaptati:
- Šutite! šutite!

Koraci se i žamor približavali, a Ana se okrenu k njemu i šapne: Bježite pod krevet!
Kao miš, nestade stranac pod krevetom.

U hodniku čula je ona glas svojega kućegazde:
- Tu u podrumu, stanuje samo jedna sirota udovica.
- Pregledajte sav podrum! - zamumlja neki duboki bas.
- Ja sam vidio točno, da je baš u ovu kuću uletio - produži neki tenor.
U to se začu kucanje na vratima.
- Tko je? - upita Ana.
- Policija!
- Šta želite?
- Otvorite!
- Mi smo se već spremili na spavanje! - odgovori Ana onom basu.
- Niste li nikoga opazilil - upita tenor, a Ana odgovara:
- Koga bi vidjela!
- Nekog čovjeka.
Ana odškrine vrata i pruži napolje svoje bliedo i umorno lice.
- Moj je čovjek umro, gospodo, pred deset mjeseci.
- Nekog stranca, niste li vidjeli!
- Ne - nikoga - Koga bi vidjela?
- Hajdemo dalje! - zagrmi bas, a tenor će na odlazku:
- Oprostite! Laka noć!

Odlazili su, a Ana je zatvorila vrata i čula još svoga kućegazdu:
- Velim vam, gospodo, da je-sigurno iz dvorišta preskočio zid i umakao dalje.
- I to mi je Badnjak! uzdahne tenor, koraci se izgubiše.

Još uvijek je Ana stajala kod vratiju i slušala, sve dok nije i posljednji šušanj izčeznuo, nestao.
- Tko ste vi? - upita ona.
Izpod kreveta izvuče se stranac, umorno sjedne na stolicu, na kojoj je malo prije ona sjedila, i reče mirno:
- Ja sam tat! – Kradljivac! Lopov!
- Tata! Tata! - Mi smo tu! - oglasi se mali Miškec, a žena protrnu i okosi se na diete:
- To nije tata! - A vi, sad se nosite! Rekli ste mi da niste kriv, a eto kažete i sami, što ste!
- Još je prerano da idem. Uhvatili bi me, blizu su još.
- Ja ne ću da budete ovdje!
- A zašto me tjerate? upita stranac, a oči mu nisu bilo više kao u progonjone zvijeri, već su sijale radosno.
- Ju nisam kriv, što sam takav! Eto vidite, ja sam cijelga svoga života samo to radio - krao sam - pa to je postao moj zanat. Ja drugo ništa ne znam. Bio sam po zatvorima i samo su me mučili. Tamo sam od starijih učio još veće vještine nego sam znao. Tamo sam pravio nove planove, kako ću krasti kad izađem ... Vi sto prva duša što mi je u životu nešto dobra učinila ... Ja Vam se zahvaljujem, i dao Bog da jednom u životu dođe prilika, pa da vam mogu zahvaliti kako treba. A za sada - evo uzmite - imam ovaj zlatni sat i ovo novaca.

On je izvadio neko tri novčanika i iz jedne je povukao nekoliko banknota, a sat je stavio na stol. Kad je pružio Ani novce, ona se izpravi, krv joj udari u obraze a ruka se sama diže i upre prstom u vrata:
- Napolje! Napolje! Ju sam velika sirotinja, nemam za moju djecu kruha, ali ukradeni novac ja ne primam!  Danas je najnesretniji dan za mene jer sam izgubila ono malo novaca, što sam krvavo uštedila od usta odkidajući da obradujem  ove moje siročiće što ostadoše bez oca prije reda. Ali vaših novaca ja ne trebam.

Neki silan grč kao da joj je skupio cijelo tijelo, ona se sva savila i onda da težkim krikom, koji je poletio iz njenih mršavih grudi u visinu, ispravila.

- Baš mi Vas ježao - reče stranac, istinski ganut -Hvala vam i zato, jer sam se do sada uvijek samo radovao tuđoj nesreći.
- Mama, nemoj plakati kad je tata došao- protepa mali Miškec.
- Bože, Bože! - vapi Ana, - Vi ne znate, kako sam to štedilal Danas sam pošla na tržište i putem valjda izgubila svoj rubac, a u njemu petaču - Tamo sam pred šatorom htjela umrieti od sramote i boli, kad sam segnula u džep i htjela da platim robu što sam ju izabrala. Nema - izgubila - nema - pa nema. Tako je zaplakala, kao da će se u svom naricanju ugušiti.

Stranac je problijedio i pozelenio kao dinja i samo buljio u nju, pa na jednom sa stolice spuznuo na koljena, dovukao se do nje i zaječao:
- Oprostite! - Oprostite!

Drhćuće su mu ruke tražile po džepovima nešto, a tad najednom u zraku pobjedonosno zavitla se bieli rubac, a u krajićku udondano nešto.

- Moj! - Moj rubac! ciknu Ana i baci se kao orlica na onu nježnu bjelinu, što je tako čista visjela u vlažnome, prljavome zraku. I počela je ljubiti i na grudi stiskati bijeli rubac i u njemu šarenu šuštavu novčanicu.
- Hvala ti, Bože! - Hvala ti čovječe! -
- Hvala i tebi! - Hvala! - A možda ću jaš više moči hvaliti!

On je bio tako dirnut kao nikada do sada i osjećao je u duši nešto novo, novo i liepo. Pošao je k vratima i odande je rekao nekim novim i toplim glasom, koji je podrhtavao kao lijepo napeta struna:
- S Bogom, sirota! Mi ćemo se još vidjeti!
- Kuda će te? - upita kao da govori njegovim glasom.
- Policiji!
- Policiji?
- Hoću i ja da budem čovjek koji ima da radi za koga.
- Kamo ide tata? - upita zaplašeno mali Miškec.
- Tata će opet doći! - reče stranac, priskoči krevetu, podiže mališana i izljubi ga u blijede obrazčiće, a onda drugu djecu. Naglo, kao da ga neka nevidljiva sila goni, priskoči Ani, stisne joj ruku i reče krepkim, poštenim glasom:
- Tata će opet doći!

Ona nije ni primjetila, kad je izašao, samo je čula, kako se hodnikom gube užurbani koraci, kao da se netko žuri, da što prije obavi neki težak posao. Koraci se izgubiše a ona klonu na stolicu i šapnu:
- Tata će opet doći!

I nešto ju diže, kao da se iz oblaka pružila ruka, te ju bacila djeci. Ana grli siročiće svoje i govori grozničavo:
- Golubovi moji, sirotice moje sad možemo i mi zapjevati:
Narodil se ... ali nije mogla izgovoriti: kralj nebeski ...

Josip Pavić, 25. 12. 1912


Naslov: Božićni humor kod Engleza
Autor: Marica - Prosinac 26, 2012, 19:56:19

Božićni humor kod Engleza

Kako su Englezi u svemu vrlo originalni dokazuje i ovo nekoliko njihovih božićnih šala:

-   "Što ćeš mi majko pokloniti za Božić?" zapita sinčić.
-   "Poklonit ću ti nešto, da budeš već jednom miran".
-   "Ništa me majko ne može umiriti nego bubanj".

-   Ona: "Vrlo sam u velikoj brizi; božićni dar za tetka Eulaliju stojao je samo dva šilinga, a meni se čini, da sam ostavila ceduljicu sa cienom na daru".
-   On: "I ja sam u brizi; božićni dar za moga ujaka stojao je deset funti šterlinga, a nisam na daru ostavio ceduljicu sa cienom".

-   "Jimmy, jesi li dobio za Božić mnogo darova?"
-   "O da, mnogo više nego moja braća. i sestre !"
-   "Kako to ?"
-   "Ja sam se digao dva sata prije nego oni".

-   "Sto će vam tolika koža i baršun, što ste kupili?"
-   "Kupio sam sva skladišta kože i baršuna u cielom gradu".
-   "Ali, čovječe, u koju svrhu?"
-   "Da mi ne mogu toliki ljudi za Božić poklanjati papuče".

Božićni pjevači prolazeći ulicama jednog engleskoga gradića zaustave se i pred kućom jednoga građanina, koji u noćno doba ne trpi nikakove glazbe, i počnu pjevati hrapavim svojim glasovima. Bijesan kao ris, otvori on prozor, a pjevači ga odmah pozdrave:
-   "Želimo vam sretan Božić!"
-   "Na isti način!" odgovori građanin i stisne jednomu pjevaču u ruku neki težak predmet.
Kad su pjevači pred prvom svjetiljkom pogledati taj neobični dar, vidjeli su, da je to uvezana knjiga sa naslovom: "Uputa u pjevanje za početnike".

-   "Evo računa, Mr. Brown. Gazda mi je rekao, da ne dođem kući prije, nego što od vas dobijem novce" .
-   "E, onda ti čestitam na višegodišnjem dopustu!"
:haha
-   Mušterija: "Čemu služi ovaj predmet?"
-   Prodvač: "To ne znam ni sam, dragi gospodine, ali se može vrlo zgodno upotrijebiti kao božićni dar".


Naslov: PP ili politika i povijest
Autor: Marica - Prosinac 29, 2012, 16:43:26

 Politiku pravi narod, a političari ju samo reprezentiraju.

Povjesničar je manipulator prošlosti. Naš zadatak je korigirati ju.


(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Mali%20filozof.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Mali%20filozof.gif)


Naslov: Neuljudnost znak slobodoumnosti?!
Autor: Marica - Prosinac 30, 2012, 17:40:07

Neuljudnost znak slobodoumnosti?!  

Na selu se međusobno pozdravljaju. Pozdravljaju se na cesti i na polju. Kod njih ne bi prošao čovjek kraj čovjeka kad radi, a da ne bi zaželio sreću u radu, žetvi itd. Zažele si dobro jutro, dobar dan i dobar večer.

Kad ulaze jedan drugome u kuću skidaju šešir. Seljak ne bi pokriven nikada ušao u tudju kuću. U raznim blagdanima ili svetkovinama samo neprijatelji ne dolaze željeti sreću kod vjenčanja, rođjenja, ili sretan Božić i Novu godinu. Njih nije tako učio nikakov "bonton". Uljudnost je njihov narodni običaj!

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hut%20ab-1.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hut%20ab-1.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hut%20ab-2.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hut%20ab-2.jpg)

Ali, u gradovima, gdje je ljude zahvatio val modernosti, zaboravili su na to. Što više i pozdrav se nekako otrcao. Pozdravljaju se tek preko volje. To je neka neugodna dužnost. Kod dobrih se znanaca i prijatelja jedva zamjećuje, da su se pozdravili. Ima modernih ljudi, koji smatraju pozdrav nekim izrazom podložnosti. Ne razumiju, zašto bi pozdravili, s kojeg razloga? Prolaze jedan uz drugog, samo si namignu ili zažmirnu, ili tek kimnu glavom. Smatraju pozdrav izrazom - podložnosti.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hut%20ab-Handkuss.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hut%20ab-Handkuss.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hut%20ab-Michelle%20und%20Sasha%20Obama%20sind%20vom%20spanischen%20Koenig%20Juan%20Carlos.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hut%20ab-Michelle%20und%20Sasha%20Obama%20sind%20vom%20spanischen%20Koenig%20Juan%20Carlos.jpg)

Podpuno su zabacili i druge stare i lijepe društvene izraze toplote i sklonosti ljudskoj zajednici. Nekome zaželiti Sretan Božić? Novu godinu? Ili što drugo? Čemu to?

Očito su ljudi osjećali potrebu, da međusobno nečim izraze prijateljsku sklonost, da se jedan drugome jave. Za to su sami izmislili sve te izraze međusobnog života, sve običaje, koji služe toj svrsi.

Znanci i prijatelji osjetili su potrebu čestitati Božić, Novu godinu, imendan onima, s kojima su živjeli u blizini. Ako su čitave godine bili razdijeljeni, ili čitavu godinu nisu imali vremena javiti se, Božić i Nova godina su ih opet povezali. To je naš stari hrvatski običaj.

A U Zagorju se smatralo, da su odkazali prijateljstvo oni, koji se ne bi na Božić, ili na Novu Goginu ili na imendan sjetili prijatelja ili znanaca, s kojima su proveli bilo gdje, a po gotovo u njihovoj kući. To nije bila društvena forma, već neki intimni, nepisani zakon, koji je povezivao sve Zagorce zajedno. A bilo je tako i drugdje u našoj domovini.

Kad čovjek želi ispitati te pojave, od svakog primaš isti odgovor:

-   "Ah, molim vas, to je zastarjelo. To je za 'stare frajle' ".
-   "To je nesuvremeno! " Ili ovo karakteristično:
-   "Tko još danas kome želi nešto dobra? " Ili najmoderniji:
-   "To su društvene forme, koje danas individualist ne može slijediti".

Čemu, da nekoga pozdravljam na ulici zato, jer ga poznam ili zato, jer me je zvao u svoju kuću? Nije me trebao pozvati. Nije mi naprosto trebao učiniti usluge. Ili:
-   "Ne ću da misli, kao da sam servilan!"
"Filozofija jedne površne klase", kojoj je "modernizam" udario u glavu.

Mnogi su pojmovi dana postavljeni naglavce, pa tako i ovaj. Uljudnost smatraju servilnošću, a svakidašnje dodvorivanje, (kako se to u novom jeziku zove) nije servilnost. Neuljudnost je danas neki znak - lobodoumnosti!

A ugnuti se jedan drugome, jedan drugome napraviti mjesta, da oboje imaju dosta mjesta sjesti ili proći, bilo ulicom, bilo u javnom lokalu, to već spada po mnijenju nekih naročito "slobodoumnih" u red "gospodstva". Mnogi čak tvrde, da je uljudba ostatak starog feudalizma. Onda bi seljaci, koji su uvijek bili do kosti uljudni, morali biti - hipergospoda!

Nekoć se smatralo i to uljudbom, da se je starosti pružila neka osobita pažnja. Starcu bi ili starici ponudili mjesto mladi. i najmlađi bilo u kakovom lokalu, bilo na šetalištu, bilo u tramvaju, u kući ili izvan nje. Danas se najmlađi izruguju starici, kad se drži za remene u tramvaju, i ne može ravno stajati, pa je baca ovamo i onamo. To im je divna zabava, nad kojom se hihoću!

Oni nisu krivi, jer čine tek ono, što su vidjeli od - starijih. Ili im stariji nisu utuvili u glavu od djetinjstva, da je takvo ponašanje - ružno!

Starost treba poštivati zbog čovječnosti, jer dječak ili djevojčica od 10 i 12 godina mogu lako stajati, dok starica ili starac od 60 ili 70 godina malo teže stoje! Ipak, mladež sjedi i ruga se!

Biblija, koja nije pisana po nikakovom bontonu, ima priču o tome, kako su se djeca rugala starcu, pa ih je razderao medvjed ... Sada valjda ne bi našli takovog medvjeda ni sa čovječjom glavom, koji bi ih udario po prstima ...

Uljudnost nije tvorevina nikakovog gospodstva. Uljudnost je tvorevina kulture duše i srca, koja ti nalaže, da budeš obziran prema drugima - obziran i pažljiv, jer i tebi mora biti milo, kad je drugi prema tebi obziran i pažljiv.

Uljudba nikada nije bila i ne će biti modom. Društveni oblici (forme) - to je moda. Uljudba je čista tvorevina ljudskih duša, koje osjećaju potrebu, da živu međusobno - u pažnji! ...

Neris, 1. lipnja 1940

___________
Austrijanci su još i danas kavaliri stare škole. Valjda im je dobro ponašanje u genima. U Njemačkoj su žene i muškarci jako kultivirani ali ima i iznimaka pogotovo u gradovima s velikim brojem azilanata i 'Gastarbeiter'. No, nitko nije tako uljudan, susretljiv i uslužan kao što su to Nizozemci.

-   Bilo je to jedne hladne zimske noći, kiša je padala, a ja, na autoputu između Rotterdama i Amsterdama, čudim se da moj auto gubi sve više na brzini. Pritiskam sve jače pedalu, pogledam ispred volana i ustanovim, da opet nisam bila na benzinskoj crpki. Opet stojim negdje u preriji bez benzina!
Nakon nekog vremena evo i policije, priđoše autu pokucaše, mokri do kože, po staklu. "Možemo li Vam pomoći" - upita me policajac kojem su kapi kše lile s kape da mu nisam ništa, osim bijelih zubi nasmijanog lica, mogla vidjeti. Umjesto da platim kaznu oni su nazvali neki auto servis ili vučnu službu da mi donese kanistar benzina. Bilo je skoro šest sati u jutro, kiša je još uvijek lila. Opet netko pokuca, prije nego je stigao auto servis, na moj prozor; jedan mladi Holanđan, vraćajući se iz noćne smjene, stao je, ponudio mi svoju pomoć, izvadio uže iz svog auta, legao pod moj auto i sav prokisao odvukao me do benzinske crpke. Ponudio je da ja i moji prijatelji odemo kod njegove sestre, koja u blizini ima seljačko dobro, na kavu. Ljubazno smo odbili i do Amsterdama se čudili toj nesebičnoj pomoći od čovjeka kojeg nikada više nećemo vidjeti.
Danas kad opet s autom negdje stanem, a to se dogodi često, sjetim se tog dragog Nizozemca i znam da na ovom svijetu ima mnogo nesebičnih ljudi. Negdje manje, negdje više.

Sve u svemu; dobro ponašanje i jedan osmijeh otvara mnoga vrata.

U Hrvatskim gradovima susrećem jako, jako uljudne i drage službenike dok u selima vlada još uvijek parola: "Onima 'gire' se klanjaj, a one 'dolje' šutaj". Ako ti je potrebna samo jedna potvrda dali od svećenika, dali od općine, slati će te od Gospić u Otočac i Brinje, a iz Brinja ponovo do Ogulina. I na kraju se pitaš gdje si bio i što si radio. Ništa, osim izgubio vrijeme i novce i zapamtio lica neljubaznih činovnika.

To tako ne ide! Hm ..., to neće dobro svršiti! - rekla bi moja mama.  


Naslov: Što imaju u glavi? Ku-kuruz!
Autor: Marica - Prosinac 30, 2012, 23:14:56

  Mi svi živimo pod istim nebom ali nemamo svi isti horizont

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Njegov%20horizonz%20je%20vrlo%20uzak.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Njegov%20horizonz%20je%20vrlo%20uzak.jpg)
  Citat: Konrad Adenauer
Crtež: Marica
 




Naslov: Kako bi žene reformirale život
Autor: Marica - Veljača 24, 2013, 08:39:44

 Kako bi žene reformirale život  

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg)

Postavili smo ženama tri pitanja:
1. Koji je najveći dogadjaj Vašega života?
2. Da li Vas veseli Vaše zvanje i zarada ili biste radije živjeli samo kao majka i kućanica?
3. Što biste predložili zakonodavnom tijelu, da imate aktivno i pasivno pravo glasa?

Prvi odgovori glase:

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg)    
Što veli Mara Matočec

1. Koji je najveći dogadjaj Vašega života?
1. Odgovaram na prvo pitanje ne kao kći, ne kao sestra, ne kao žena, ni kao mati, nego kao Hrvatica. Odgovaram kao kći naroda kojemu pripadam. Dakle za mene kao takvu najradosniji je bio dan, kad je blagopokojni učitelj Stjepan Radić dobio u hrvatskom saboru tri mandata. A najžalosniji je bio dan 20. lipnja 1929. godine.

2. Da li Vas veseli Vaše zvanje i zarada ili biste radije živjeli samo kao majka i kućanica?
2. Kao seljačka žena imam dužnosti i kao mati i kao kućanica, ali i kao radnica na polju. Težak je rad nas seljačkih žena, ali se ne bih mijenjala ni s jednom gospodjom, ni ma kako dobrog položaja činovnicom ili namještenicom. A zašto? Za to, jer sam svoja u svome. Nisam ovisna ni o komu, samo o Bogu i prirodnim nepogodama. Dakle ovisna sam samo o Božjoj milosti, a nikako o ljudima bez srca i duše.

3. Što biste predložili zakonodavnom tijelu, da imate aktivno i pasivno pravo glasa?
3. Da imam mogućnosti, predložila bih, da se svi neuposleni ljudi uposle, bilo na kakav posao. Da se otvaraju rudnici, javni putevi, razne tvornice. Mjesto da svijet troši za naoružanja, moglo bi se dati svima kruha s onim milijunima. To bi bilo za one, koji nemaju zemlje, a oni, koji je imaju, to jest seljaci i njima bi se time pomoglo. Kako i zašto? Evo zašto. Svijet bez zarade gladuje i ne kupuje puno toga, što bi kupovao, kad bi imao zašto, kad bi zasluživao. Evo na pr. mlijelko je dosta zdrava i dobra hrana, no, malo je siromašnih ljudi u gradu, koji mogu sebi kupiti mlijeka, a ima i na selu, da se toga ne jede. A zašto? Jer čovjek ne zaradi, pa i ne kupi. Dakle da ima rada, zarade, bilo bi novaca i mlijeko bi se više tražilo. A isto tako i meso, kruh, i maslac i sve stvari, koje proizvodi seljak. Pa kad bi seljak bolje prodavao; imao bi volje i više svega proizvoditi, jer bi mu bio trud naplaćen kako zaslužuje. Dakle podiglo bi se selo i manje bi ljudi bježalo iz sela u grad. Manje bi se stvaralo proletarijata i beskućnika, koji su i selu i gradu na teret. Dakle ja, kao žena, predložila bih više zadrti u sam život i poboljšati ga svima najbijednijima. To je moje mišljenje kao seljakinje, a kako će odgovoriti druge moje seatre, to ću čitati.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg)    
Zlata Vujić-Markotič

1. Koji je najveći dogadjaj Vašega života?
1. Koji je najveći dogadjaj moga života? Bilo je više najvećih: prva ljubav, vjenčani dan, očekivanje čeda, ali to su radosti slične sunčevom sjaju, koji ipak ne obasjava svu dušu, jer mnoge stvari bacaju sjenu. Najdublji trag ostavlja bol, koja prodire kao bura u sve zakutke. Iza puta mog života do danas, najdublju je brazdu urezala bol. Danas već ipak mogu o tom govoriti, kako me je u one teške dane bolilo svako neoprezno pitanje, bježala sam od znanaca u tudji svijet, da u nepoznatoj okolini dadem vremena zacijeliti rani. Moj ponos nije mogao podnijeti ničijeg saučešća, a bol ničijeg prekapanja. Navikla sam se ljudima pokazivati samo s bezbrižnim osmjehom.

2. Da li Vas veseli Vaše zvanje i zarada ili biste radije živjeli samo kao majka i kućanica?
2. Na drugo pitanje moj je odgovor kratak: Uvjerena sam, da u dnu duše svake žene, bila ona manuelna radnica ili intelektualka, tinja čežnja za vlastitim domom, ljubavlju i shvaćanju voljenog muškarca. Biti kraljica u svom domu i majka, to je ideal i današnje žene. Sve je ostalo "nužno zlo" ili razumno mirenje sa sudbinom. Ženu je priroda stvorila za ljubav i materinstvo, a priroda se ne da trajno i uspješno negirati. To se osvećuje bilo kada i bilo u kojem obliku. Život nam za ovo dnevno pruža potvrde.

3. Što biste predložili zakonodavnom tijelu, da imate aktivno i pasivno pravo glasa?
3. Odgovor je na treće pitanje već mnogo složeniji. U prvom redu bih tražila, da se ulože sva nastojanja za uzdržanje mira. Majka sam i nisam se za svojeg sina mučila i gubila noći, da mi bilo za čije ambicije gine po ratnim rovovima (iznimku čini jedino narodna obrana), nego da iz njega stvorim zdravog i snažnog muškarca, karakter, koji će biti svijestan svojih dužnosti prema obitelji, narodu i društvenoj zajednici. Držim, da to mišljenje dijele sve majke. A u miru bih najprije pristupila kolijevci čeda našeg. seljaka i radnika i podsjetila ljude, da je to bespomoćno j nevinašce ostavljeno na milost i nemilost nehaja odgovornih a i neznanja svoje majke. Ogroman mortalitet naše djece u prvim danima do šeste godine sramota je za hiljadugodišnju kulturu, kojom se ponosimo. I ja bih učinila obvezatnim polaženje tečaja svake udate žene, da ih se pouči u potrebnoj njezi dojenčadi i higíjeni. Bijela kuga hara osobito mojom lijepom Slavonijom, ali da se pomnije istraži saznalo bi se, da je ipak svaka od tih žena rodila jedno do troje djece, ali od toga je ostalo jedno ili nijedno. Prije nego bih propagirala materinstvo, riješila bih problem nepotrebne smrtnosti uslijed neznanja. Nadalje bih se brinula za svoju užu domovinu, u kojoj živim i poznajem ju uzduž i poprijeko. To je Slavonija, obećana zemlja. U njoj leži zlato, ali ne na površini, nego treba brazdu duboko zaorati; radne snage nema, a uz običan plug se par ruku brzo umori. Zato mnoge površine zemlje ostaju neobradjene ili nedovoljno i zemlja ne pruža ono, što bi mogla. Ja bih seljaku omogućila, da se koristi tekovinama moderne tehnike. Svaka bi općina morala imati po nekoliko traktora i ostale potrepštine. Seljak bi tada postao bogatiji, gradjanin sitiji i zemlja naprednija. Nedostatak radne snage riješila bih na taj način, da općine popišu, koliko koji seljak treba kopača, uopće sezonskih radnika, pa da se stave u vezu s općinama svih pasivnih krajeva i besplatnim dovozom dopremila bih ljude iz onih krajeva na rad, a u jesen, neka mu se prema pogodbi plaća u prirodu i taj besplatno dopremi u njihov kraj. Ne bih dopustila, da u pasivnim krajevima ljudi čekaju pomoć milostinje, čime gube ponos i svaku životnu snagu, nego bih one ljude predala radu i zaradi, a time i radosti života. I tražila bih sve moguće radne mogućnosti za njih, navlastito u Slavoniji! Slavonijo, moja draga, ponosna Slavonijo! Ponosna Šokadijo! Mnoge si tudjince obogatila, a tvoje je mnogo dijete velika sirota! Medjutim bih uvela u osnovne škole po selima satove iz praktičnog vrtljarstva, a za odrasle tečajeve voćarstva i pčelarstva, jer su te dvije grane povezane i jedna bez druge ne daje pravi uspjeh. Naročito bih ustala protiv alkohola i morala. Ucijepiti bi trebalo u dušu djeci za rana štetnost alkohola, a mladićima zle posljedice neurednog moralnog života. A žene i djevojke imale bi se sve obvezatno vratiti divnoj narodnoj nošnji, prelu i tkanju, uputama dala bih probuditi im ponos na lijepo uredjen dom, brížno obradjenu bašću i njenom rukom otkanu košulju na mužu i sinu. Príredila bih nagradne natječaje po selima za najbolje njegovanu djecu. Odredila bi besplatno liječenje svih siromašnih slojeva na trošak države, te održavanje predavanja, u kojima bi se prijateljski i nesebićnom ljubavlju pokazivalo narodu pogriješke i pokazalo put k zdravlju i napretku. Nastojala bih razviti smisao za čistoću, red, ljepotu i uvela bih onda domaćinske gospodarske tečajeve.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg)    
Antica Dobrić, Kaštel Novi

1. Koji je najveći dogadjaj Vašega života?
1. Najveći dogadjaj u mojem životu bio je godine 1935. dne 5. svibnja. Bili smo progonjeni, obnemogli od nejednake borbe. Na prozore nismo mogli pomoliti glave svoje, da ne bi bili jadni ostali bez njih. Moja draga hrvatska povijest spremala se grobu, u tim danima, nezaboravnim za mene i moj patnički narod. Najposlije je iza olujnih oblaka zaiskrila traka zlatnog sunca, koju sam drhtajem srca pozdravila. Doživljaji su tog dana bili najveći dogadjaj mog života.

3. Što biste predložili zakonodavnom tijelu, da imate aktivno i pasivno pravo glasa?
3. Kad bi imala pravo glasa i bila izabrana za zastupnika, te mogla u parlamentu raditi za poboljšanje života hrvatskog naroda, predložila bih slijedeće: Izgraditi jednu veliku trgovačku luku na obali našeg Jadranskog mora. Prokopati naša brda, koja su puna plemenitih kovina i drugih ruda, navlastito petroleja, neka majčica zemlja nahrani hiljade radničkih obitelji, željnih rada i kore kruha. Dala bih regulirati rijeke, isušíti Lonjsko i njemu slična polja. Dala bih narodu škole i pitke vode! Ne bih dala da naši radnici i seljaci traže kruha po tudjim zemljama, niti bih dopustila da mnoga hrvatska siročad plače za neznanim grobovima, po dalekim nepoznatim rovovima. Tada bi opet sunce sreće zasjalona njivi Hrvatskoj. Onda bi se smirio duh Matije Gubca, jer bi vidio, da njegova žrtva nije bila uzaludna. A zažarena kruna na mučeničkoj glavi, zasjala bi kao zvijezda za tihe ljetne noći pred prijestoljem Svevišnjega. A iz mnogog mučeničkog srca veselo bi zalepršao pozdrav i hvala Bogu. Oprostite na pogreškama, ta ja sam samo dijete sela, ali i ponosna vruća hrvatska duša.


Naslov: Kako bi žene reformirale život
Autor: Marica - Veljača 24, 2013, 08:44:22

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg)    
Učiteljica "Temila"

1. Koji je najveći dogadjaj Vašega života?
1. Evo najveći dogadjaj moga života: Prilično mi je naklonjena životna sreća. Moji zahtjevi od života nisu veliki, zato sam u glavnom postigla ono, što sam željela. I zadovoljna sam. Zle misli odbacujem, izbjegavam, jer sam volju prilično odgajila. Dobila sam namještenje u krasnom Zagorskom seocu. Djeca i selo su ispunili moje srce. Zavolila sam sve u njemu: kao što možda nikad više ništa toliko ne ću voljeti. Učíona i vrlo mala spavaća sobica sačinjavahu sav moj dom. Draga su dječica postala moje nerazdruživo društvo, bilo to u učionici ili na dvorištu ili pak u mojoj sobici. Bila su slatka, iskrena, naivna. Bistre su očice pratile svaki moj pokret s mnogo, mnogo topline. Te poglede još živo osjećam u duši kao najsladji melem današnjice. Za vrijeme nastave ponajviše sam sjedila s dječicom u klupama. Katedru sam gledala kao hladan i ukočen predmet, koji bi me samo udaljio od milih mališana. Oni bi se u klupama okupili oko mene i poluotvorenih ustašca slušali predavanje s puno pažnje i s prekidima tako slatko znatiželjnih pitanja. Na odmoru smo skupa igrali, pjevali, skakali. Bila sam im i previše bliska, pravi njihov stariji drug. Jesu li djeca volila više mene ili ja njih, to ni danas neznam. Lijep gradić bio je- u blizini, ali ja sam ga rijetko posjećivala. Moje mi je seoce bilo najljepše i najmilije na svijetu. U njemu bih bila ostala dugo, dugo, možda i uvijek. Bila sam presretna. Ali onda iz grada dovede nečija protekcija na moje mjesto drugu silu. Nisam se smjela pokazati u razredu, jecanju i gušenju u suzama ni kraja ni konca. Bježala sam u svoju sobicu i plakala gorko tri dana. Stvari nisam smjela ponijeti sobom, jer su seljaci molili i vjerovali da ću se opet vratiti. I ja sam naivno vjerovala. Uzalud! Zahvaljujući vedrini i jakosti moje duše, ovu veliku. nepravdu predala sam zaboravu. Kao najveću svetinju svog dosadašnjeg života, sačuvala sam najsladju uspomenu na svoje prvo učiteljsko mjesto, gdje sam bila svega samo godinu dana.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg)    
Marta iz Like

1. Koji je najveći dogadjaj Vašega života?
1. Najveći dogadjaj što sam ga do sada imala u životu bio je, kad me je  zaprosio kao rodjenu Hrvaticu, mlad, lijep i vatreni Hrvat, koji me je kasnije i oženio. To su bile moje skromne. ali iskrene želje od rane moje mladosti, koje su se ispunile. Stvorila sam lijepi hrvatski dom i vrlo lijep, sretan bračni život.

2. Da li Vas veseli Vaše zvanje i zarada ili biste radije živjeli samo kao majka i kućanica?
2. Ja sam kućanica, svoje kućne poslove obavljam sa puno volje i veselosti, te ne bih želila pod nikojim uvjetom promijeniti svoje zvanje pošto je to po mojem mnijenju jedino pravo i uzvišeno žensko zvanje.

3. Što biste predložili zakonodavnom tijelu, da imate aktivno i pasivno pravo glasa?
3. Da imadem pravo glasa, predložila bih parlamentu da se odmah izmijeni dosadanji izborni zakon i neka se bira konstituanta. Neka se prilike u domovini srede, jer će onda biti bolji napredak u kućanstvu i gospodarstvu i svuda a i sam bračni život mnogo ljepši i ugodniji i sreća naša osigurana.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg)    
Aneta R....o

3. Što biste predložili zakonodavnom tijelu, da imate aktivno i pasivno pravo glasa?
3. Kada bi žene dobile pravo glasa, a ja bih bila izabrana za narodnog zastupnika, nastojala bih uplivati na narodne zastupnike, da izglasaju zakon s jasnom odredbom, koji bi zapriječio svaki i najmanji pokušaj korupcije. Korupcija je kao crv, koji se u mlado i zdravo drvo uvuče te ga izgriza i rovari. S tim se crvom nikada nemože razviti zdravo plodonosno stablo. Korupcija podgrizava pravdu i poredak, a gdje nema pravde i poretka, tu nema ni narodnog blagostanja.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg)    
Ružica

1. Koji je najveći dogadjaj Vašega života?
1. Opisat ću dogadjaj, koji se još danas vuče kao teška mora mojim životom. Do 1914. god. sam živila kao zatvorena knjiga. U školi sam se djece tudjila, jer mi je tata bio veliki pijanac, te sam strepila, da se to ne dozna. Premda činovničko dijete, bila sam više gladna, nego sita. Pod veoma te. škim sam okolnostima svršila četiri razreda gimnazije i s 15. godinom pošla kao "bona" (dadilja) k djeci. Tamo su me volili samo dotle, dok sam dobro djecu zabavljala. Nisam zalazila nikud nikamo. U vrijeme rata odem kao bolničarka na ratište. Ujedanput sam postavljena pred neko stotinu muškaraca što zdravih što bolesnih, a nisam ni smjela pokazati, da mi je to sve sasvim novo. Zdrava, potpuno nepokvarena i nevina djevojka od 24 godine zaljubila sam se i stradala... Nezakonito mi dijete umre, a on pogine u boju. Te su se dvije katastrofe dogodile u ne potpunoj godini dana, ali su čitav moj život teško pritisle. Poslije rata sam bila činovnica. Srce mi je deset godina bila otvorena rana. Kad sam nakon deset godina počela zaboravljati, već je bilo prekasno ući u kakav novi život. I sada se ta katastrofa vuče sa mnom dalje.

2. Da li Vas veseli Vaše zvanje i zarada ili biste radije živjeli samo kao majka i kućanica?
2. Bila bih mnogo radije kućanica i majka! Sjećam se svoje mamice, koja je za nas troje djece kuhala, šivala, s nama zadaće pravila, glasovir svirala i s nama išla u šetnju. Sve sasvim sama! Kad sam bila odraslija, tako sam joj rado u svemu pomagala i toliko se veselila, da će jednom moja kuća biti u redu, a djeca moja dobra i na sve ću dospjeti kao moja mama! Stotinu poslova i poslića ima u kućanstvu, ali meni je sve to ljepše, nego tipkatí na stroju i bježati na telefon. Na žalost ipak sam činovníca protiv svojih želja ...

3. Što biste predložili zakonodavnom tijelu, da imate aktivno i pasivno pravo glasa?
3. Da imam pravo glasa, ne bih dozvolila, da neki imade po 2-3 plaće, na pr. penziju i još jedno namještenje i još dohodak kakovog poduzeća ili trgovine! I ne bih dopustila, da se toliko važnosti polaže na sve, što je tudje,pače i na strane jezike. Neka stranci nauče naš jezik, ako od nas što trebaju. I još bih predložila, da se ne namještaju udate žene, kojih muževi zaradjuju, jer bi se onda moglo namjestiti više muškaraca, I više bi se ženili i tako bi se žene povratile u obitelj i djeci, kamo spadaju.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg)    
Podravka piše

1. Koji je najveći dogadjaj Vašega života?
1. Najveći dogadjaj u. mome životu bio je taj, kada sam se nakon 18 godina idealno sklopljenog braka i nakon 7 poroda iz tog braka našla pred gotovom činjenicom, da moram smoći snage, energije i mogućnosti odbraniti, školovati i na gotovi kruh postaviti 4 i još malene djece, koje je otac zbog hira bezrazložno napustio, kao i mene još bolesnu i bez ikakovih sredstava, bez imetka i zarade. Bilo je to prije 7 godina. No hvala Bogu, znanju, skromnosti i marljivosti danas su djeca zdrava, školovana i dobro odgojena.

2. Da li Vas veseli Vaše zvanje i zarada ili biste radije živjeli samo kao majka i kućanica?
2. Veseli me moje činovničko zvanje, jer sam mu se posvetila i obavljam ga s mnogo ljubavi. Ipak mi plače srce, jer zbog zvanja stradaju odgoj pažnja i nježnost prema djeci, za koje je svečani dan, kad majka sama kuha ručak i kad je s njima cijeli dan, jer su prepuštena van škole sama sebi. Mnogo puta djeca, kad majka dolazi kući gledaju joj sa bojazi u lice, nije li joj kakova bol ili nepravda u uredu pomela veselje i raspoloženje prema njima. Kolikogod se tome želi izbjeći, ipak se tragovi teške borbe za opstanak vidno primjećuju i na raspoloženju majke. Ali ne može me veseliti zarada, jer je plaća kraj odgovornog teškog i napornog rada tako jadna prema današnjim prilikama i ne pruža niti najskromnije varivo, suhi kruh i Knajpovu kavu bez vjeresije. Kad bi se s tom plaćom uzdržavala i sama, morala bih skromno živjeti, a kad mi mora biti dosta za pet članova obitelji od kojih četiri polaze školu, tada si kolač i meso mogu dozvoliti samo na Božić i Uskrs i to samo ako dobijem poklon illi ako se zadužim i a conto toga gladujem osam dana!

3. Što biste predložili zakonodavnom tijelu, da imate aktivno i pasivno pravo glasa?
3. Što bih predložila zakonodavnom tijelu kad bih imala aktivno i pasivno pravo glasa? Moram priznati nisam nikakova političarka, ali imam dosta opažanja i u toj stvari. Znam ne može sve biti štampano što mislim i evo samo ovo: Odredila bih da dobijemo zdrav podmladak, na kojem narod ostaje, da se obavlja zakonom obvezatni liječnički pregled prije stupanja u brak, bez obzira na rod, spol i položaj. Tko nije potpuno zdrav ne bi smio stupati u brak. Svaki prekršaj u tome kaznila bih zatvorom od pet i više godina. Time bih u prvom pogledu popravila nemoral i spasila ne samo čitave obitelji, već i cijele pokrajine, čitav narod od širenja teških bolesti. Osnovaia bih na trošak države domove za sve iznemogle siromašne starce i starice i sve one, koji prose selom i gradom, da uopće ne bude prosjaka. Nadalje osnovala bih državne domove za svu djecu siromašnih majki, a u ove domove namjostila sposobne sile koje bi s mnogo ljubavi obavljalo svoj posao ali sve namještenika odabrala bih iz najsiromašnijih obitelji. Zatim bih odredila da instrukcije mogu davati djacima tek siromašni djaci. Nadalje predložila bih zakon po kojemu se nikoga ne bi smjelo progoniti za svoje nacionalne ideje. Riješila bih ne-zaposlenost, da ni jedan zdrav čovjek i sposoban za rad ne bi lutao bez posla jer u našoj lijepoj, bogatoj i plodnoj domovini ima uvjeta, da nitko ne ostane bez rada i kruha. Izdala bi zakon po kojem visoki funkcioneri na čelu uprave ne bi mogli dobiti mirovine, ako su se ogriješili i ako nemaju najmanje 10 godina službovanja. Odredila bih sva novčana sredstva za gospodarske poljoprivredne škole u svim srezovima. - Sva sredstva upotrebila bih u ekonomsko i kulturno podignuće svih slojeva našega naroda.


Naslov: Kako bi žene reformirale život
Autor: Marica - Veljača 24, 2013, 08:48:51

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg)    
Zora Lovrenac, Zagreb,

odgovorila je na sva pitanja šaljivom pjesmom te smo prvi dio pjesme odredili za veselo popodne, a odgovor na treće pitanje glasi:

- Ti ljudi bistri; gospoda ministri,
Neka te slavne premudre glave
Služe bez pare, tek radi slave.
Tu želju eto men' bi se htilo,
Malo bi onda ja znam njih bilo,
Al onda bih ja sa svotom tom
Podigla jedan veliki dom,
Siročad ja bih skupila svu
I u tom domu smjestila nju.
Učila djecu raznih zanata,
Stvorila od njih - dobrih Hrvata. -

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg)    
Majka udova M. M.

1. Koji je najveći dogadjaj Vašega života?
1. Najvažniji je dogodjaj mog života "moja najveća žalost". Udala sam se s dvadeset godina, imala sam četvero djece, dva dječaka i dvije djevojčice. Najstarijeg sam sina dala u vojničku školu, u kojoj je vrlo dobro napredovao, a kad je došao rat, moj sin ode na frontu. U početku se javljao, a poslije dvije godine ništa. Bio je zarobljen u Rusiji. U medjuvremenu mi je umro dobri moj muž. Bila je to velika bol. "Zena s mužem sve dobiva i sve gubi", - a tako je to bilo i kod mene. Prijatelji i znanci nas pomalo napuštaju, ostaju nam djeca, da u njima, proživljavamo i osvježujemo uspomene ... 1919. God. iznenada dodje moj ljubljeni sin - 10 dana nakon očeva pogreba. To mi je bila velika utjeha. Nezadovoljan s vojmičkim zvanjem, neumorno je učio i položio maturu, da se može upisati na sveučilište. Taj je uspjeh proslavio sa svojim prijatelj ima na nekoj zabavi gdje se plesalo. Došavši sa zabave legao je u krevet - dobio upalu pluća. Strepili smo, nadali se, poduzimali sve, što se je moglo - bez pomoći. Za deset dana moj sin je bio mrtav - godinu dana iza njegova povratka u domovinu položili smo moje drago ljubljeno dijete u isti grob s ocem! Bila je to neizreciva bol, zdvojnost majke, koja se ne da opisati. Još -i sad mi lebdi njegova slika pred očima i strašno mi je, što ne mogoh oteti smrti najboljeg sina. prijatelja i brata. To je bio najjači - najstrašniji - doživljaj moga života.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg)    
K. Peršić

1. Koji je najveći dogadjaj Vašega života?
1. Najveći dogadjaj mog života je svjetski rat 1914. moj muž je otišao u boj. Prošao je Srbiju i Italiju, gdje je bio ranjen u ruku i onda je došao u bolnicu u Mađarsku. Kad je ozdravio, otišao je na ratište u Galiciju, iza toga je bio u Rumunjskoj i Njemačkoj, 1918. pošao je kući. Medjutim je nastao rat izmedju Ukrajinaca i Rusa. On je zapao u to klanje i bio je zarobljen, ali mu je uspjelo iz zarobljeništva pobjeći i došao je kući. Imali smo petero djece prije toga. Ja sam za sve te četiri godine djecu sama uzdržavala, a živim u selu daleko od grada. Kad se je moj muž vratio, živjeli smo i dalje lijepo u miru, imali smo još djece, i sada mi je živih devetero. Poslije rata muž mi je živio još 20 godina. Sada sam udovica od prošle godine. Muž mi je umro od posljedica rata, a ja pod svoju starost moram uzdržavati još petero nejake djece. Tako eto neću rat zaboraviti dok sam živa.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg)    
Neznana iz Osijeka

1. Koji je najveći dogadjaj Vašega života?
1. U svome životu imadem mnogo većih dogadjaja, ali najveći mi je onaj, koji mi je na žalost bio najneugodoniji. Sa slabim živcima i sijedom kosom - moj mali dragi puk, moji djaci čine, da mi teški dogodjaji života postaju lagodniji.

2. Da li Vas veseli Vaše zvanje i zarada ili biste radije živjeli samo kao majka i kućanica?
2. Nema ljepšega i uzvišenijeg zvanja od učiteljskoga. Uvijek imaš mogućnosti davati i davati... Samo je jedno uzvišenije zvanje, a to je majka. Ali tome se pozivu nisam odazvala, jer me je spriječilo prvo razočaranje. Tada sam se posvetila tudjoj djeci. Imadem 60 i više dječice oko sebe. Proko dana svi su moji, moji, samo moji. Njihove tuge i radosti i moje su. Kolika je sreća, kad im mogu u potrebama pružiti pomoć. Veliki su to osjećaji, koji sasvim ispunjavaju moj život i moje želje.

3. Što biste predložili zakonodavnom tijelu, da imate aktivno i pasivno pravo glasa?
3. Da imam pravo glasa predložila bih parlamentu, da se krivo potvaranje čestitih osoba što strožije kažnjava, da se zločince i opasne tipove odstrani iz društvene sredine, dok se ne poprave; da se omogući školovanje ili naukovanje siromašnoj djeci. Pogotovo djeci bez roditelja. Da se naučnici smještaju u internate, gdje se odgajaju moralno i vjerski, zatim da bude u svakoj općini 8. raz. škola, a djeca ne smiju izostajat iz III. razreda škole, (kao obično!) jer se onda od njih stvaraju ponovno nepismeni ljudi. Upravitelji škola morali bi tumačiti potrebu i korist školovanja. Zatim da se narodu imade besplatno pružati sva pomoć za zdravlje, higijenu, primaljstvo itd. Svaki se čovjek barem jednom na godinu mora obvezatno liječnički pregledati. Siromasima se imadu lijekovi davati besplatno. Neka se svemu narodu dade pitke vode[/u], neka se željeznice izgrade prema potrebama narodnog gospodarstva, neka se onemoguće sve zloporabe i uvede jednakopravnosi za sve bogate i siromašne, neka se onemogući korupcija i protekcija, koje se imadu najteže kažnjavati. Predložila bih zakone koji bi omogućili: pravicu i slobodu za sve.


Naslov: Kako bi žene reformirale život
Autor: Marica - Veljača 24, 2013, 08:52:35

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg)    
Cvijeta Dogan

1. Koji je najveći dogadjaj Vašega života?
-   Na prvo pitanje odgovaram: Život sam voljela i od njega mnogo čekala. Narav moja je ženstvena, puna nježnosti i ponosa, da sam žena, koja je svjesna uloge, koju ima izvršiti u životu. Puna ideala i poleta sudarih se s realnošću - s ljudima. Prihvatih životnu borbu, ali kao da usud nije htio da ísplivam iz vrtloga, već naprotiv, što sam više stremila k dobrom, to sam više doživljavala zlo i iskušenje - i prolazila sam kalvarijom. U trideset prvoj godini života nadjoh se na razvalinama i garištu svojih ideala. Od sigurne me smrti spasi divna ljubav moje majke i braće. Nakon svake nesreće. potresa ili požara, pristupa se čišćenju terena, da se vidi, što je uništeno, a što je ostalo. Tako i ja nakon smirenja, odlučih raščistiti garište moje prošlosti, da vidim, što mi ostaje. Pristupih tom mučnom poslu bez i malo nade, ali kad najednom zapazim, da se nešto blista i sja kao najskupocjeniji dragulj, koji mi ljudi, nanoseći mi zlo, ipak ne mogoše oteti. Znate li što je to bilo? Najuzvišeniji i najljepši dragulj - ljubav za domovinu. Sad sam došla do spoznaje. da ja nisam duševni siromah, već naprotiv, da sam i te kako bogata, jer sam puna, prepuna ljubavi za našu majku Hrvatsku, koju nisam prestala ljubiti, Samo u časovima boli i očaja. oblaci su zastrli sjaj ovoga dragulja. I sporedjujući svoj život sa hiljadugodišnjom borbom i mukama. koje je pretrpjela i koje još danas trpi moja domovina, javilo se pitanje u meni: što je moja bol prema boli njezinoj? Ništa! Uvidjeh, da imam cilj i svrhu života, koju ću sada kao iskusna žena izvršiti, služeći domovini svom ljubavlju srca svoga. A to je domovini vrlo potrebno. Svi moramo ljubiti svaki pedalj naše drage domovine. da joj pomognemo da gigantsku svoju borbu uspješno i dalje vodi. Nemam više garišta. pokopala sam prošlost, a ostaje mi vedra sadašnjica, ispunjena narodnom borbom i čvrstom vjerom u bolju budućnost drage i slavne mi domovine.

2. Da li Vas veseli Vaše zvanje i zarada ili biste radije živjeli samo kao majka i kućanica?
2. Kao bivša činovnica. iskreno žalim sve one majke ili sestre, koje rade posao, koji se ne naplaćuje po njegovoj vrijednosti iz prostog razloga. jer ga rade žene. Ja bih predložila. da sve žene, kojima se čini, da je rad u uredima lakši od kućnog posla i koje ne moraju taj posao raditi da odstupe svoja mjesta muškarcima, koji će biti bolje plaćeni za isti rad i ne će se ubijati radi nezaposlenosti ili ići u kriminal. Kad bi se žene opet prihvatile svojih kućnih poslova, mislim, da bi bile više poštivane. a i sretnije.

3. Što biste predložili zakonodavnom tijelu, da imate aktivno i pasivno pravo glasa?
3. Kao narodni zastupnik predložila bih prije svega neka se u slobodnoj državi provede kao prvi zakon program braće Radića, koji se ima najvećom toćnošću privesti u život, a onda je lako na ove temelje nadovezati sve ostale dobre i korisne odredbe za našu Hrvatsku domovinu.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg)    
Lucija Pavlović, Zagreb

3a.) Što biste predložili zakonodavnom tijelu, da imate aktivno i pasivno pravo glasa?
a.) Da imam pravo glasa predložila bih zakonodavnom tijelu: da se jedanput zauvijek dade hrvatskim ženama pravo glasa, za parlamentarne izbore kao i za općinske. Ako mogu birati svi punoljetni muškarci, pa bili oni analfabeti. pometači ili podvornici, zašto ne bi mogle svjesne naše žene. naše majke.
radnice. intelektualke?

3b.) Da li Vas veseli Vaše zvanje i zarada ili biste radije živjeli samo kao majka i kućanica?
b.) Predložila bih da se zabrani noćni život po gostionicama. barovima. hotelima i ostalim zabavištima od ponoći dalje u svim našim gradovima, varošicama i selima. Pijančevanje, karte i nemoral ubija mladež, razara hrvatske obitelji, imovinu, podgriza naše narodno zdravlje.

3c.) Što biste predložili zakonodavnom tijelu, da imate aktivno i pasivno pravo glasa?
c.) Predložila bili da se državnim zakonima i kaznama suzbijaju psovke i kletve, osobito one na javnim mjestima, ulicama i trgovima. Takvi psovači ne samo što se ponizuju do najnižega barbarstva nego sablažnjuju i zavode djecu, koja ih susreću i čuju. Psovka strahovito nagrdjuje i ponizuje naš lijepi hrvatski jezik.

d.) Predložila bih da se za ženske srednje škole propiše drukčija naučna osnova nego za muške jer su neki predmeti za žensku djecu i nepotrebni i bez interesa. Žensku bi djecu najbolje uzgajale dobre žene. Odredila bih da naše redovnice otvaraju škole po našim selima i gradovima. U njihovim je rukama naša mladež sigurna.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg)    
Tuga

1. Koji je najveći dogadjaj Vašega života?
1. Najveći dogodjaj mojega života jest onaj kad su revolverski metci srušili živote onih, koji su tražili narodno pravo. Teško je to odjeknula u mladim i prosvjećenim dušama, koje vjerovaše u čovjeka. I nikad to zaboraviti ne ću.

2. Da li Vas veseli Vaše zvanje i zarada ili biste radije živjeli samo kao majka i kućanica?
2. Moje me zvanje (ja sam učiteljica) veseli i zadovoljna sam, Moja je želja bila da se potpuno posvetim samostalnom intelektualnom radu, da polazim sveučilište i osposobim se za samostalni intelektualni rad u narodu, ali mi prilike i nerazumjevanje okoline to spriječiše, zbog čega sam lišena velikog životnog zadovoljstva. Kad bih se odazvala zvanju majke i kućanice, opet bih svoj samostalan, intelektualni duh i tu znala iskoristiti. Neka se djevojke posvete onom zvanju, za koje imaju volje i dara ali neka u svakoj prilici života ostanu žene. Ali najveći je zadatak u narodu zvanje učiteljice. Ona je majka, žena i odgojiteljica.

3. Što biste predložili zakonodavnom tijelu, da imate aktivno i pasivno pravo glasa?
3. U zakonodavnom  tijelu, da imam aktivno i pasivno pravo, ponajprije bih dobro potresla svima onima. koji rade za svoju ličnu korist i veličinu i nikako ne zalaze u interese naroda. Razrušila bih sve ono, zbog česa omladina naša ide kroz nepravdu, nepoštenje i nečovještvo. Zar se jadna djeca naša zato rodila, da nad grobovlma svojih zaslužnih sinova i predju ne izgrade sebi dostoinu budućnost, nego da gramze i puze po junačkoj hrvatskoj zemlji? Ja bih vodila politiku: Hrvatska. hoće sebe i svoje.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg)    
Emka

1. Koji je najveći dogadjaj Vašega života?
1. Kad bih na prvo pitanje htjela odgovoriti, mogla bih napisati mnogo stranica, jer bi taj odgovor sadržavao čitav roman. Nastojat ću ipak ukratko opisati najvažniji dogadjaj svog života. Za vrijeme studija (svršila sam pravo) pohadjali smo kaznionice u svrhu usavršavanja znanja. Jednom sam imala priliku posjetiti političke kažnjenike. Većinom su bili ovi ljudi osudjeni radi svojih ideja[/u]. Razni ljudi, razne ideje, raznoliko vrijeme kazne. Neki osudjeni na mjesece, neki na godine, a neki doživotno. Medju ovim posljednjima opazim čovjeka, čije oći zarobiše mene za čitav život. Ne bih znala opisati, kako je izgledao taj čovjek - samo oči njegove misaone, bolne, prkosne, tamne oči ne mogu zaboraviti. Izidjem iz kaznione izgubljena. Od toga dana nisam pripadala više samoj sebi. One oči su me pratile svuda. Tražih priliku, da opet vidim tog čovjeka. Uspjela sam. Istina teško, ali sam se ipak sastala s njime, naravno u kaznioni. Kroz nekoliko smo se godina vidjeli tek nekoliko puta. Oboje smo bili uvjereni, da pripadamo jedno drugome zauvijek i da nas nitko ne može rastaviti. Ali izlaza iz teškog našeg položaja nismo znali naći. Pokušao je pobjeći. Bilo je to jedne ljetne noći. Ja sam već sjedila u vlaku, kad je on došao. Vlak je jurio kroz divan kraj obasjan mjesečinom. Ta noć - to je eto najvažniji dogadjaj mog života do danas. Nije moj život prazan. Imala sam u životu uspjeha, danas sam udata, žena uglednog bogatog čovjeka, koji me voli i duboko poštuje, ali uza sve to ona dva sata, koja sam provela u jurećem vlaku s robijašem, čije su me oči zarobile za čitav život, to je najvažniji - jer je najljepä dogadjaj mog života. Kad je došao u vlak najprije nismo mogli govoriti. Onda se najednom nadjoh u njegovom zagrljaju. Nije to bio običan zagrljaj. Njegovi su poljupci imali obilježje vrele mladosti (njemu je tada bilo 30 god., a već 10 godina na robijil) i čežnju gotovo jedne vječnosti (to je bilo 10 godina poslije našeg prvog susreta). Bila sam neopisivo sretna. Nikada ne osjetih nešto slično. Taj je naš zagrljaj bio potpuno čist od svake strasti. Granica je bila blizu i čvrsto sam vjerovala, da ćemo pobjeći i dokopati se slobode. Na slijedečoj stanici, predzadnjoj prije granice, udjoše u vlak neki ljudi. Osjetio je, da ga traže i prije nego su došli u naš odjel, skočio je kroz prozor i nestao u noć. Čula sam kasnije, da su ga našli i odveli ponovno u zatvor, pooštrivši stražu nad njime. Ljubav je moja prema njemu bila jaka, jača od same mene i bila sam odlučila kroz čitav žlvot ostati sama, pa makar i odijeljeno živjeti samo za njega. Ali ljudi mogu biti ne znam kako jaki, osjećaji mogu biti ne znam kako duboki, ipak nitko od nas ne može biti jači od sudbine ili od onog nečega što ravna životima našim. Sudbina je dovela malo iza toga na moj put drugog čovjeka - sadašnjeg muža. Borila sam se, očajavala, htjela sam pobjeći od same sebe ali na koncu sam se morala pokoriti. I sad sam njegova žena, vjerna sam mu i odana, ugledna i bogata, putujem po svijetu, ljudi me cijene, no uza sve to moj najvažniji dogadjaj do danas bila su dva sata, sprovedena u jurećem vlaku s robijašem!

2. Da li Vas veseli Vaše zvanje i zarada ili biste radije živjeli samo kao majka i kućanica?
-   Na drugo pitanje imam ovaj odgovor:
Radila sam u zvanju. Danas sam udata, bavim se kućnim poslovima, i to me veseli jer volim i cijenim svaki rad. Ono, što sam stekla naukom, daje zadovoljstvo mojoj duši. I ako bih volila raditi u zvanju, nisam ga se odrekla što bi me umarao taj rad nego zato, što ne bi bilo pošteno, da drugima potrebnijim oduzimam kruh, a ja gomilam bogatstvo.

3. Što biste predložili zakonodavnom tijelu, da imate aktivno i pasivno pravo glasa?
-   Da imam pravo glasa tražila bih da se osnuje ministarstvo materinstva, koje bi vodilo brigu o materama i djeci. Tražila bih isto tako, da se svi neoženjeni muškarci, koji imaju veće prihode, otpuste iz svih služba, ili da se odmah ožene, jer neženje, kojima je egzistencija osigurana, a prihodi bi im omogućili obiteljski život, smatram negativnim elementima, koji su na veliku štetu hrvatskom narodu.


Naslov: Kako bi žene reformirale život
Autor: Marica - Veljača 24, 2013, 08:55:57

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg)    
Seljakinja iz blizine grada

Na vaša tri pitanja uzimam slobodu i ja odgovoriti kako mislim:
1. Koji je najveći dogadjaj Vašega života?
1. Radosnih i žalosnih dana bilo je mnogo, ali nijedan dogadjaj nije ostavio tako duboki trag, jer nikad nisam prije vidila sebe tako nemoćnu i siromašnu kao u tom dogadjaju. Neke kasne jeseni u mraku dodju mi u kuću dvije djevojčice, jedna od osam godina, a druga od četiri, tražeći noćište. Majka im je umrla, a otac ih tjerao prosjačiti. Nahranih tu nesretnu djecu, dadoh im odjeće od moje djece i polegoh na slamu u kuhinji i pokrijem neka spavaju. Nisam mogla spavati cijelu noć, misleći što da učinim s onim sirotama? Nemam ih čime hraniti, imam malo, a uz to dvoje djece, Nisam nikad nikog ništa molila za sebe, ali za ove sirote sam otišla moliti poglavarstvu i društvima da ih negdje smjeste kako ne bi propale. Odbijali su me svi. Zadržala sam ih osam dana, tražila, molila, pisala ili kako su mi rekli "dosadjivala". Zgrozila sam se od nepravde i toliko nehaja za tudju bol i stradanje. Kolika djeca imaju po tri guvernante, psiće, majmuniće, igračke, a tolika siromašna djeca ni oca ni majke, ni kruha ni ruha, a ma baš ništa. I tko je onda kriv, ako odrastu takovi, ništarije, ili što ja znam, kako ih sve ne zovu. Kako će takove majke, koje su odrasle na ulici, odgajati svoju djecu? I od toga časa vidim, kako sam bijedna i nemoćna, da učinim nešto dobro drugomu! O, da znate, kako mi se sve moje brige čine male i neznatne kraj tolike ljudske bijede! Dokle će to tako? Kako dugo? Tko je kriv za takav ljudski poredak? 'Kad će biti bolje i za one najpotrebnije? Ova pitanja mi se davno nameću? A suvišno je da vam dalje kažem sudbinu obih djevojčica, jer to je opet velika i posebna tragedija i zato je ovo najveći moj doživljaj.

2. Da li Vas veseli Vaše zvanje i zarada ili biste radije živjeli samo kao majka i kućanica?
2. Živim kao i sve ostale žene domaćice i majke. I moj život je isto kao i svake seljaćke žene: radim u polju i kući, pomažem mužu u njegovu poslu, brinem se za djecu, a slobodan koji čas provedem uz knjigu koja mi za sve moje patnje i brige za opstanak života pruža snage i volje za borbu i opstanak, jer sam uvjerena, kad bi nestalo volje za borbu, da bi me život pregazio. I tako sam sa svojim životom i teškoćama zadovoljna i ne bi se promijenila s nijednom od onih gospodja, koje su bez djece i posla. Njihov je život jako pust. Takova žena nezna, kako da utuče vrijeme, Živi kao lijepa lutka. Nemojte misliti, da nišanim na sve žene u gradu! Ima hvala Bogu mnogo vrijednih i zaslužnih žena domaćica u braku i u zvanju. ali ima i mnogo trutova u toj ljudskoj košnici. Po mojemu mišljenju ženi je prvo i najsvetije mjesto u domu, kraj svoje djece i samo dobre i sretne obitelji s dobrom djecom i roditeljima sačinjavaju jaku i snažnu domovinu i čvrste i ponosne karaktere.

3. Što biste predložili zakonodavnom tijelu, da imate aktivno i pasivno pravo glasa?
3. Što bih uradila. da sam kojom nesrećom neki državni mogućnik? Tu je_mnogo toga i nemam prave riječi kojom da počnem. Naravno, prvo bih poradila da ne bi smjelo biti rata. Groznije i strašnije nesreće nema od rata. Pomislite, gospodje, postaviti svoju vlastitu djecu, muževe i domove svoje pred topovske cijevi! Mislim, da nema žene. Koja ne bi zadrhtala od te strašne pomisli. Kad bi svi odgovorni muževi, državni mogućnici bili svjesni, što rade, oni bi se nadmudrivali, tko će više dobra učiniti za ovaj narod. To bi više vrljedilo nego svi lovor vijenci neznanim junacima. Zar da zbog par ljudi u svijetu, radi njihove slave i častohleplja, stradaju toliki dragocjeni životi? I opet velim, žene i opet žene moraju dići svoj glas na obranu svoje djece i domovine. Kolike bi se škole podignule i sirotišta, uboški domovi, koliko cesta sagradila i time zaposlilo stotine i hiljade radnika samo onim novcem, što se utroši na oružje! Žene toliko zapostavljene i omalovažavane, moraju vikati i dokazivati: ne ćemo rata. nego života. rada i kruha nam dajte! Širiti ćemo prosvjetu i knjigu u svako selo, u svaku kućicu mora doći knjiga i želja za boljim životom! Prosjaka i nevoljnika ne smije biti kraj tolikog bogatstva. Život bih uredila tako, da bi svaki čovjek imao toliko, koliko je potrebno za život. Zar to nije u nebo vapijući grijeh, da sposobnije potiskuju, slabijima otimaju, umjesto da mu se pomogne. Treba svima rada i snage. Ali snaga ne vrijedi ništa bez znanja, a zna nje bez snage. Tako i još mnogo toga mislim ali!....

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg)    
G. P. Split

1. Koji je najveći dogadjaj Vašega života?
1. Najveći je događaj u mom životu bio, kad sam poslije duge borbe postigla svoj cilj i udala se za čovjeka, koji mi je bio prva i jedina ljubav.

2. Da li Vas veseli Vaše zvanje i zarada ili biste radije živjeli samo kao majka i kućanica?
2. Svoje visoko zvanje duboko cijenim i ne bih ga zamijenila s najvećim blagom ovoga svijeta. Skromna sam činovnička žena, borim se sa svojim mužem za sreću doma našega. U punom sam smislu riječi prava žena i majka svoje djece. Sva je moja briga da prvo ugodim mužu, drugo, sveta velika dužnost odgajanje djece s vjerom u Boga i u svoj narod! Usađujem u njihove mlade duše plemenitost, dužnost i ponos i presretna sam majka, jer moja djeca do sada, hvala Bogu, izvrsno napreduju u školi, društvu i na svakom koraku, a to su več malo ne mladić i djevojka.

3. Što biste predložili zakonodavnom tijelu, da imate aktivno i pasivno pravo glasa?
3. Da imam pravo odlučivanja u parlamentu, odobrila bih da muškarci dobiju toliku plaču, da mogu uzdržavati svoju ženu i djecu, pa da bude udatoj ženi pružena mogućnost posvetiti se svojoj obitelji. Dok toga ne bude, bit će još mnogo zla u svjetu. Bog je dao ženi veliku zadaću, da rađa i odgaja, a gdje žena svoju djecu mora ostavljati stranim ljudima i ulici, da sama uzmogne zarađvati, tu ne može biti dobro. Badava su svi fakulteti svijeta, ako dijete nema pravi obiteljski odgoj!

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg)    
Katica Fumić, Belišće

Oprostite, što moj odgovor ne će biti kao oni drugi, ali ja sam tek pred malo tjedana naučila pisati iz Hercegove Abecedarke i srce me vuče, da i ja kažem svoju našoj dragoj "Hrvatici" onako, kako ziam.

1. Koji je najveći dogadjaj Vašega života?
1. Najveći je dogadjaj mog života bila godina 1925., kad je blagopokojni učitelj Stjepan Radić dolazio u Valpovo, da nauča svijet. Ja sam bila silno sretna. što sam vidjela vodju i učitelja hrvatskog naroda. To ne ću nikada zaboraviti!

2. Da li Vas veseli Vaše zvanje i zarada ili biste radije živjeli samo kao majka i kućanica?
2. Ja sam Hrvatica i veseli me što sam žena i kućanica u svojem domu, koji je hrvatski i za koji se brinem, da bude sve kako treba, da zadovoljim svima i odgajam sve kao prave Hrvate.

3. Što biste predložili zakonodavnom tijelu, da imate aktivno i pasivno pravo glasa?
3. Kad bih imala pravo glasa i bila izabrana za zastupnika. predložila bih parlamentu najprije konstituantu, a onda sve nove zakone za poboljšanje hrvatskog naroda. Dala bih odmah regulirati Dravu i sve druge rijeke. da -ne nanose štetu hrvatskom narodu. Najviše bih predložila takve zakone, da ne bi, smjelo biti u našem hrvatskom narodu ni jednog jedinog nepismenog stvora i strogo bih sve provela, da bi se svatko mogao naučuti od naimladjega do najstarijega. Još bih provela zakone. da bude opće blagostanje u našoj domovini Hrvatskoj i da svatko uživa sreću koju nam nosi pismo i knjiga.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg)    
Primorka sa Krka

Na Vaša tri pitanja odgovaram slijedeće:

1. Koji je najveći dogadjaj Vašega života?
1. Najradosniji je doživljaj u mom životu bio, kad sam se prvi puta osjetila majkom.

2. Da li Vas veseli Vaše zvanje i zarada ili biste radije živjeli samo kao majka i kućanica?
2. Ja sam danas u položaju kućanice i majke, ali bi me ipak više veselilo. da se nalazim negdje namještena u svom zvanju tj. kao učiteljica pučkih škola.

3. Što biste predložili zakonodavnom tijelu, da imate aktivno i pasivno pravo glasa?
3. Prema mišljenju, što ga gojim, trebalo bi da sve žene aktivno saradjuju u životu hrvatskog naroda i njegove države i tako postanu ravnopravnim dijelom ove stečevine.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatica%20CRO-EU.jpg)    
Anka Gojun, Donji Kaštel

Odgovara opširno na III. pitanje i veli:
Da imam mogućnosti odredila bih, da i najzabitnija sela dobiju ceste i prometna sredstva, koja će ih spojiti s čitavom domovinom. Jer u dalmatihskoj Zagori ima sela udaljenih od željezničke stanice ili kojeg najbližeg gradića više od 40 kilometara i to sve treba pješačiti! Predložila bih da se iz svakog i najzabitnijeg sela na državni trošak izuče do tri žene za primalje. One bi dragovoljno i besplatno pomagale u svom selu siromašnim ženama.

Nitko ne sluti što sam sve vidjela i gledala takovim prilikama, kako stradavaju žene i djeca nažalost - to znači: narod! Predložila bih da se svima dovodi zdrava i pitka voda. jer ima krajeva, gdje siromašne žene i sada, kad vode ima dosta, idu 5-6 km. i tako skapavaju i ljudi i životinje od glada i žedje! Predložila bih, da se vodi stroga kontrola nad narodnom imovinom; uvede najstroži zakon protiv korupcije, tražilai bih da se zaštite siromašne radničke žene i djeca od muža pijanca, jer na žalost neki premda imaju slabu zaradu, zapiju sve i kad dodju kući, zlostavljaju ženu i djecu i ta su djeca izložena svakokovim kušnjama i najviše stradaju, i tražila bih, da se onemogući pijanstvo; Išla bih od mjesta do mjesta sakupila sve potrebe hrvatskog naroda, i ne bih mirovala, dok se nebi sve ispunilo zakonima.

Hrvatica, 1. veljače 1939


Naslov: Jesu li sve bitke dobivne ili ...
Autor: Marica - Ožujak 13, 2013, 17:46:22

Jesu li sve bitke dobivne ili, braćo, još pred nama ima …?
Ko da opet čujem topove …

http://www.youtube.com/v/IX8VjL5y94c?version=3&feature=player_detailpage  
http://www.youtube.com/v/IX8VjL5y94c?version=3&feature=player_detailpage



Naslov: Dva pjevača kod pauna dvoraša
Autor: Marica - Svibanj 11, 2013, 02:32:25

Paun i slavuj

Slavuju jednom paun reče:
"Tol' ljupko tvoje pjesme zveče,
da čut je tebe vrlo vrijedno,
al' ipak još ti manjka jedno" ...
""A što to?""
"Ljepša opravica"
u riječ mu sleti oholica,
i našešuri šaro perije
ko' tašti zlato i biserje.
""Ja znajuć svoju vrijednost pravu,
ne želim steć ju kroz opravu""
A uz to još mu reče čedni:
""Vanjski s' sjaji nijesu vrijedni"".

Jadoslav Tomašić
Mali dobrotvor, 1. siječnja 1898

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Paun-Zagreb%204_5_2013-18_00%20sati%20%281%29.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Paun-Zagreb%204_5_2013-18_00%20sati%20%281%29.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Paun-Zagreb%204_5_2013-18_00%20sati%20%282%29.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Paun-Zagreb%204_5_2013-18_00%20sati%20%282%29.jpg)
Paun - Zagreb 4. 5. 2013-18:00 sati

A ovaj paun je "bogati" zagrebački paun: glup je da gluplji ne može biti. Vidi sebe u staklu od vrata, pa napada sam sebe, a kad se ne može otjerati, šepuri se. Bori se sam protiv sebe i krešti strašno. Ponekad ga gađam kamenjem. Stvarno.

Dva pjevača kod pauna dvoraša

Putovala kukavica i zimovka. Htjeli su da vide, kako je na širokom svijetu, i kako se u tuđini živi. Kukavica nije u mladosti puno naučila, a bila je drzovite ćudi. Kamo je došla, tamo je odmah i zakukala svoje ime, te se silom utiskivala u kuću, u dom drugih. Nazvaše ju s toga bezobraznom, pak ju svagdje protjeraše.

Zimovka je naprotiv mnogo naučila u mladosti. Da čujemo što? Pjevala je puno prekrasnih pjesama, ponašala se je svugdje uljudno, a ćud joj bila blaga. Ljudi su je rado gledali, te joj otvarali kuću i srce.

Kukavica se je putom svađala, pravdala i sa svakim svađu započinjala. Suputnici je ne mogahu trpjeti. Bila je svakomu nesnosna.

Zimovka je bila sasvim drugačija. Bila je prava čista ljubav, sloga, mir i čednost.

Došli su u krasnu šumicu. Blagi je povjetarac ljuljao zelenim lišćem. Žarko je sunce kroz grane i grančice bacalo zlatne svoje trakove u šumski hlad. Tu u tom čarnom lugu prebivali su mnogi krilati stanovnici. Svaki je imao svoju kućicu, svoju slobodicu svojim trudom napravitu.

Putnici odluče ovdje neko vrijeme proboraviti. Kako i ne, kad su bili među svojim srodnicima. Ali gdje? Kukavica si nije mnogo razbijala glave. Ona doleti do prvoga, najbljižnjega gnijezda, pa opazivši tu nekoliko mladih ptica, baci ih na polje, pa se sama nastani, kao da je to njezin dom. - Drugačije radi zimovka. Trudom i mukom sabire gradivo, a onda si sama sagradi gnijezdo, prebivalište svoje. Tako i valja.

Minulo nekoliko mjeseci. Suputnici opet nastavili putovanje. Došli su do velikih, gizdavih dvorova. Stanovao je u njim oholi bogataš paun. Ponosno digao glavu u vis, a još gizdavije razširio bujno omašteni rep. Sve mu se divi i klanja. Nedavno je javio cijelom krilatom svijetu, da treba vještoga dvorskoga pjevača. Mnogi se već najavili, a sada kukavica i zimovka.

Jednoga je dana bio izbor. Bogatir dostojanstvenim glasom reče: "Tko će najkrasnije pjevati, onoga je služba".

Jedva je paun dorekao, uzleti kukavica na pjevačku stolicu i počme, što ju je grlo nosilo odzivati: "Kuku, kuku . . . .!"

Paun se poče smijati toliko žestoko, da mu trbuh mal ne puče. Uz njega se još žešće smijali ostali dvoranici. Koke, pilići, tukci, guske, patke, grlice, golubovi i sva ostala čeljad udri se kesiti, svaki svojim plemenitim glasom. I dvorski gavran poviče upravo krupno: "Kvar, kvar, što ne ćeš postati dvorskim pjevačem!"

Eto i drugoga. Sjeo na stolicu. Zaodjeo se u pepeljasto-sivo odijelo. Tek na trbuhu je nešto bjelkast, a rep mu je crn s bijelim okrajnim perjem.

-   "Kako te zovu?" upita bogatun.
-   "Svračak" odgovori ptić.
-   "Ime ti baš nije lijepo, ali daj, da čujemo kako i koliko umiješ !"
-   "Ja se u sve razumijem", odgovori ptica.

I zbilja. Tek što je počelo pjevanje, svakomu projuri misao glavom, da to nije kralj svih pjevača, slavulj. Za čas se začu fićukanje, a nitko živ nebi rekao, da to nije crni kos. Tako se redali svi glasovi ptica pjevačica, a na koncu na obće veselje zakuka svračak poput sinje kukavice.

Taj se je pjevač svakomu milio, jer je u istinu vješto znao oponašati sve dobre i zle pjevače. Ipak nije izabran, nije zadobio rečene časti. Zašto? Imao je jako ružnu, griješnu narav: loviti kukce i mlade ptice pa ih naticao na trnje, kao Turci kršćane na kolac. Je li onda čudo, da je pao u nemilost?

A što mislite, komu je ta služba napokom u dopala? Nikome drugome, već čednoj, skromnoj i ljubaznoj zimovci. Dapače i sam bogati paun izjavi pred cijelim svojim dvorom:
"Junačke mi glave i duše, da nisam gizdavi paun, odmah postanuh zimovkom".

Novo imenovanome pjevaču bilo je veoma lijepo na dvoru. Sve ga je voljelo i štovalo, a pjevanje njegovo u zvijezde kovalo.

A što se dogodi s kukavicom? Otjeralo je radi drskosti i gluposti u široki svijet od praga do praga, od nemila do nedraga, da prosjači. Postala je skitnica i propalica.

Dok ste, djeco, mlada,
učite se rada;
Rad vam mio budi,
da postanete ljudi.
Ne ćete li tako,
bit će naopako;
Postat ćete jadni,
siroti i gladni
poput sinje ptice,
sinje kukavice!


Naslov: Polutani ili bastardi
Autor: Marica - Svibanj 12, 2013, 23:57:38

Polutani ili bastardi

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Zagrebacki%20magarci-4_5_2013.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Zagrebacki%20magarci-4_5_2013.jpg)

Konj i magarac pripadaju u porodicu kopitara ali u dva različita roda, tj. u konjski i magareći. Konj se nešto razlikujei tijelom i drugim osobinama od magarca, a tako isto magarac od konja. Već ili izdaleka možemo razlikovati.

Poznato nam je, da se mogu pariti životinje samo jednog roda. Ali to pravilo ne važi za svaki slučaj. Ako sparimo pastuha  i magaricu, kobilu i magarca, za njihove potomke velimo, da su polutani (jer su od dva razna roda).

Što su polutani? Polutanima nazivamo potomke onili životinja, koji pripadaju u dva različna roda, a u jedan isti razred.

Mladunče, koje okoti kobila i magarac, zovemo mula, takovo ima polu konjske a polu magareće tjelesnosti; mladunčetu pastuhu i magarioe velimo mazga. Mula je mnogo veća od mazge - kadkad je velika kao konj. Pošto je jako izdržljiva i vrlo jako, zato se više rabi nego mazga.

Osim konja i magarca mogu se međusobom redovno plemeniti i druge životinje koje spadaju u razne redove, kao: koza i divlji jarac, domaća svinja i repar, vuk i pas i dr. Da li se može pak pas i lisica oploditi - to je još nepoznato. Životinje raznih rodova mogu se ploditi. a raznih razreda ne mogu.

Polutani su raznog spola, ali se ipak ne mogu međusobno ploditi - posve su jalovi. lpakse desi, da ostanu bređe, ali samo s prvim rodom. To se ima tako razumjeti: mula i mazga ne mogu se raploditi, ali zato se može mula zabređati s pastuhom, a kobila s mazgom. Po pastuhu oplođena mala (prvotni rod) ima porod više sličan konju, nego magarcu, jer u njemu ima više konjske, nego mgareće krvi. Na Svjetskoj izložbi u Parizu, u glavnom gradu Francuske god. 1878, pokazivali su konja, kog je okotila mala, koju je pastuh zaplodio, nije bio lijep, ali je ipak bio konj.

Mili čitatelju, držimo, da ti ni ovo nekoliko riječi ne će na odmet biti, jer dobrom gospodaru valja i to znati.

P. M. R.

________

Da cro-eu.com previše ne pametuje o pametnom magarcu evo nekoliko lijepih pričica i zgodica o vjernom i strpljivom vodiću i suputniku koji je mnogima, u ne davno doba, osiguravao egzistenciju.

http://www.youtube.com/v/iyRMohq929Y?version=3&feature=player_detailpage

Nađeni magarac

U Krkonošama je seoce Studenov. Tu je živjela stara udova s dvoje čestite djece Ivicom i Maricom. Oboje su služili kod bogatoga poljodjelca u svom rodnom mjestu. Majku svoju su vrlo ljubili. Često su je pohađali i dvorili. Kad su prištedili nešto novaca, pomišljali su na to, kako bi opravili majčinu kolibu, kako bi kupili polje i kravicu.

Kad je bio sajam na Vrhlabi, pošli onamo, da kupe kravu. Putovali su pješice. Prevalili dobar komad puta. Sunce živo pripeklo. Sjeli pod grm. Razgovarali i nabrajali, što će sve kupiti, ako Bog dade za prišteđene novce.

-   "Evo seko, 200 kruna u srebru", govorio Ivica. "Za te novce ćemo ipak dobiti valjanu kravu."

-   "Svakako", odgovori Marica. "Naša dobra majka moći će na dan prodati 10-12 litra mlijeka. Do godine moći ćemo kupiti drugu kravu. Za dva ljeta kupit ćemo polje i zasijat žitom. Za 3-4 godine nabavit ćemo i konje. Za malo imat ćemo seosko dobarce".

-   "A ja ću onda svake nedjelje na konjima u Vrhlabu. Svijet će mislit, da sam sin seoskoga bogataša".

-   "Ne leti tako visoko, Ivane", doviknula Marica. Tko visoko leti, nisko pada. Budimo zadovoljni iznajprije malim, pa će Bog dati i više. No sad je vrijeme, da pođemo dalje".

Digli se i pošli. Najednoć iskoči iz grma lijep i čvrst magarac. Stane pred Ivana, kao da mu je gospodar. Ovaj prihvati ular i vodi magarca za sobom.

-   "A što ćeš ti s tim magarcem ? Ta valjda ga ne ćeš prodati na sajmu ?“ upita seka Marica.

-   "Bože sačuvaj, ja ne ću biti otimačem. Čuj! Idi ti s ove strane grma, a ja ću na drugu, pa potražimo čovjeka, komu taj magarac pripada".

Prošli šumu od kraja na kraj. Nigdje nisu našli nikoga. Pošli opet putem misleći tu naći gospodara. Tako idući dalje, pomisli Ivo, zašto, da mi ne bude udobno, i sjedne na magarca, a seka ga je vodila držeći ular.

Prevalili dobar komad puta. Najednoć poče magarac rikati, ušima strizati, tresti leđima i propinjati se. Napokon trgnu svom snagom. Marici ostao ular u ruci, Ivo se našao potrbuške u jami pored puta, a magarac odjurio u šumu i nestade ga u guštari.

-   "Vidiš Ivice, nisam li ti rekla, da ne valja biti ohol",  reče seka i stade pomagati brata, da se podigne. Ivica šutljivo koračao dalje.

Napokon prispjeli u Vrhlabu. Na sajmu bilo malo kupaca, a mnogo stoke. Pogodili dobru kravu za malo novaca. Trebalo isplatiti. Ivica segnu u žep - ali jao – u njem nije bilo niti filira. Ispala mu kesa iz žepa, kad ga jemagarac sa sebe bacio. Propale sve nade; krava, polje, konji i seosko dobarce. Stajalo ib sto muka, dok su prodavačima ispripovijedali svoju nevolju i nesreću o izgubljenom novcu.

Vraćali se tužni kući. Putem tražili izgubljeni novac, ali ga nigdje ne nađoše.

-   "To nam nitko drugi nije učinio, već gorski duhKrakonoš", rekne Ivica, "Što će reći uboga majka, kad dođemo kući praznih ruku ?"

-   Marica će na to: "Brate, sami smo si krivi. Bili smo u svojim željama oholi i raskošni. Zato nas je kaznio Krakonoš. Od sada budimo smjerni i skromni. Radimo dvostruko više, pa ćemo izgubljeno prištediti".

-   "Da, da, prištediti ćemo izgubljeno", opetovao Ivica zlovoljno.

Došli kući. Majci sc nisu ni pokazali. Cijele noći nisu mogli spavati. Sutradan im nije išao posao od ruke. Marica je nešto radila u staji, a Ivica je rezuckao pilom drva. U to mu se prekinu konop na pili. Tad vikne sestri: "Donesi mi onaj ular, što nam je ostao od magarca, da popravim pilu".

Marica skočila po ular. Donijela ga bratu. Oboje se začudi. Ular je bio svijen od samih zlatnih niti.

Bili su sada bogati. Krakonoš, dobri gorski duh, ih je pokarao, ali im opet nevidljivim načinom pomagao. Sad su imali sve, što im je srce tražilo. Pregradili si dom, kupili si polja, lijepih krava, a poslije si prigospodarili krasne konje i čitav seoski dvorac.

Ivica i Marica ljubili su svoju staricu majku i. dvorili je vrlo brižljivo. Pored svega bogatstva ostali su svi skromni i pobožni i milosrdni spram sirotinje. Dobro su upamtili onu zgodu, kako je Krakonoš ljuto kaznio njihovu oholost i bahatost.

Napisao J. L. Mašek. Preveo R. Klaić.
1. listopada 1902

Čika Grgin magarac

Ima ljudi sretnih i nesretnih. Slično je i s magarcima: neki su sasvim zadovoljni a neki jadni i nevoljni. Nekim magarcima namještaju na glavu škrljake, da ih brane od sunca i muha, drugim naprotiv dijele batine sve u šesnaest i tjeraju ih na kakvu pustu ledinu, da po njoj pabirče rijetku uvenulu travu.

Tako je bilo i čika Grginom magarcu. Čika Grga bio je poznati lakomac.Izio bi i popio sve, što bi utržio za prodano povrće. I dok je nastojao, kako će njemu biti što udobnije svoga je magarca držao u nekakvoj rasklimanoj staji, izloženoj kiši i vjetrima. Nevoljna se životinja mnogo mučila i slabo hranila. U susjedstvu živio mlad momak, imenom Vraško. jednoga dana bio je Vraško besposlen i reče sam u sebi : "Zaman, ja više ne mogu gledati kako čika Grga onu jadnu životinju zlostavlja".

Vraško je imao kod kuće magareću kožu. Navuće je na sebe, sakrije čikino magare pod nekakvu udaljenu daščaru, a sam zauzme njegovo mjesto u stají.

Dođe čika Grga kunući kao po običaju i misleći, da je ono njegov magarac, upregne ga u kolica nakrcana povrćem.

Već je bio zamahnuo batinom, da će ga udariti, kad li se iznenada magarac prope i sav bijesan okrene, istrgne čiki Grgi batinu i upregne ga u kolica.

"Danas meni, sjutra tebi!" reče Vraško i zamahne batinom. I tako je jadan čika Grga morao vući kolica. Ljudi su -se u gradu čudili, što Grgin magarac zapovijeda, a još se većma začudili, kad je taj isti magarac u okolo prodavao povrće i spremao utjerani novac. No najvećma ih zapanjilo, kad su čuli, da taj magarac razgovara s njima baš kao pravi čovjek.

Pošto je Vraško sve rasprodao i utržio mnogo novaca, skoči na bok i potjera čiku Grgu. Čika Grga potegne i kolica krenu.

Kad su stigli kući, Vraško razpreže čika Grgu, povede ga u sobu, te mu ponudi jesti i piti. U čašu pak rastopi nekakav prašak, od čega se čika Grga tako omamio, da je malo zatim zaspao kao zaklan i zahrkao poput trublje.

Kad se sutradan probudi, nadje na stolu punu kesu novaca, a u staji svoga staroga magarca.

Čika mu se Grga približi s nekakim strahom. Pruži mu dobre hrane, prostre mu svježe stelje i od tada je uvijek s njime postupao lijepo.

Veljko, 1. sutdenog 1912

Magarac i zec

Magarac je pasao kraj neke šume. Doskakutao zec i stao gledati u magarca.

-   "Zdravo brate!" reče osao. "Kako vidim - mi smo istoga roda i plemena. Poznam te po dugim ušima".
-   A zec njemu: "Ne zamjeri, tovare! Ali mi ćemo biti braća istom onda, kad ti ja budem posudio moje noge".

Uto navali iz šume velik medvjed. Zec podbrusi svoje hitre pete. A lijeni magarac, koji ne mogaše dugo bježati, pade medvjedu u šape.

- Ne misli, ako si nekomu sličan u  jednoj stvari, da si mu jednak u svima. -

Divlji magarac

Divlji magarac smotri negdje na prisoju pitoma magarca. Došavši k njemu, poče mu čestitati, što je tako debeo, i da ga se hrana tako dobro prima. Poslje nekoga vremena smotri ga opet natovarena, i kako ga gospodar batinom neprestano lupa, pa reče:

-   "Ne smatram te više sretnim, jer vidim, da ne uživaš te sreće bez velike muke".

- Blagostanje ono ne zavidi, koje mnoga patnja slijedom slijedi. –
(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Sanader%20na%20magarcu.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Sanader%20na%20magarcu.gif)
1.   od 2


Naslov: Magarac
Autor: Marica - Svibanj 13, 2013, 00:00:56

Padišin magarac

Humoreska od Dragutina Rode

Abrahim Mahomed Abdullah, moćni vladar vjeran islamu, svetkovao je svoj rođendan.

Veselo i zahvalno mislio je cielo jutro na prošlost svoga mlađanog života. Punim rukama dielio je taj dan darove svojim vjernim slugama, te nije zaboravio ni one, koji su ga u djetinstvu nadzirali kad se je igrao, i čuvali od svake nezgode. U tom sjetio se i na jedan stvor, kojeg je osobito rado imao, i koji mu je također vjerno služio i mnogo veselja pravio. Taj stvor bijaše njegov magarac. Magarac padišin. On bijaše još mali dječačić, kad mu ga je darovao prejasni otac. Zadubiv se u one dane života, vidio se, kako je od veselja poskakivao i na magarcu jašio kroz vrt carskog dvora, i jasno čuo dovikivanja svoga otca, koji ga je sa dvorjanie i veselim licem pratio i bodrio. Sad zaželi viditi i svoga magarca

Padiša se podiže sa divana, napuni žepove šećerom i raznimi slatkiši, i podje, mrmljajućij one rieči, kojima će kao nekad zovnuti svoga magarca, i uz koje će ga hraniti slatkišimi.

Vremena su se znatno mienjala, pa je morao i magarac već prije pol vjeka ustupiti svoju staju konjima. Al on je još živio. Kako je poznato, magarci mogu i sto ljeta doživiti. Pa ako i nije Padiša već više godina vidio svog magarca, znao je ipak iz kućnih računa, da magarac živi, i da se na njegovu hranu i podvorbu svake godine izdaju velike svote.

Padiša, pođe dakle sam i u svom kućnom odjelu u dvorske staje. Kao god što je svoje vjerne sluge darovima iznenadio, tako je htio iznenaditi i magarca. Došavši u staju rekne najstarijemu slugi: "Ja bi rad viditi padišina magarca. Gdje stoji padišin magarac ?“

Sluga nije poznao padišu, ali već kod pitanja za magarca nakloni se duboko i odvrati: "O gospodaru, Bog ti dao jednom sreću, kao što ju danas ima i on. Padišin magarac poskakuje već odavno preko poljana i livada paradiza, iz njegove kože napravio si je konjušnik toplu haljinu, koja mu dušu grije. Allah il Allah!

Jedan trenutak stajao je padiša nepomično i mislio, bil ovomu čovjeku vjerovao ili ne.

Još prije nekoliko nedelja našao je u računu velike izdatke za magarca, kako dakle da ovaj pase na livada paradiza? Ali taj čovjek izgledao mu je kao poštenjak. Padiša pođe sam konjušniku. Ovaj ugledavši padišu poleti mu u susret i padne pred njegove noge: Allah il Allah, veliki gosgodaru, sunce tvoga vjernog naroda i srećo naša, pogazi svoga pred tobom ležećeg slugu ali dopusti mu prije, da čuje tvoje zapoviedi i da ih izvršiti može

-   "Ustani, Mustafa!"
Sluga se podigne.
-   "Ja hoću da vidim padišina magarca, odvtdi me k njemu!"

Opet se nakloni Mustafa duboko i rekne: "O sunce mojih bielih dana. Neka nam svietli tvoje lice kao sunce, a tvoje ime budi slavno na cieloj zemlji. Magarac padišin stoji pred tobom. Allah il Allahl“

"Ah!" U trenu nabralo se čelo padišino, a oči sievnule i mrko pogledale Mustafu, da je ovaj protrnuo, kao da su se srušile sve striele neba na njega. To trajaše nekoliko hipova. Padiša se nasmješi porugljivo i rekne: "Tako mi svete brade prorokove, Mustafa! Ti si padišin magarac, samo ti fale velike uši. Još danas neka ti budu prišivene - a tvoj kruh neka si od danas sam služiš. Svaki dan imati ćeš nepotrebno voće i zelenje iz dvorskog vrta na tvojih ledjih nositi na stambulski trg. Ja sam te dosta dugo, magarče, branio. Allah il Allahl“

I tako je bilo. Konjušniku bijahu još isti dan prišivene velike uši, a svaki dan morao je pod pratnjom dvajuh sluguh nositi na svojih leđih težke sepete voća i zelenja na trg.

Što su ga sluge bolje šibale, to se je svietina više smijala, i tako je konjušnik bio brzo poznat u cielom Carigradu pod imenom: "Padišin magarac!"

15. travnja 1896

Magarčeve jadi

O moj svijetu dragi,
čuj sad tugu moju,
kako plačem, jadam,
na okrutnost tvoju!

I Bog stvori mene,
jaka, zdrava, čila,
da bi pomoć moja,
tebi korist bila!

Pod samarom teškim,
tebi vjerno služim,
trpim, kročim, nosim,
malo kad se tužim.
   
Sluga svaki bijesni,
meni gospodari,
a za trud me znojni,
kolcem još nadari!

Slama, suha, stara,
i još bujad kruta,
hrana moja to je,
loša i preljuta!

Rugalo bacaš na me,
ko' na izmet svijeta,
a i mira nemam,
ni od zlobnih pseta.

Zdvojit već bi moro,
krasna da nis' stasa,
i još čarno divna
i – a – glasa!

Zvekan, 1. svibnja 1894
(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Sanader%20na%20magarcu.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Sanader%20na%20magarcu.gif)
2.   od 2


Naslov: O kršćanskoj netoleranciji ni traga
Autor: Marica - Lipanj 21, 2013, 13:59:09

O kršćanskoj netoleranciji ni traga

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Krscanska%20tolerancija%20u%20Europi.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Krscanska%20tolerancija%20u%20Europi.jpg)
Muslimanke u Parizu 2010  

-   Tolerancija se ne smije dotjerati tako daleko da oni koji su netolerantni prednosti mogao izvući iz nje.

-   Budale sebe ne smatraju glupim. Vječno tolerantni također ne.

-   Tolerancija prestaje većinom tamo gdje rodbinska veza počima.

-   Tolerancija je vrlina čovjeka koji nema svoje mišljenje.


Naslov: Kada bi me netko pitao komu se divim
Autor: Marica - Srpanj 06, 2013, 01:02:43

Kada bi me netko pitao komu se divim

Kada bi me netko pitao komu se od prošle godine pa sve do srpnja 2013 divim, onda imam samo jedan odgovor: Egipatskom narodu. To je narod koji je u roku od samo 873 dana srušio dvije vlade: Mubaraka 11. 02. 2011 i Mursa 03.07. 2013. To su heroji!

Balkanac radije gladuje i šuti nego da ruši!

Sva državna vlast proizlazi iz naroda, bar tako piše u Ustavu - ali ona se nikad ne vraća u ruke naroda. Sve je u rukama krupnih i lažljivih političara. Malo koji političar, kojeg smo si izabrali, je održao svoja predizborna obećanja. Političari obećavaju da će izvući državu iz krize i doista oni izvlače i izvlače! Pa već su mogli "izvući" potonuli otok Atlantidu!

Sve više birača vodi borbu za preživjeti, sve više birača i djece gladuje. Sve manje ljudi vjeruju u napredak i blagostanja za sve.

Izvješća o stanju i promjenama su iz godine u godinu gorja i radikalnija. Političari su najsposobniji istrage spriječiti ili zakone promjeniti. Novi zakoni nisu ništa bolji od starih kao ni političari.

Građani, gladni ili siti, ako stvarno žele nešto promjeniti moraju oduzeti vlast političarima i preuzeti ju u svoje ruke. Ako od starije generacije ne možemo očekivati ravnu i čvrstu kičmu, mlađa generacija ju ima te možemo očekivati da se digne iz svog pokleknutog položaja!

Država koja služi samo razvitku elite ta više ne postoji, ona je samo gradina izvan koje živi psihičko i fizičko kmetstvo. Nama je potreban jedan Matija Gubec!

Nama je potrebna jedna Merkel kod koje je nezaposlenost snižena na 5,30 %

Da podsjetim: Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj je oko 20 %

http://www.hzz.hr/default.aspx?id=6191


Naslov: Judin poljubac
Autor: Marica - Srpanj 12, 2013, 10:25:41

Judin poljubac
Ljubite li Vi - bratski - lažljivce?


(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Bratski%20poljubci%20Josipovic-Nikolic%201_7_2013%20u%20Zagrebu-3.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Bratski%20poljubci%20Josipovic-Nikolic%201_7_2013%20u%20Zagrebu-3.jpg)

U jednoj diskusiji prijatelj mi sljedeće odgovori: "Marice, nisu poljupci samo izraz ljubavi i radosti kako to ti na portalu kažeš. Postoji i Judin poljubac".

-   Dali su Nikolić i Josipović s "bratskim poljupcem" izdali svoj narod? Sigurno će mnogi to tako tumačiti. Ja mislim da ova dva nisu imali više koga izdati jer naš narod i naši branitelji su već odavno izdani i prodani, a oni koji još nisu tima se namjerava skinuti glava.

Svi znamo da je Judin poljubac izraz izdaje. Zbog toga se trebamo prije Velikog Petka sjećati ne samo na Petrovu izdaju nego se zapitati: Da li se i mi ponekad osjećamo izdani?

Zašto izdaja (Judin poljubac) igra važnu ulogu u svakodnevnom životu?

Bez obzira na to da li kršćanin, Židov, musliman, budist ili ateist, izdaju Isusa uvijek treba uzeti kao povod za razmišljanje:

-   Kad ste se osjetili i osjećate izdanim?
-   Kroz koga? Ili što?
-   Jesu li Vaše vrijednosti i ideje izdane?
-   Je li Vas je Vaš šef izdao s tim što je bacio svu odgovornost na Vas?
-   Jeste li se osjetili izdanim od kolega jer su iskoristili Vaše povjerenje?
-   Jeste li i sami sebe izdali, zato što niste ostali vjerni svojim uvjerenjima, idejama, ciljevima i vrijednostima?
-   Jeste li nešto demantirali, iako ste o tomu znali?

Judin poljubac (izdaja) je dio naše svakodnevnice. To je psihička borba na kojoj psiholozi dobro zarađuju, a društvo postaje sve bolesnije. Kome još vjerovati? Naši telefonski razgovori, mailovi i izjave na raznim forumima pohranjeni su od strane Vlasti dvije godine. To znači ne samo da smo prozirni i ranjivi nego da smo i izdani. Za moje opće obrazovanje rado bih studirala neke web-stranice ali pošto ne želim da me bilo tko stavi u neku ladicu ignoriram ih. Knjiga iz knjižare je još uvijek sigurnija od interneta.

EU priznaje da dvije godine čuva svaki telefonski razgovor, svaki mail od svakog građana tj. svaki provider zakonski je na to prisiljen. Ali nepovjerenje postoji od uvijek jer su i kraljevi tek onda jeli kada je njihov sluga servirani obrok probao.

Sve je to nama poznato i sve moramo akceptirati jer nam ta kontrola donekle daje i sigurnost ali zar sa iskrenošću ne bih mogli smanjiti to nepovjerenje i izdaje? Čemu toliko laganje i tamo gdje nije ni najmanje potrebno?

Čovjek je svojim laganjem i svojom dvoličnosti zagadio sve od univerzuma (sateliti), prirode do ljubavi. Znači mi smo nevoljeni i ne volimo – bijeda i izdajice!

http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=1707.msg8096#msg8096


Naslov: Rezbarija
Autor: Marica - Srpanj 18, 2013, 19:23:03

Lipa

Proljeće je odmaklo. Slatki miris lipe punio je zrak. Jogunasta inače djeca, začarana ljepotom i miloduhom cvatuće lipe, skupila se pod nju i tiho pjevala. Pričini im se, kao da čuju neki šapat. Njihova pjesma umukne.

Stara lipa je šaputala: "Vi me djeco svi znate. Ja sam lipa, od vajkada sveto drvo Slavena. Svuda me ima širom cijele naše mile domovine. U svakom mjestu, i u zabitnom seocu i u velebnom gradu, naći ćete mene.

U veče sastaju se pod menom odrasli na razgovor, a djeca na igranku. Nedjeljom u mom debelom hladu igraju kolo i pjevaju pjesme. A tko će nabrojiti putnike, koji se pod mojom sjenovitom krošnjom odmaraju?

Mene veoma cijene i radi koristi. Od moga cvijeća prave ljekoviti čaj, koji je već mnogomu bolesniku pomogao. Mojim ugljenom crtaju prekrasne slike. Od moje bijele meke lipovine režu rezbari premnoge korisne stvari.

I tako je jedna moja dašćica dospjela u spretne ruke jednog rezbara – Ličana. Iz te daščice natsala je pločica, a iz pločice sličica koja danas krasi Maricin dom."

-   Istina. Danas mi je poštom stigla ta lijepa pločica. I uvijek kada za računalom budem sjedila sjetiti ću se stare lipe i jednog našeg Ličana.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Rezbarija%20cro-eu%20%283%29.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Rezbarija%20cro-eu%20%283%29.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Rezbarija%20cro-eu%20%282%29.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Rezbarija%20cro-eu%20%282%29.jpg)

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Rezbarija%20cro-eu%20%284%29.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Rezbarija%20cro-eu%20%284%29.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Rezbarija%20cro-eu%20%281%29.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Rezbarija%20cro-eu%20%281%29.jpg)



Naslov: Biblija i filozofi o ženi
Autor: Marica - Kolovoz 19, 2013, 01:17:49

Biblija i filozofi o ženi

Grčki pjesnik Simonides Amorgos bio je valjda najveći protivnik žena. Živio je 500 godina prije Krista. Za nas je zanimljivo ono što on i Aristoteles pišu o ženama i što nam govori Biblija starog zavjeta.

-   Simonides veli: Žena je brodolomlje muževa.

-   Salomon: Jaka žena je kao trgovačka lađa, koja mu makar iz daleka donosi živež.

-   Simonides: Žena je bura u kući, razornica mira.

-   O pakosti žena, pak, govori se u Knjizi Sirahovoj (XXV): "Nema goreg otrova nad otrovom zmijskim, niti mržnje od mržnje neprijateljske. Volim više živjeti s lavom i sa zmajem nego živjeti sa ženom opakom." A pored ostalog što o opakoj ženi na istome mjestu prethodi i što mu slijedi, zaključuje: "Malena je svaka zloća prema zloći ženskoj."

-   Sv. Ivan Zlatousti, govoreći o poglavlju Evanđelja po Mateju, koji kaže da se ne treba ženiti: "Što je žena drugo negoli neprijateljica, neizbježna kazna, nužno zlo, prirodno iskušenje, poželjna nesreća, kućna opasnost, ugodna šteta, zlo prirode naslikano lijepim bojama! Ako je, dakle, grijeh da je otpustimo kada je trebamo zadržati, to je uistinu nužna muka; jer, otpustimo je i time počinimo brakolomstvo ili nam se valja s njome dnevno boriti."

-   Ciceron u drugoj knjizi svoje Retorike veli: "Mnoge požude navode čovjeka na jedan grijeh, ali samo jedna požuda navodi žene na sve grijehe; jer korijenje svih ženskih grijeha je lakomost."

-   Seneka u svojim tragedijama piše: "Žena ili ljubi ili mrzi. Trećega nema. A ženine su suze varka, jer mogu poteći iz istinske tuge ili su lukavština. Kada žena razmišlja sama, razmišlja o zlu."

-   Simonides: Žena je društvena životinja.

-   Mojsije: Žena je slika božja i pomagačica muževa.

-   Simonides: Žena je namaljana kuja.

-   Salomon: Tko nađe suprugu, našao je veliko blago.

-   Simonides: Žena je potrebno zlo. Žena je težak teret. Žena je otrovnica.

-   Salomon: Draga je kao vjerno psetance, a vedra kao srna.

-   Simonides: Ona je muževa sluškinja.

-   Salomon: Žena je muževa kruna.

Kad su Aristotela zapitali zašto toliko voli samo lijepe žene, odgovorio je: Tako može pitati samo slijepac.
________________

Simonides Amorgos: "Žene potječu od životinja“
-   "Od samog početka bogovi su žene napravili drugačije, jedna vrst je svinje – dlakave svinje čija je kuća nalik na hrpu đubra, a ona, neokupana, u prljavim haljinama počiva na gomili govana na kojoj postaje sve masnija ..."

http://www.gottwein.de/Grie/lyr/Semonid01.php
http://www.stoa.org/diotima/anthology/sem_7.shtml

http://ponude.biz/knjige/m/Malleus%20Maleficarum%20-%20Malj%20koji%20ubija%20Vjestice.pdf
:razmisljam
Marica: Pa tko je sve ove "pametnjakoviće" rodio?

-   "Vječna ženstvenost nas privlači." Uz ove riječi završava Goetheova drama Fausta II. Faust je spašen, on nemora svoju dušu ustupiti vragu Mephisti. No, što je ta vječna ženstvenost? Dali je ona snaga ljubavi? Ili je ženstvenost nešto mistično - ono o čemu ne postoji potpuna i odgovarajuća spoznaja?
Što Vi mislite? Slobodno filozofirajte jer to su i drugi prije Vas činili.  


Naslov: Hrvati najaktivniji ljubavnici na svijetu
Autor: Marica - Rujan 05, 2013, 01:00:49

Hrvati najaktivniji ljubavnici na svijetu

S prosječno 11 partnerica, Hrvati su najaktivniji ljubavnici na svijetu, a na začelju su Indijci s prosječno tri partnerice, prenose mediji pozivajući se na opsežno istraživanje indijskog izdanja časopisa Men's Health.

Prema istraživanju provedenom od travnja do kolovoza 2013. na 50.796 ispitanika iz 30 zemalja, Hrvati, Grci, Nizozemci i Britanci imaju najaktivniji seksualni život pošto su među vodećima u većini ispitanih kategorija, prenosi indijski tjednik The Diplomat.

Men's Health je naručio istraživanje kako bi utvrdio kako muškarci iz Indije stoje u usporedbi s drugim narodima, a rezultati su za njih bili poražavajući. Naime, imaju seksualne odnose rjeđe od jednom tjedno, što je najmanje na svijetu. Također, imaju i najmanji broj partnerica, prosječno njih tri. Usporedite to s muškarcima iz Hrvatske koji imaju najviše partnerica - prosječno 11, piše The Telegraph, te dodaje da su na drugom mjestu Grci s devet partnerica.

Britanski list navodi i kako Hrvati više od bilo kojeg drugog naroda upražnjavaju seks na otvorenome - u bazenima, parkovima, na livadama i u automobilima. Jedina iznimka je seks na kampiranju u čemu su od Hrvata bolji jedino Nizozemci.

Istraživanje je također pokazalo da su u seksu najaktivnije Britanke, Amerikanke i Australke, koje su prosječno imale devet partnera. Na posljednjem mjestu su ponovno Indijke s prosječno dva partnera.

Ipak, nedavno istraživanje koje je proveo tim s američkog sveučilišta Ohio State pokazalo je da ljudi često neistinito odgovaraju na anketna pitanja, a to se posebno odnosi na ona o seksualnom ponašanju.

http://www.hrt.hr/index.php?id=137&tx_ttnews%5Btt_news%5D=219769&tx_ttnews%5BbackPid%5D=850&cHash=568ecc05a6
____________

Toj statistici vjeruje samo onaj koji želi vjerovati.
Nisam doživjela ni jedan narod, osim Balkanca, koji toliko superlativ upotrebljavaju - u svemu su najveći i najbolji.

Mi papučara nemamo, a ako da, onda su naši papučari naj ... lošiji. Zar ne?
(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Papucar.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Papucar.gif)



Naslov: Smisao života
Autor: Marica - Ožujak 10, 2014, 10:31:37

Bog Mare
Ovim e mailom ti hocu samo reci kako ljudi mogu biti povrsni (oberflächlich) Procitaj dolje...

Ovaj Hans je dosao do bogatstva izmedju ostalog jer sam mu pomogao da u Hrvatskoj kupuje i prodaje imobilije a u gastronomiji da „svercuje“ Proseccom iz Italije. Ja mu nisam zavidan jer ima stvarno smisla za pravljenje biznisa.

Ali vidi malo bogati. Htjeo sam samo iskreno cuti dali su on i njegova Elli zdravi i kako su a on brze-bolje udara na veliko zvono. Marbella i Mauritius.

Iskreno te pitam : Dali trositi vrijeme i ici s njima na veceru ili bi bilo bolje otici u prirodu i slusati cvrkut ptica. Proljece je i ima toliko ljepote kuda god pogledas.
Ja volim filozofiju i dijaloge.
O cemu s njim filozofirati ?
Steta. A bio je nekada tako fin covjek.

...

Bog Mile-tiću!

E ovo je tema za koju bih mogla ostati 36 sati budna i diskutirati.

Mislim, a moja iskustva su takva, da je primitivizam i neznanje, najveća barijera za druženje, bez obzira da li netko ima milijune ili samo prosjački štap. Ni sa jednima ni sa drugima nemam što da razgovaram, a gdje nema razgovora tu ne vrijede ni "lijepe oči".

Zato ne razumijem neke mlade cure koje mogu da se udaju za nekoga starca. Zato razumijem pokojnog J.F. Kennedya. Njegova žena je samo za karijerom i ugledom žudila, a to je osjetio ovaj najmoćnij čovjek već kratko nakon vjenčanja i "varao" je svoju ženu, ustvari tražio je ljudsku toplinu, srčanost koju je Kennedy našao u npr. Marilyn Monroe. A žašto je ona još uvijek idol svijeta iako je "glupa kao noć" bila? Jer ju bogastvo nije zanimalo – tražila je ljubav. Nažalost našla ju je i dala muškarcima koji su isto kao i ona tražili ali koji nisu mogli bez moći, ugleda i bogastva. Eto Jackie Kennedy nije bilo dosta milijunaša pa se uda za staroga A. Onassisa. Danas su svi ti pod zemljom kao i njihova dijeca. Od Onassisa je sin umro u avionskoj nesreći, a kćerka se zatrovala drogama. Ostala mu je samo unuka živa kojoj su konji važniji od ljudi i svih milijardi. Kod Kennedy Klana je slično.

I kada vidim moju mamu kojoj danas kofer pun novaca manje znači od dobrog razgovora, onda znam što je u životu važno: DOBAR RAZGOVOR – imati nekoga tko te STVARNO rado želi saslušati i s tobom razgovarati.

Neki filozof je rekao, da se mi upravo zbog toga razlikujemo od životinje jer rszmišljamo, sumnjamo i tražimo smisao.

Ako je smisao života dobro živjeti, što nije pogrešno, trebamo najprije sebe upoznati, što je teško, pa za sebe odlučiti što je smisao života. I ako imamo SREĆE bar jedan jedini puta u životu i naletimo na osobu koja misli jednako kao mi, onda smo našli smisao.

Ali….. kako nema jednakih otisaka na prstima bilo kojega čovjeka na svijetu, tako smo i mi različiti. Ta različnost je prvo vrijeme privlačna jer si umišljamo da smo krenuli u neku ekspediciju, znatiželjni nešto u toj osobi otkriti, i kada sve otkrijemo, razočarani smo jer se naš duh nije obogatio. Mi smo razočarani, neki ostaju u toj prašumi ili pustinji i postaju alkoholičari, drugi odlaze i traže dalje, kopaju po južnom i sjevernom polu i smrznu se u ledu.

Neki kažu da je najvažnije moći se pogledati u ogledalu. Kakva glupost! Pa i ubica, lopov i prodavač droga se svaki dan ogleda u ogledalu i gizdavo promatra kako mu najnovije odjelo od Calvin Klein stoji i prolazi pored prosjaka s podignutim nosom.

Ja stvarno ne znam u čemu je smisao života ove planete!!! U čemu je smisao ljudi koji na njoj žive! Ja ne znam u čemu je smisao moga života, jedino što znam je da se moram i ovaj dan kroz život tako progurati da nisam razočarana, ljuta ili žalosna. To je svakodnevna borba. I svaku noć kada legnem u krevet sretna sam da je i taj dan bez nekih velikih problema prošao. PROŠAO … rijetko kada želim vrijeme zaustaviti. Shvaćaš što želim reći?

Zato je za mene Putin jedan bijednik kao i drugi diktatori pored bivšeg ukrajinskoga Viktora Janukovyča. Kolika bijeda je taj čovijek koji je u jednoj od najsiromašnijih zemalja u Europi dao pozlatiti svoju palaču, koji je svojoj ljubavnici i vanbračnoj 11-to godišnjoj kćerkici omogućio najluksuzniji život u tom zlatnom kavezu i sakrivao ih?

Kolika bijeda je Tito bio koji je dnevno u ogledalu ogledao svoju transplantiranu kosu i kod svojih protivnika tražio dlaku u jaju!

Nema mnogo ličnosti na ovome svijetu koje bih ja rado srela, dvije su odavno umrle a to su Josip Frank, hrvatski političar, Tin Ujević , hrvatski pjesnik i papa Franjo.

Eto toliko je moj svijet malen, reduciran na tri ličnosti, nekoliko prijatelja i moju obitelj.

Naravno u tom mojem malom svijetu imaš i ti svoje čvrsto mjesto.

Pusica

Tvoja Marica


Naslov: Zašto propada seljački stalež?
Autor: Marica - Ožujak 17, 2014, 21:03:16

Zašto propada seljački stalež?

Svaka se država mora brinuti za poljodjelstvo, budući da je poljodjelstvo temelj države.

Država, gdje je poljodjelstvo na niskom stupnju, ovisna je o drugoj državi. Naprotiv država, gdje je poljodjelstvo dobro razvijeno, jest neovisna o drugoj. Zemlja, koja ne može hraniti svoje stanovništvo, propada ne samo obzirom na gospodarstvo, već i obzirom na prosvjetu. Prosvjeta najbolje cvate ondje, gdje je blagostanje. Povjest nam je u tom najbolja učiteljica.

Ne može biti ni govora o blagostanju naroda bez dobro razvijenog poljodjelstva. Premda je poljodjelstvo temelj društvenog blagostanja, ipak se ono danas ne isplaćuje. Koji je uzrok tomu zlu?

Kapital!

Socijalno pitanje je i gospodarsko pitanje, te mnogo zlo ima u gospodarskom zlu svoj početak. S jedne strane vidimo u svijetu nekoliko ljudi, koji imaju sve bogatstvo u rukama (kapital), s druge pako strane vidimo veliko mnoštvo ljudi, koji skoro ništa nemaju osim mnogo djece ("Proles" latinska riječ, koja znači potomstvo, djeca. Otuda i riječ proletarijat).

Kapital ne pozna ništa osim dobitka. On je podložio čovjeka stroju i novcu. Mrtva stvar ima vlast nad čovjekom, koji je razumno bíće!

Kapital je uništio radnika, zanatliju i seljaka. Uništio je radnika, jer je strojem nadomjestio njegov rad.

U borbi slabiji jačemu podlegne. Tako je zanat-lija podlegao kapitalu, jer se on ne može natjecati sa strojem, koji ima strašnu jakost i radi bez prestanka.

Svjetovni promet, koji je posljedica kapitala, poplavio je trgove s tuđim stvarima. Prije je svaki svoje stvari kod kuće prodavao. Kapital, koji radi strojem, ne može prodati svoje stvari kod kuće niti u svojoj državi, te je radi toga potražio svjetska trgovišta.

Seljaku se već danas ne isplaćuje obrađivati zemlju. Radi toga počeo se seliti u Ameriku, pa nam prijeti seljačka propast.

Budućida je seljački stalež od svih drugih najjači i najzdraviji, dužnost je države pobrinuti se za taj stalež. Kapitalu treba zakonom opredijeliti granice.

Seljaku mora se pomoći naukom, tehničkim usavršenjem njegovih sprava, racijonalnim obrađivanjem, te carinom braniti domaći proizvod. Bez carine uslijed slobodne konkurencije seljak ne će moći napredovati.

Ako i budu neke stvari skuplje, uza sve to bolje će se napredovati.

Fugošíć, Pučki prijatelj 30. prosinca 1911

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Benzin%20poskupio-traktor%20crkao.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Benzin%20poskupio-traktor%20crkao.jpg)
Götz Weidenroth • www.wiedenroth-karikatur.de

Kapital znači ekonomska snaga,
on je oružje s kojim se borimo za uspijeh.
Oswald Sprengler, 1942



Naslov: Katolička í bezvjerska štampa
Autor: Marica - Ožujak 18, 2014, 00:37:01

Katolička í bezvjerska štampa

Dobro znadeš, da se danas dijele ljudi prema tomu, da li vjeruju ili ne vjeruju. I jedni i drugi hoće da osvoje javno mnijenje. A to je danas moguće jedino pomoću štampe.

l vjerni katolici i prikriti ili neprikriti bezvjerci nastoje svim silama, da preko novina ucijepe u srca čitaoca svoje nazore. Pa zbilja, bezvjerska je štampa velesila. Bezvjerci su dobro računali, a žalibože i - uspjeli.

Nije ni čudo!

Čitaj danas, čitaj sutra iste klevete proti crkvi i njezinim službenicima, nije moguće, da ne ostane u duši naročito neukog čovjeka neki trag. Bezvjerska je štampa veoma raširena. Zato i ima toliko ljudi, koji u svom životu rijetko kada vide crkvu iznutra. No, hvala Bogu, počela se je u zadnje vrijeme jačati i širiti i katolička štampa. Cilj katoličke štampe jest, da pobija krive nazore, koje širi bezvjerska štampa, te da usadi u srca čitatelja kršćansko shvaćanje životnih ciljeva.

Sveto i uzvišeno je apoštolstvo katoličke štampe!

Katolički novinar prikazujući dnevne događaje osuđuje opačinu, a uzvisuje krjeposne čine. Sav tok činjenica promatra sa stanovišta vječnih istina. Nije mu ljudsko djelovanje sapeto željeznim zakonom neumoljive sudbine, već dobrostivošću Providnosti Božje. To zdravo shvaćanje života širi među najšire slojeve, da izliječi rane, od kojih današnji svijet boluje.

Podupirajmo katoličku štampu!

Kao iskreni katolici budimo apoštoli katoličke štampe! Pretplaćujmo se samo na izrazito katoličke novine. Nemojmo naručivati ni takvih novina, koje nijesu ni za Boga ni proti Bogu!

Kako može čovjek biti ni za Boga ni proti Bogu?

Svaki je čovjek stvoren od Boga, djelo Božje. Zato, htio to ili ne htio priznati, stupa, čim se rađa, u neki odnošaj prema Bogu. Taj odnošaj uređuje vjera. Svaki čovjek mora prema tome biti vjeran Stvoritelju.

Nema ljudi bez vjere u pravom smislu riječi. Ili si za vjeru ili proti vjeri! Trećega nema!

Stoga su one novine, koje se na vjeru ne obaziru, koje vjeru niti napadaju niti brane, jednako pogibeljne, ako ne još i više, kao i očito protuvjerske novine. Obično takve novine onako pišu, jer dobro znadu, da bi ih većina pretplatnika ostavila, kada bi otvoreno nastupile proti vjerskom uvjerenju.

Neiskrenost jest značajka takvih novina. Nemoj im dakle vjerovati, vrati ih natrag, pa pretplati se na novine, koje u luči katoličkih načela prate razvitak dnevnih prilika. Znaj, da pobjeda katoličke misli jest samo pobjeda katoličke štampe!

Pučki prijatelj 30. prosinca 1911
(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Novine-3.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Novine-3.gif)

Kršćanska teologija je baka boljševizma.
Oswald Sprengler, 1942



Naslov: Komadić iz moje današnje elektronične pošte
Autor: Marica - Travanj 20, 2014, 10:06:47

Komadić iz moje današnje elektronične pošte

Sunce moje rođeno, pametno i drago,

upravo čitam na portalu 'Hrvatske kulturne zajednice u  Švicarskoj' pisma posjetitelja (diskusije) i odmah se sjetih tebe.
Ti pozdravljaš sa BOG! i to je korektno bar za mene i kako vidim ima ih još koji ne vole neke izmišljene pozdrave:

Odgovor HKZ:

Poštovani normalni, pismeni i školovani Hrvate u Švicarskoj,
prije svega, mi Vam nismo ništa poslali! Ali, kada ste si već dali toliko truda upozoriti nas na našu nepismenost, odgovorite nam na pitanje. Što Vam se ne sviđa, tekst ili inicijativa? Tekst je nevažan i Vi ga slobodno sastavite po svojoj želji. Važno je samo odobravate li Vi zabranu ulaska MPT ili ne? Ako ne odobravate, onda ćete nam poslati svoj individualni tekst protesta. Ako ga odobravate, onda ne tražite ispriku u navodno katastrofalnom tekstu, nego imajte hrabrosti reči - zabrana ulaska je opravdana!
HKZ, Upravni odbor

P.S.
Normalan, pismeni i školovan Hrvat zna da se nepoznatim ljudima obraća s "Vi", a ne "ti". Zna također da se ne kaže "bok" (komunistička krivotvorevina), nego Bog (Bog s Vama, Bog i Hrvati). Još malo ispravaka? 'Molimte' su dvije riječi (ne jedna), kaže se tekst - a ne text, i na kraju pisma dolazi potpis!


Izvor: http://www.hkz-kkv.ch/vasapisma.php

I ti kažeš da sam ja stroga. Ma ja sam mekana ki kruv kaj se ji.

Pusica

_____________

... Hahahaha Vidi kako su ljudi stvarno ludi.

Pa valjda je bitan sadrzaj a kada bi se islo na pismenost i nepismenost po njihovim mjerilima onda bi 99 posto kugle zemaljske bilo nepismeno.

"bok" vec je to od uvjek , kako ja pamtim , purgerski pozdrav koji su onda i nasi skolarci "gastbüffleri" u Zagrebu  prisvojili tako da i danas Otocac i Gospic imaju svog "Boka".

Ajoj kao da nema drugih problema.

Ja naprimjer najvise volim kada Sqiptari govore nasi. Razumijem ih a zvuci jako egzoticno. Hahahaha

Pusica uskrsnja od ....

_____________

Dragi moj ...,

ja nisam baš neka prevelika njegovateljica običaja, a ako da, onda njegujem običaje raznih naroda koji su se nekako došuljali do mene. Samo znam da se Bog "uzima u usta" samo onda kada mu se moli ili ako ga se slavi. Tu tradiciju slavljenja sačuvali su Bavarci do danas u svojem pozdravu; za njih nije "dobar dan" nego "Grüß Gott".

http://en.wikipedia.org/wiki/Gr%C3%BC%C3%9F_Gott

Ja sam u Vinkovcima svećenika i časne sestre pozdravljala sa "Hvaljen Isus". Danas to ne činim, kao ni "Ljubim ruke", kod nikoga jer ljudi, iako se dnevno mole i trče u crkvu, su nevjernici a i čovjeka "čistih ruku" nisam još srela.

Svako iskrivljivanje pojmova mi je apsurdno kao i "purger" jer purger je izveden iz njemačke riječi "Bürger" (lat. civis) – stanovnik jednog okružja. Bürgeri ove planete smo svi mi bez obzira na religiju i boju kože. Zato, ako uopće, ja i dalje koristim riječ "burger" jer mi je njeno porjeklo jasno i logično.
Sve što mi nije logično odbacujem daleko od sebe bez obzira što o meni neki pametnjakovići misle.

No, što je najvažnije pa čak i sramotno; uzimati Boga u najobičnijem razgovoru u usta. Bog nije naš susjed.

S Bogom!

Po šiptarski: Ili voljim ili koljim! Hahaha



Naslov: Odg: Komadić iz moje današnje elektronične pošte
Autor: Marica - Travanj 20, 2014, 13:46:31

Komadić iz moje današnje elektronične pošte

.......
Bog te pomogal.
Bog ti dal sricu i zdravlje.
Pomozi Boze i majko Bozja.
Neka ti Bog bude u pomoci.
Faljen Isus i Marija.
Bog s tobom.
Bog te blagoslovil…..

Mare i ja sam odrastao s ovim pozdravima i oprostajima. Zeljama i ispracajima. Ja ne znam dali se Bog treba uzimati u usta samo onda kada se moli ili bi ga cesce trebali prizivati u dobru i u zlu.

Ljubiti ruke nekomu o tome necu jer sam pobornik misljenja das mo svi na ovoj kugli zemaljskoj  jednaki. A ljubljenje ruku ili klanjanje je za mene samo "tvar dobrog odgoja i lijepog ponasanja kao i postovanja", a moze biti i podvrgavanje, podlizavanje i lazna servilnost. Zavisi tko kome ljubi ruke.

Nekom zazeliti "Dobar dan" nije valjda nesto lose, a "Grüß dich Gott" ili "Begrüße dich" ili "Auf wiedersehen"  ili "Gott sei mit dir" .....ja mislim da su svi ovi pozdravi u redu i da "Küss die Hand" isto tako odgovara zavisno o situaciji.

Za mene je uvjek vazno da pozdrav i oprostaj dolaze od srca. Da mi netko stvarno zeli ono sto mi kaze a ne da je to samo fraza jer smo galantni prema drugima.

U Austriji pozdravljaju 90 % ljudi sa "Servus, wie geht’s"  iako je svima svejedno jel ti je lose ili dobro. Ja na takve pozdrave nikada ne odgovaram jer znam da se onom preko puta ...hm...za moje dusevno i tjelesno stanje.

Sto se "Purgera" ili "Bürgera" tice okrznuo sam se o njih samo zbog toga jer je u Zagrebu i okolici taj pozdrav s "Bok" ili "Bokic" isto tako fraza kao i u Austriji "Servus".

Ipak – mi se trebamo nekako pozdravljati pa bilo ovako ili onako.

In diesem sinne Küss die Hand gnädige Frau Marica und und schönes Osterfest.

PS. Svaki puta kad me oslovis s "......" dobijem jednu po Tintari. Hahahaha
Pusica

________

Dragi moj,

sada si sam potvrdio, da me još nikada nisi doživjeo ljutu jer ni približno slično tome ne oslovljavam nikoga kada mi se tlak digne.
Ustvari kada mi nešto ne paše (od njem. passen) onda se zašutim, okrenem i odem ili zapp (kliknem) i isključim se. To ja kod tebe do danas nisam još nikada učinila, a znam da si ti kod mene već nekoliko puta imao razloga. No to pokazuje tvoju pravu veličinu: tolerancija je tvoja najveća vrlina. Jesi li ti stvarno Ličanin? Hahaha

Ma čuj, meni je to malo sa dozivanjem Boga pretjerano jer ni Franjevci ili Papa ga ne uzimaju tako često u usta. A mi psujemo Boga isto toliko koliko mu se molimo. Čak i majka kaže svome djetetu, kad nešto loše napravi: Ubio te Bog ...

Zar ne ide u normalnom razgovoru ništa bez "ubacivanja" Boga? Mnogi ga u razgovoru toliko puta spomenu kao ja "pa ..." ili "ma ..."

Tito je Boga često stavljao u usta: "A Boga mi ..."; "Ma Boga ti ...". Titu ne zamjeram jer za njega Bog nije imao neko posebno značenje.

Grlim te čvrsto.

PS: Moj članak o Ferdi Kikerecu čeka na neke podatke pa sam prešla na temu "Čitanje nije popularno nego klikanje po internetu" i na "Vrste ovisnosti među kojima je i Internetseks". Ha! Što kažeš na to? Ma nećeš valjda reći: Mare, ubio te Bog dragi! Hahahaha

PS: Po starom hrvatskom pravopisu pisalo se i izgovaralo "Zagrebčan" a ne kao danas "Zagrepčan". Pa, jeli Zagreb - Zagrep?

:ljubimte


Naslov: Odg: Komadić iz moje današnje elektronične pošte
Autor: Marica - Travanj 20, 2014, 18:22:08
Komadić iz moje današnje elektronične pošte

Necu Mare necu.

Ali Internetseks, Bog neka mi oprosti (hahaha), ca ti je to?
Kako se moze preko interneta seksati?

Boze dragi jima svacega, ca bi rekle nase stare babe.
 
Bice svega i svacega. Ma niece ovo na dobro izac. Vrag znal ca se uovo spriema i ja mislim da ce bit smak svita. Ma se prvo ispod popluna i biljca to delalo a sada …ajoj Boze. Pa kako cedu se dica uonda radjat.
Na televizoru ?
Ma ajde budi pametna.
Nima nis od tuoga, kako si ono rekla, internatuovoga seksa. Kad Mate duojde kuci lipo me privali preko gumile pa ajde. To je to. A ne taj vrag, nek mi Buog dragi pomoze, seks.
I uonda je jos bilo iza lieske. Po moguce u gaju iza bukvica ako je bil malo deblji. Pa u bujadi i tako. A ne preko tie skatule.

Ma ni ni cudo da danas samo munjena dica dolazidu na svit i da jima svuda rata i zuluma. Pa kako niece kad se preko kistre dica deladu......

Hahahaha Mare da si u Krizpolju ovako bi te one nase filozofkinje ocerupale.

A Vlade Birt bi odma naskocil.
Ma jebiga, pa kako ces to napravit. Ma se dica deladu u krevetu, a ne preko Interneta.

Zna Vlade sto je internet jer je malo pouceniji od nasih seljanki "odozdol".
Ali vidis Mare sto god mi o nima rekli oni znaju sasvim sigurno kako se djecica prave.

Sasvim sigurno. Hahahaha

____________

Dragi moj,

pa, vidi ti zla kako ti iz ozbiljne teme i problema napravi šalu. I onda da ga još malo pretjeraš, počeo si da seksualni čin reduciraš samo na "produkciju potomstva". Sada pričaš kao neki stari lički svećenik koji je u crkvi uvijek tvrdio: "Svaki seks služi u konačnici samo za pravljenje djece. Inače je seks grijeh".

Pa ako je u pitanju populacija ili obstanak jednog obiteljskog prezimena, onda je puno plemenitije dvoje-troje gladne, gole i bose djece posvojiti. Afrika, Rumunija i Rusija je puna takve dječice koja čekaju da im netko omogući normalan život.

Ali to nije tema mog idućeg posta. Tema je ovisnost općenito. Jedna vrsta te ovisnosti je i internet seks. Zar nisi nikada na televiziji vidjeo reklamu: "Nazovi 666666 ... "

Internet pornografija je ozbiljan ekonomski faktor.
-   Globalni godišnji promet od porno industrije se procjenjuje na 57 milijardi dolara.
-   Svaki dan ima 68 milijuna porno zahtjeva na Internet tražilicama.
-   100.000 stranice sadrže dječju pornografiju.

42,7% odraslih korisnika već su posjetili pornografske web stranice. Ja se u tu cifru ne ubrajam ali za moje poznanike iz svih društvenih slojeva ne mogu garantirati.

Ako to nije ovisnost i to gorja nego li ovisnost od kofeina i nikotina, onda ti nisi shavtio o čemu ja pričam.

Budi dobar!


Naslov: Odg: Komadić iz moje današnje elektronične pošte
Autor: Marica - Travanj 20, 2014, 19:45:06

Draga Mare.

.... Kriv je odgoj i razumijevanje svjeta onakvog kakav je. Zivjeti u i s prirodom. Ne skupljati milione Eura i ne otimati onima koji ih i nemaju.
Humanost i socijalnost.
Zivjeti ZAJEDNO i ne plasiti se nepoznatog. Izbaciti MOJE i TUDJE iz nasih rjecnika.
Mi sebi iz generacije u generaciju odgajamo sve vise monstruma, a onda se cudimo kako je ovaj svjet brutalan.

-   Dali se itko od nas zapitao na danasnji dan, dok smo jeli i "slavili" uskrsnuce Isusa Krista koliko nas nema ni za juhu bez priloga.
-   Dali pomislimo na ljude koje je sistem progutao. Koji nisu shvatili da moraju bit grabezljivi da bi zivjeli i prezivjeli.

-   Koliko ljudi u Africi upravo sada pustaju zadnji dah i umiru od gladi. Bez obzira koje vjere bili.
-   Koliko upravo sada pogiba od ruke nekog vojnika koji ni sam nezna zasto je upravo sada nekoga ubio. A mozda se nalazi nekoliko tisuca kilometara udaljen od njegove "domovine".
-   Koliko ljudi upravo u ovom trenutku gubi zivot u ime Isusa Krista i ostalih svetaca.
Pa zar je to taj Krist zelio?
Imas ti pravo. Treba nas sve uciniti neplodnima.

Mi se danas ljutimo kada, od dvadeset sorti sira, u trgovinama nestane jedne vrste.
Mi se plasimo da pored punih regala upravo ne nestane naseg "omiljenog" jela.
Jagoda ima usred zime.
Banane rastu na Sjevernom polu.
Svega imamo u izobilju i jos nam se guza rasirila za jos vise.
Iskoristavanje malih ljudi  ovoga svjeta od nekoliko "VELIKANA" kojima se mi onda jos i divimo i kada ih slucajno sretnemo na ulici molimo za autogram. A ujamio nam je pola place i nije nam isplatio niti jedan prekovremeni sat. Pa all in je sada u modi. Radi se za bagatelu dan i noc i tako "VELIKANI" ubijaju jednim udarcem nekoliko muha.
Kao prvo zajebu drzavu za porez na dohodak radnika.
Kao drugo jer taj radnik radi 300 sati mjesecno i uzima automatski drugom radniku radno mjesto sto drzavu sjebe za jos jedan porez na dohodak.
Neradnika mora drzava izdrzavati.
Kriminalitet raste .....................

Joj nemogu dalje.
Da sam mlad postao bih novi Robin Hood ili Che Guevara

Pusica

__________

Dušo draga,

da sam ja mlada i moćna, sve bi bilo kao što je danas: jedni bi gladovali a drugi se prežderavali. Ja sama ne bih, ni da mi je atomska bomba u rukama, mogla ovaj svijet promjeniti – samo ga smanjiti, a svi nesretni i nezadovoljni ostali bi i dalje pasivni.

Gdje su Uskrsni prosvjedi za kršćane u Siriji?
Zašto nitko ne sruši Putina?

Da sam ja danas mlada ... sve bi bilo kako je, samo ja ne bih bila ista!

:zeko


Naslov: Praznik rada
Autor: Marica - Svibanj 01, 2014, 13:38:59

Praznik rada

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Bez%20posla1.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Bez%20posla1.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Bez%20posla2.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Bez%20posla2.jpg)

Prije 128 godina borili smo se za radna prava,
a danas se borimo za pravo na rad ... pod bilo kojim uvijetima.
Zemlja se vrti u krug!  :razmisljam



Naslov: Odg: Praznik rada
Autor: Marica - Svibanj 01, 2014, 20:15:48

Praznik rada

Bog Mare
Evo me umornog i iscjedjenog kao stara krpa otiraca.
Danas je “praznik rada”.
Za koga ?
Za one koji ionako puno ne rade.
Nijedna kancelarija, nijedan cinovnik, nijedan “manager” i nijedan koji se na ledjima radnika obogatio nije danas isao na posao.
Praznik neradnika i lijencina.
Praznik vjetropira koji zajebavaju posten narod.
Cast izuzecima koji su morali danas cistiti kanale, posluzivati gospodu i servirati im hranu i pice, cistiti stanove i vile, penthouse i dvorce ….
Dok su “radnici” uzivali u jednom danu koji je onima  koji danas rade bio namjenjen.
Jadan praznik neRADA.
Marko


Naslov: Odg: Crni i plavi Ličani
Autor: Marica - Svibanj 01, 2014, 20:18:42

Bog Markiću!

Dugo se nismo čuli, pa sam tražila Grgu Zlatopera sa "Glas Amerike" u nadi dali će mi on javiti jesi li ti živ i zdrav.

I kao da si znao, ti se javi i to umoran kao neki stari djedica.

Zaboravio si navesti neke, osim lječnika u bolnicama, koji također danas rade: Stražari u zatvorima! Vidiš kako nam lijepo čuvaju naše kriminalce poput Marine Lovrić Merzel.

Marina, Marina, pa i straža ti je fina!

Koji luksuz!

Ja bih stražarima dala danas slobodno, Marini stavila okove na noge i potjerala ju da danas riba zatvorske podove.
Pa zar mi nismo čisti narod!? Bez mrlje!?  :metem



Naslov: Laž vlada Vladom
Autor: Marica - Lipanj 03, 2014, 09:22:22

Dobro jutro Marko!

Ma tko se je to moj božji tako rano ustao (03.06.2014 05:37) ?

Kada će ta besmislica, da živimo za rad, prestati?
To ne može biti smisao života. Rad ne bi smijo zauzimati više od 1/3 našeg života. No to nije tako i iz dana u dan je sve gorje. Skoro u svim 'razvijenim' zemljama ljudi, da bi se održali na vodi, danas moraju imati tri radna mjesta.
Tko je tomu kriv: skupoća ili naša pohleponost za sve više i više ili naša želja ne ispasti iz one mreže i kruga do koje smo dogurali s mnogo truda?

Ja imam ormare pune odjeće koju nisam nikada obukla, a i dalje ju kupujem i stavljam u ormar. Jednog dana ću sve to morati izbacati i napraviti prostora za novo. Zar je to normalno? Nije!!!!!
Moja jedina isprika za tu ludost je, da je to samo nadoknada za neispunjene snove: život na nenastanjenom otočiću. Mislim da se iz ove struje "brže i više" mogu samo izvući ako se odstranim iz ovog lažljivog, podmuklog i 'gladnog' društva, društva kojem bih ja samo kao potrošač nedostajala, društva koje uništava smisao života.

Iako imamo iz dana u dan bolje i više, mi smo sve prazniji, siromašniji, hladniji i lažljiviji. Laž je prevladala sve!

Jesu li naši političari s vremenom postali veliki lažovi jer su uvidjeli da se na laži dobro profitira ili je to urođeni dio njihovog karaktera? Kuda će nas sve te laži koje vladaju Vladom, politikom, industrijom, medicinom … dovesti?

Ali kako se vratiti na polaznu točku bar u moralnom smislu?

 :ljubimte


Naslov: Lav i div
Autor: Marica - Lipanj 04, 2014, 21:43:38

  Dvoboj

Mili Bože što to vidim?
Eno Zoran kao lav
Sad na Slavka pištolj peri,
A Slavko drhće sav.

Ali i Slavko pištolj peri
Na Zoranove 'male' grudi.
Misli Slavko: "Ubit ću ga!
Smrt protivniku tomu budi".

Komadina Zlatko s jedne strane
Motri Slavka drhtuć od straha.
Josipović Ivo s’ druge strane
Motri Zorana svog junaka.

Kad je znak dan im bio
Slavkov pištolj krahnu: tresk!
A iz pištolja Zoranova
Tek da kokot šapnu: hresk!

Uzdrhtao se Komadina
I na travu skoro pao,
Mislio je dragi drug:
Sad je Slavko žvot dao!

Krv Slavku ruku obli
A na licu smrtna blijeda.
Misli jadan: Mili Bože
Ja ću umrijet prije reda!

Hrabrog Slavka pištolj grmnu,
začuo se strašan puk!
Pa umjesto Zorana on pogodi
Šesti prstac svojih ruk!

Zoran opali još jednom
U Slavkovu grud
Ali Zoranov metk frknu
Dragi Bog će znati kud.

Dugo ne potraja …
Vidi Slavko da je – živ,
pa uzdahnu: "Bože dobri!
Nisam znao da sam div".

Zoran misli da je junak
Jer je živ i zdrav
Te se prsi kao vitez:
"Ja sam pravi lav!"

Po saboru glas se ori:
"Dvoboj prošo - jedan ošo!
Sada nek' svak potpiše,
da za ovu Vladu diše".

… A tko to ne može
Neka dalje oštri nože.

 :haha 


Naslov: Kradljivci u našem društvu
Autor: Marica - Lipanj 14, 2014, 19:53:27

Kradljivci u našem društvu

Tko zapravo krade što i zašto? Ovo pitanje postavila sam si čim sam dobila sliku s lancem privezanog i zaključanog dječjeg bicikla.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Zakljucani%20djecji%20bicikl%20u%20Zagrebu%2013_6_2014-14_19%20h.jpeg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Zakljucani%20djecji%20bicikl%20u%20Zagrebu%2013_6_2014-14_19%20h.jpeg)
Zaključani dječji bicikl u Zagrebu 13.6.2014 u 14:19  

Ako dobro razmislim, onda moram reći da je 'krasti' dio naše naravi jer mi iskorištavamo (krademo zemlju, krademo vodu) bez da pitamo našu planetu smijemo li i koliko joj smijemo ukrasti.

Mi vodimo ratove, ubijamo da bi ukrali drugom narodu sve ili bar komadić. Razlog svim napadačkim ratovima je zavist. Ona je jedna od najvećih, negativnih osobina svakog stvorenja. Podsjetite se "zavisti za hranom" među životinjama.

Od pamtivjeka krađe je pripadala čovjeku kao i njegova kultura. Tako je pljačka grobova u drevnom Egiptu, u Kineskom carstvu i u drugim državama bila unosan posao od kojega je mogla cijela obitelj živjeti.

Svaki kradljivac ima drugi razlog zašto krade. Ovo su glavni:

-   Iz nužde
-   Zbog uzbudljivost
-   Zbog bolesti (kleptomanije)
-   Zbog nedostatka novca (za sebe ili kao poklon)
-   Iz pohlepe
-   Iz zavisti
Ali za oštećeníka je oduzimanje imovine uvijek samo gubitak - šteta.

Današnje kradljivace i u našem (za razliku od islamskog /sariqa) društvu možemo podijeliti na četiri značajne skupine.

1.   Djeca:
Većina od nas imala je priliku uhvatiti ili vidjeti djete kako krade. Šteta kod ove skupine je prilično ograničena jer nestaju posebno mali djelovi i u malim količinama. Razlog je nedostatak džeparca ili siromaštvo roditelja koji određeni predmet (igračku) ne mogu djetetu priuštiti.

2.   Starici:
Iako se pri krađi rjeđe nego djeca uhvate osobe u kasnoj životnoj dobi, oni kradu isto toliko često jer sa svojom ograničenom mirovinom dnevno moraju razmišljati: kruh ili lijekovi. Starija generacija krade većinom hranu. Prouzročena šteta je prilično ograničena. Mnogi od ovih starijih kradljivaca krade iz "dosade" ili da dobiju bar malo pažnje.

3.   Maloljetnici i maloljetni stranci:
Sa "strancima" u ovom slučaju mislie se posebno na izbjeglice i Cigane. Pojedinačno su oni bezopasni. U skupinama su "hrabri" i provociraju, vrijeđaju i napadaju. Najčešće kradu mobitele i svu robu s markom. Prouzročena šteta je i kod ove skupine prilično ograničena ali je izuzetno visok potencijal za nasilje i stalne provokacije.

4.   Narkomani:
Tipičan džanki je star između 30 i 40 godina i treba novac. Mnogo novca! Droge su skupe. Dakle, on krade isključivo skupu robu: parfeme, skupu kozmetiku, skupe alkohol marke, kavu i duhanske proizvode. Ovi produkti su na crnom tržištu, zbog PDV-a od do 25 posto koji nije obračunat u cijeni, vrlo traženi i lako se prodaju. Šteta kod ove krađe je ogromna jer ukradena roba mjenja vrlo brzo vlasnika – dilera - potrošača. Ovo nisu pojedinačni slučajevi jer ovisnici trbaju redovito - dnevo puno novaca. Jedanom ovisniku kokaina je potrebno do 250 € dnevno za financiranje svoje ovisnosti. To znači da su mu mjesečno potrebne skoro tri Milanovićeve plaće.
Crack ovisnik kupuje dnevno u prosjeku pet kamenčića od 0,1-grama po 10 €. Dakle njemu je dnevno potrebno 50 €.
Ti ljudi su po mom mišljenju pored političara (ekonomski) najopasnija skupina kradljivaca.

A onda imamo još i ljude koji nam kradu energiju – "krv piju"

Dakako da nam takvi ljudi nanose psihičku i fizičku štetu, a s time i ekonomsku štetu jer tko je bez energije, tko je bolestan taj postaje podrtina od čovjeka.
Te kradljivce energije - krvopije - teško je prepoznati. No, ako se u nečijoj blizini ne osjećamo ugodno jer zrači nešto negativno i širi paniku i stres, ako se osjećamo nakon dodira s njim bespomoćnim, umornim, depresivnim ili razdražljivim, onda sigurno imamo s jednim kradljivcem energije posla. Za razliku od svih drugih skupina ovi kradljivci su nam poznate osobe iz naše najbliže sredine: dijete, roditelji, bračni drug, poslodavac itd.
Žrtve tih kradljivaca su često nesigurni ljudi koji su naivni, dobroćudni i vrlo lako se utječe na njih. Žrtve mogu također biti ljudi koji rado pomažu, koji ništa ne zahtevaju za sebe, jer je bezuslovna ljubav njihov duhovni cilj. Iz toga često nastaje takozvani pomagački sindrom.
Kada prepoznamo da je u našoj sredini kradljivac naše energije, trebamo ga se osloboditi. Ali kako ako je on rođeno dijete?

Puno lakše je prepoznti kradljivce u politici.

Ako političari ne zastupaju želje naroda, ako rade isključivo za svoj račun onda su i oni kradljivci. "Kako se naši političari i stranke obogaćuju - i nas prodaju" tu temu je jako dobro u svojoj knjizi opisao Mathew D. Rose.
Rose pruža diferencirane analize, otkriva na osnovu mnogih primjera kako je politički establišment pretvoren u organizirane gospodarske grane u kojima se vrlo brzo razvija profit, ukamaćenje i karijera. Upitne strančke donacije, dvostruke funkcije zastupnika koji su ujedno i lobisti, ili "smaknuti" političari koji, po principu kružnih pokretnih vrata (revolving door), preuzimaju dobro plaćene pozicije u gospodarstvu - u istom području u kojem su prethodno politički djelovali. Sve to su mogućnosti s kojima se pune džepovi političke elite.
Za imovinu Ive Sanadera morao bi jedan lopov mjesečno ukrasti 32.353 € i to 8,5 godina tj. 102 mjeseca da bi na kraju imao 3.300.000 €. Što to znači? Skoro svaki lopov bi rado odležao 8,5 godina za ovolike milijune !

No, moram napomenuti i Robin Hooda koji je najprije opisan kao pohlepni pljačkaš zatim kao "kralj lopova" te domoljub sve do borca i hranitelja siromaha.

I na kraju imamo još onu skupinu (ali bezopasnih) ljudi koji nama kradu vrijeme.
A ponekad mi sebi sami moramo ukrasti vremena za ... živjeti.

_____________

http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/235475/Koliko-svaki-mjesec-placamo-premijera-i-ministre.html

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Korupcija-Mathew%20D_%20Rose.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Korupcija-Mathew%20D_%20Rose.jpg)  
Mathew D. Rose:
"Korrupt? Wie unsere Politiker
und Parteien sich bereichern -
und uns verkaufen".

Heyne Verlag, München 2011,
317 Seiten, 19,99 Euro




Naslov: Pošten budi
Autor: Marica - Lipanj 16, 2014, 01:11:32

Pošten budi

Što je tuđe, ti ne želi.
Ne ukradi! - pošten budi!
Pa će tebi uvijek mjesta
Kod čestitih biti ljudi.
Da pod Bogom ništa nemaš,
a poštenje kad te resi
ti si sličan i podoban
anđelima na nebesi.
Sve što vidiš da je tvoje
A da ne znaš za poštenje,
Kukavica jesi ipak,
Nevoljno si tad stvorenje.
Nek pošteno uvijek bude
Svako brate tvoje djelo,
Neka ti je lice svjetlo,
Nek je vedro tvoje čelo!
Poštenjem se kuće diče,
Od koljena do koljena,
A sramote žig ne čezne,
Što je sunce nebesima,
Rudam drago što je kamenje,
Što je ljiljan pramljeću,
To čovjeku jest poštenje!

J. Kapić
Hrvat, 15. svibnja 1902



Naslov: Što se da naslutiti iz Gotovina-Milanović rukovanja?
Autor: Marica - Lipanj 23, 2014, 23:13:55

Što se da naslutiti iz Gotovina-Milanović rukovanja?

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Rukovanje%20Milanovic-Gotovina.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Rukovanje%20Milanovic-Gotovina.jpg)

Rukovanje obično traje tri do četiri sekunde. Više ne. Dugotrajno rukovanje je rezervirano za bliske prijatelje. Pri rukovanju se nikada ne smiju ruke tresti ili ljuljati jer rukovanje je jedan neverbalni signal tko smo i koje su nam namjere.

-   Ali što znači uzeti ruku sučelnika s obje ruke?
-   Kod poslovnog pozdrava je takva gesta neprimjereno i nerazumno zadiranje u privatnost – ljepiti se – nuditi se – biti podložan – bliskost – povjerenje - zagrljaj.

Tako pozdravlja - privlači mušteriju "trgovac rabljene robe" na sajmu ili osoba (žena, Papa) koja želi izraziti svoj osjećaj - ljubav.

A Milanović?

Njegovu gestu intepretirajte sami.


Naslov: Kako Kićo zna s koliko žena je Mick spavao?
Autor: Marica - Lipanj 29, 2014, 11:49:38

Krunoslav Kićo Slabinac: Spavao sam s više žena od Micka Jaggera!

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Kico%20Slabinac.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Kico%20Slabinac.jpg)

http://www.glas-slavonije.hr/239817/9/Spavao-sam-s-vise-zena-nego-Mick-Jagger

Zašto se većina muškaraca hvalisa s njihovim seksualnim iskustvima?

Mene to pitanje ni najmanje ne interesira i o toj temi najmanje razmišljam ali šokiralo me je hvalisanje Kiće Slabinca kojeg nakon ovakvih izjava gledam kao velikog kompleksaša koji kompenzira svoju nekadašnju veličinu s malim spektakularnim seksualnim aferama. Tipičan Napoleonov kompleks!

Jesu li muškarci nevjerniji od žena?

Jedna od najčešćih zabluda je da su muškarci nevjerniji od žena.

Muškarci ne mogu biti nevjerani ako i žene nisu nevjerne. Koliko ima oženjenih muškaraca toliko ima i udatih žena i nije bitno je li žena ili muškarac u potrazi za izvan bračnom vezom. Ali obadvoje radije varaju njihovog partnera sa oženjenom/udanom osobom nego li sa neudatom jer kod udane/oženjene osobe je opasnost puno manja od napadanja, teroriziranja i ucijenjivanja. Iz tog razloga danas se mnoge (ne sve) atraktivne, simpatične i imućne žena ne želi udati, cijene svoju slobodu iznad svega. Dok i najzgodniji muškarac ne želi ostati neoženjen jer nije dovoljno samostalan i potrebna mu je, za savladati svakodnevicu, njegova "bolja polovica" - supriga. No i najzgodniji muškarac ima svoje komplekse, neki je veći a neki manji tj. u pitanju je uvijek njegova "veličina".

Žene vole "afere" i jednako su znatiželjne kao i muškarci. Broj njihovih "žrtava" je podjednak. Ali zašto se muškarci rado hvalisaju s anonimnim seksom? I danas u našem modernom društvu muškarac koji što više "ulovi i obori" je mačo ili mrga. Ali ta "mrga" je često neoprezna i nespretna i što je najgorje, ona je brbljava tj. ima potrebu u javnosti se sa svojim "krevetnim skakutanjima" hvaliti. Žene uživaju (ili ne) i šute. Muškarac uživa i brblja. Većinom brblja o svojoj veličini.

Žene varaju jer ih (većinom) privlači bogatstvo i moć. A što drugo bi ih moglo privlačiti?!?
Muškarci varaju jer liječe svoje komplekse manje vrijednosti.

Sada je samo pitanje čiji razlozi varanja su profitabilniji.

:haha


Naslov: Radno mjesto s najljepšim pogledom
Autor: Marica - Srpanj 12, 2014, 12:36:43

Radno mjesto s najljepšim pogledom

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Pogled%20na%20park%20Pantovcaka%20%20.jpeg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Pogled%20na%20park%20Pantovcaka%20%20.jpeg)
Pogled na park Pantovčaka   

Između 10 najlukrativnijih zanimanja, od inženjera za energetiku do ekonomskog matematičara, je naravno na prvom mjestu "predsjednik države". A zašto? Zato jer djeluje bez odgovornosti i sa balkona njegovog radnog mjesta uživa najljepšu zagrebačku panoramu.

Politika je: Upravljanje javnim poslovima za privatne prednosti.


Naslov: Gesta ruku: Krov ili trkout
Autor: Marica - Srpanj 16, 2014, 23:57:12

Što se da naslutiti iz Gotovina-Milanović rukovanja?
 
(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Rukovanje%20Milanovic-Gotovina.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Rukovanje%20Milanovic-Gotovina.jpg)

Gesta ruku: Krov ili trkout

Vrhovi prstiju lijeve i desne ruke se dodiruju u obliku krova ili trokuta.

Značenje
-   Samopouzdanje i suverenost.
-   Osoba je uvjeren u ono što govori i radi.
-   Osoba pažljivo sluša i prati razgovor ali pritom drži profesionalnu distancu.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Gesta%20ruku-1.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Gesta%20ruku-1.jpg)

Postoje dvije varijante takozvane "krovne geste":
-   ako su prsti osobe okrenuti prema gore: osoba govori više od ostalih.
-   Ako su prsti okrenuti prema dolje: osoba sluša više neg li govori. Žene koristite češće taj položaj ruku. Tko u toj poziciji ruke drži teško je otkriti što dotična osoba u tom trenutku misli. Pedagog ili trener za komunikaciju preporučuje upravo ovaj položaju ruku kada osoba ne znam gdje sa svojim rukama.
Ni u kojem slučaju, kako piše http://www.dnevno.hr , to nije masonski znak.
Njemačku kancelarku Angelu Merkel često vidimo upravo u ovoj pozi na fotografijama.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Gesta%20ruku-2.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Gesta%20ruku-2.jpg)

http://www.dnevno.hr/vijesti/misteriji/127451-svuda-oko-nas-ovo-su-znakovi-prema-kojima-cete-prepoznati-masone-u-medijima-foto.html

http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=556.msg8752#msg8752




Naslov: Škola za kradljivce
Autor: Marica - Srpanj 22, 2014, 09:45:30

Škola za kradljivce

U Parizu je policija otkrila školu, u kojoj su se mladići poduča-vali u načinu krađe. Tajni policajni agenti pritvorili su tri dječaka, za koje se je sumnjalo, da izvađaju krađe. Najstariji od 16 godina priznao je otvoreno, da već godinu dana počinja krađe sa potpunim uspjehom, - a veli, da nije ni čudo, kada je izašao iz dobre škole. Podjedno je policiji saopćio ime "ravnatelja" i pravoga "učitelja" te tatske škole, kome su davali za nagradu jedan dio od počinjenih krađa. Kada je policajni povjerenik iznenada došao u "ravnateljev" stan, našao je u sobi svu silu ljudi, obučenih u muško i žensko odijelo - i to na sve moguće načine. To su dakako bile same lutke, na kojima su se učili pitomci, kako će krađu proizvesti a da se u lutke nevidi nikakovo micanje ili titranje.

Naše pravice, 1.6.1905.

__________________

Naši političari kao Sanader, Lovrić Menzel i ostali su pravi prirodni talenti i to bez pariške škole. Možda zato što su vježbali na živim građanima, a ne na lutkama?
No, jedno imaju narod i lutke zajedničko: šute i ne protive se!
:haha


Naslov: Noć ima svoju moć!
Autor: Marica - Kolovoz 02, 2014, 01:37:22

Inteligencija "ševa" i "sova"

Vrijeme odlaska na spavanje govori o vašoj inteligenciji!

http://www.dnevno.hr/zdravlje/128888-dokazano-vrijeme-odlaska-na-spavanje-govori-o-vasoj-inteligenciji.html

http://www.psychologytoday.com/articles/200911/intelligence-the-evolution-night-owls
Ovaj komentar namjerno pišem ovako kasno jer … jer sam noćna ptica.  :haha
Naše društvo ima često loše mišljenje o "noćnim pticama" - smatra ih se lijenima i nediscipliniranim, dok se ranoranilce smatra radišnima i produktivnim osobama. "Tko rano rani dvije sreće grabi", kažu! Prema tome, do sada su skoro svi smatrali "ševu" kao potencijalno uspješni tip, dok o "sovama" govore da su prilično lijene - umjetničke naravi.

Istraživači na sveučilišta u Madridu, koji su s raznim testovima ispitali kod 1.000 tinejdžera njihov bio-ritam i njihovu učinkovitost, došli su do sljedećeg rezultata: Oni koji se kasno ustaju imaju više mentalnih sposobnosti od onih koji rano idu spavati i rano se bude.

"Ševa" pokazuje bolje školske uspjehe jer je ujutro budnije, a za "sovu" su prvi školski časovi fizičko i psihičko mučenje. Zato je kod "sove" jače izraženo razmišljanje koje ju čini inovativnom i kreativnom - i s time potencijalnim vođom.

"Noćne ptice" su često ekstrovertirani i kreativne karakteri, pjesnici, umjetnici i izumitelji, dok kod ranoranilca rezultat rada bazira isključivo na njegovom logičnom razmišljanju - on je većinom službenik i računovođa. Profesor Jim Horne sa sveučilišta Loughborough kaže: "Noćne ptice su više usmjereni prema čovjeku – ljudima i imaju izrazito dobro socijalno ponašanje."

Prof. Jürgen Zulley kaže: "Noćni tipovi su često fleksibilni i kreativni, a ranoranilci su oprezni i točni".

Poznate noćne ptice su američki predsjednik Barack Obama, ugledni prirodoslovac Charles Darwin, britanski državnik Winston Churchill, pisac James Joyce i "kralj rock 'n' rolla" Elvis Presley.

Noć ima svoju moć!

"Noćne ptice": sove

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Nocne%20ptice%20-%20sove-1.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Nocne%20ptice%20-%20sove-1.jpg)

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Nocne%20ptice%20-%20sove-2.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Nocne%20ptice%20-%20sove-2.jpg)

Ranoranilci - "ševe": Ujutro između četiri i šest

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Ranoranilci%20-%20seve%20-2.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Ranoranilci%20-%20seve%20-2.jpg)

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Ranoranilci%20-%20seve%20-1.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Ranoranilci%20-%20seve%20-1.jpg)



Naslov: Zašto toliki strah od slobodnih zidara – masona?
Autor: Marica - Kolovoz 17, 2014, 12:37:57

Zašto toliki strah od slobodnih zidara – masona?

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Masoni.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Masoni.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Grb%20KP.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Grb%20KP.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Grb%20JNA.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Grb%20JNA.gif)

Masoni su ljudi koji žele graditi svijet bez Boga – zbog nedostatka sposobnosti da stvore svoj vlastiti, uzeli su si za zadatak naš svijet. Oni su isti kao i komunisti jer i oni tvrde da sve što čine je "samo za dobrobit naroda / čovječanstva", ali njihovi rituali i intrige jasno govore drugi jezik – kao i kod komunista!!

Zato su u Njemačkoj isto tako omiljeni kao i KPD.
Njemačka ima 82 milijuna stanovnika, od njih su 14.000 slobodni zidari  (masoni), a Njemačka komunistička partija ima 330.000 članova. Milijunski grad München ima samo 13 članova u "Slobodnom zidarstvu".
Mislim da je s tim više rečeno nego li sa svakom propagandom njihovih protivnika.

Oni nisu nikada bili i nisu ni danas nikakva opasnost za naš svijet i za našu kršćansku religiju - dok to o nekim drugim religijama ne možemo tvrditi.

Od 1935, ceh je od strane nacista u Njemačkoj bio zabranjen, masonima su prijetili deportacijom u koncentracijske logore. Eto koliko su ih se nacisti-fašisti bojali!!! A zašto???

Čak i u bivšoj Istočnoj Njemačkoj je Walter Ulbricht "Slobodno zidarstvo" zabranio jer su komunisti u njima vidjeli opasnu i veliku konkurenciju.
Citat W. Ulbrichta (tipičan za sve komuniste): "Sve mora demokratski izgledati, ali mi (komunisti) moramo sve imati u našim rukama."

Komunisti su se bojali svega i svakoga te nitko nije imao toliko puno i dugo robijaških logora - pogotovo političkih zatvorenika - kao komunisti.

Katoličkoj crkvi, su masoni i dalje trn u oku. Iako slobodnim zidarima od 1983 više ne prijeti ekskomunikacije Katolička crkva je ostala pri njihovom mišljenju: masonstvo i kršćanstvo su nespojivi pojmovi. "Slobodno zidarstvo je grijeh", rekao je papa Benedikt XVI.

Ja smatram, da ima masona koji imaju dobre namjere možda čak bolje od svih komunista ovoga svijeta.

Bog nam je dao slobodnu volju, te pustimo narode da si grade svoje društvo i biraju svoj uspon ili propast s onim vođama (predsjednicima) koje su si sami izabrali. Hrvati, ne Englezi, su si izabrali Josipovića i Milanovića. E pa ako sada svi Hrvati tonu u diktaturi i recesiji sigurno im za to nisu masoni krivi.

Kako bi dr. Dragan Hazler rekao, citiram: "Narode hrvatski, otvori oči i mućni glavom prije nego dadeš svoj glas za predsjednike poput udbaša: Stipu Mesića i komunističkog agnostika Ivu Josipovića, sina golootočkog mučitelja".

__________
a)   Pojam mason (slobodni zidar) po prvi puta pojavljuje se u dokumentima katedrale u Exeteru u godini 1396, zatim 1495 u "Empire statutes" kralja Henrik VII. Godine 1537 naziva kooperativa (ceh) u Londonu svoje članove "slobodnim zidarima.
24. lipnja 1717 spojile su se četiri već godinama postojeća londonska ceha u prvu "Veliku slobodnu zidarsku ložu".
1717 smatra se službeni datum osnivanja "modernog" masonstva. Od tada, svi masoni svjeta - a ima ih oko 5 milijuna (od ukupno 7,2 milijarde svjetskog stanovništva) - slave 24. lipnja "Ivanje" kao njihov najvažniji blagdan.

b)   Rani komunizam pojavljuje se s idejom - utopijom o političkoj i pravnoj jednakosti koju je za cilj 1789 g. imala Francuska revolucija.

Zatim slijede - "jedna bolja od druge" –  :haha ideologije:  
• marksizam • lenjinizam • maoizam • trockizam • lijevi komunizam • luksemburgizam • staljinizam • titoizam • juche • anarho-komunizam • eurokomunizam • neokomunizam • savjetni komunizam. A ostalo je jedno i uvijek nepromjenjlivo masonstvo.

Sposobnost je opasnost prepoznati! MD


Naslov: Nasljeđe naših očeva: ponos i odgovornost
Autor: Marica - Kolovoz 18, 2014, 12:39:46

Nasljeđe naših očeva,

znači: zahvalnost, ponos i odgovornost.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Ponos%20i%20odgovornost%20na%20vagi.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Ponos%20i%20odgovornost%20na%20vagi.gif)

Ako nismo odgovorni za zlodjela naših očeva onda ne možemo i ne smijemo biti ponosni na njihova dobročinstva ili čak biti zahvalni za njihovu materijalnu podršku i nasljeđe.

Ponos i odgovornost su nerazdvojni pojmovi.

Toliko uz temu Perković - Josipović


Naslov: Sa psom u IKEU?
Autor: Marica - Kolovoz 31, 2014, 14:25:26

Sa psom u IKEU?

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Pas%20piski.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Pas%20piski.gif)  

Ima mnogo odraslih i djece koji se boje pasa. Zato i zbog higijenskih razloga, odlučili smo ne dopustiti pse i druge kućne ljubimace u naše IKEA trgovine - osim, naravno, pse vodiče - sljepačke pse.

Pred ulazima postoje predviđena mjesta. Tu se mogu zavezani psi ostaviti. Posuda za vodu možete posuditi na ulaznom informativnom štandu.

_____________

Mislim, da su ovakve zabrane u interesu vlasnika kao i posjetitelja, jer kud s psom kada su kolica puna? Da li bi Vi kupili fotelju, krevet ili tepih na kojem je nekoliko tuđih "kućnih ljubimaca" sjedilo ili samo preko njih pretrčalo? MD

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/IKEA.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/IKEA.jpg)  

Mit dem Hund zu IKEA?

Es gibt viele Erwachsene und Kinder, die Angst vor Hunden haben. Aus diesem und auch aus hygienischen Gründen haben wir uns dazu entschlossen, keine Hunde und andere Haustiere in unserem IKEA Einrichtungshaus zu erlauben - ausgenommen hiervon sind natürlich Blindenhunde.

Vor den Eingängen gibt es ausgewiesene Plätze. Hier kannst du deinen Hund gerne anleinen. Einen Wassernapf kannst du dir an unserer Eingangsinformation ausleihen.

http://www.ikea.com/de/de/store/fuerth/store_info
http://www.ikea.com/se/sv/store/goteborg_kallered/storeInfo

Kann ich meinen Hund ins IKEA Einrichtungshaus mitbringen?
-   Hunde, die an der Leine geführt werden und einen Beißkorb tragen, sind in den meisten österreichischen IKEA Einrichtungshäusern willkommen.
Bei IKEA Klagenfurt und IKEA Innsbruck gilt ein generelles Hundeverbot (Blindenhunde sind davon natürlich ausgenommen).

http://www.ikea.com/at/de/customerservices/faq?icid=at%7Cic%7Chp_footer%7Cfaq



Naslov: Sve Josipovićeve vertikalne i horizontalne savjetnice
Autor: Marica - Listopad 11, 2014, 01:02:39

Sve Josipovićeve žene: Ljubavnica, Dačićeva savjetnica i kamatarka - dame su kojima će zacrveniti Hrvatsku

http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/134480-sve-josipoviceve-zene-ljubavnica-daciceva-savjetnica-i-kamatarka-dame-su-kojima-ce-zacrveniti-hrvatsku.html

___________________

http://www.dnevno.hr/ je stvarno portal koji otkriva i otkriva. Mislim da je toliko sposoban da nekim "ličnostima" skine i gaće.

Ali ovo s Josipovićevim ljubavnicama, ljudi božji, ja ne mogu vjerovati! Ovo mora da je vic! Ja znam da si samo budžovan može dozvoliti ljubavnicu, sigurno ne jadni radnik, ali da se neke žene mogu sa "svakim" leći u krevet to nadmašuje moju maštu.

Ali ako je to istina da neke žene "hoće" biti Josipovićeve ljubavnice, onda stvarno imaju oni muškarci pravo koji tvrde da žene grade karijeru u vodoravnom položaju.

Kada bi Josipović bio smetlar dali bi neke Anice ili Danice bile njegove ljubavnice?

Bože spasi!

Laka noć svima dali u vertikalnom, dali u horizontalnom položaju!


Naslov: Balada iz predgrađa
Autor: Marica - Listopad 28, 2014, 20:32:02

Balada iz predgrađa

http://www.youtube.com/v/JaYJ9ePC9C4??version=3&feature=player_detailpage




Naslov: Maybe again in your country?
Autor: Marica - Studeni 19, 2014, 12:13:29

Što kažu srpski četnici: Šešelj, Nikolić i Vučić na ovo naslućivanje:
Maybe soon in your country- ja bih prije rekla "ponovo". tj. Maybe again in your country?  


(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Maybe%20again%20in%20your%20country.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Maybe%20again%20in%20your%20country.jpg)

Već je vrijeme da netko Šešelju začebi gubicu. Putin? ... On sigurno ne!


Naslov: Ravnopravnosti žene i muškarca
Autor: Marica - Studeni 28, 2014, 23:01:53

Ravnopravnosti žene i muškarca

Kud god se okrenem o ravnopravnosti žene i muškarca ni traga ni glasa.

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Semafor%20muskarac.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Semafor%20muskarac.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Semafor%20zena.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Semafor%20zena.gif)

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Muski%20bicikl-2.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Muski%20bicikl-2.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Zenski%20bicikl-2.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Zenski%20bicikl-2.gif)

 :haha

Ja jednostavno ne mogu u Bibliji naći stranicu gdje Bog poriče ravnopravnost žena (feminizam). Možda zato jer u Bibliji o ženama jako malo piše?!

Pokušala sam prakticirati ravnopravnost ali ne uspjeva mi kod silovanja. On je neprestano spreman!

Ravnopravnost muškaraca u Americi napreduje, orkani nose sad muška imema!

Ravnopravnost muškaraca i žena je moguće samo ako je žena podležna.

On traži punu ravnopravnost ali o odgovornosti ne želi ni da čuje.

Kad žena govori ono što njezin suprug misli, onda je ona ravnopravna.

Ravnopravnost: Kako on njoj, tako ona njemu!
:pljuska
http://www.ured-ravnopravnost.hr/site/


Naslov: Današnja Hrvatska: Zemlja bez političkih ličnosti
Autor: Marica - Prosinac 03, 2014, 00:18:03

Današnja Hrvatska: Zemlja bez političkih ličnosti

Pitate li povjesničare, bilo gdje na ovom svijetu, imena poznatih pozitivnih i negativnih europskih političara, oni će Vam, bez razmišljanja, odmah odgovoriti: Hitler, Winston Churchill, Charles de Gaulle, Konrad Adenauer, Mihail Gorbačov, Margaret Thatcher ...

Pitate li prolaznike na ulicama Berlina, Pariza, Londona, Madrida, Kaapstada, New Yorka, ... tko je aktualni predsjednik Republike Hrvatske, rijetko će te dobiti točan odgovor.

Ja ne vjerujem da je ova generacija glupavija od prethodnih generacija ali vjerujem, da poslje predsjednika Franje Tuđmana Hrvatska nema pretsjednika koji je zaradio da ga se zbog bilo kojeg herojskog djela spominje i pamti.

U Amerikanci sam srela Amerikance za koje mogu reći da pripadaju višoj obrazovanoj klasi ali njihovo opće znanje o hrvatskim političarima je vrlo manjkavo. Oni čak ne znaju tko je aktualni premijer Hrvatske.

A po čemu da ih pamte?

U svakoj zemlji svijeta postoje političke ličnosti, ljudi koji se ističu zbog svojih životnih djela, zbog humanitarnog ulaganja, zbog suosjećanja prema onima koji pate, zbog ljubavi prema bližnjem svom i koji su cijenjen od strane svog i drugih naroda. Mi danas nemamo niti jednog Stjepana Radića ili jednu blaženu Majku Tereziju. Izgleda da je Hrvatska s Franjom Tuđmanom izgubila svoje političke heroje. Zašto?

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Vesna%20Pusic.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Vesna%20Pusic.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Majka%20Terezija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Majka%20Terezija.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Milanka%20Opacic.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Milanka%20Opacic.jpg)
Pusić, Opačić: Imaena kojih se nećemo sjećati

Nema li heroja u ovoj zemlji, o kojima bi bilo vrijedno spominjati ih? Bez sumnje, oni su tu među nama – hrvatski narod!
- Narod koji vodi pristojan život.
- Narod koji poštuje zakone, koji nije kupljiv, koji plaća svoje poreze.
- Narod koji svoju djecu odgaja u duhu hrvatstva i domoljublja.
- Ljudi koji se bave lakšim ili težim humanitarnim radovima i dobrotvornim akcijama, i njih nije malo! Hrvatska je - kada otvorimo oči - puna heroja!
Možda Vam se čini nevjerojatnim, ali mi u ovoj zemlji imama ljude za koje slobodno možemo reći da su "blaženi" - ispunjeni osjećajem sreće, ljubavi i nade u božju pravdu. Njih je puno više nego li na prvi pogled izgleda. Ali oni nemaju, iako ju zaslužuju, medijsku pozornost. Zašto ne?

Naši branitelji su naša svetinja!

Hrvatska je veličanstvena zemlja! No žalosno je da nema niti jednog veličanstvenog političara. Našom zemljom upravlja prosjek i oni ispod prosjeka. A dali itko treba prosječne političare pamtiti?

-   Po čemu se mjeri vrijednost političara?

Ja sam moju "vrijednost" uvijek mjerila po mojim uspjesima, marljivosti i djelotvornosti.

Kako drugačije možemo mjeriti vrijednost osobe nego po njezinim uspjesima?
Sigurno nije sama egzistencija mjerilo vrijednosti!
Ali nije ni postizanje bogatstva, slave ili položaja mjerilo vrijednosti!

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Politicki%20rulet.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Politicki%20rulet.jpg)
Igra je počela: kugla je manipulirana  

U čemu je vrjednost jednog političara koji svojem narodu nije od nikakve koristi - ne donosi nikakve prednosti? Ali o takvima nećemo sada razmišljati jer njih je previše.

-   Tko su današnji vatreni hrvatski domoljubni političari?
-   Možete li mi, bez dugog razmišljanja, odgovoriti?



Naslov: Karta Europe doslovno prevedena na kineski
Autor: Marica - Prosinac 03, 2014, 18:14:40

Karta Europe doslovno prevedena na kineski

 (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Karta%20Europe%20doslovno%20prevedena%20na%20kineski.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Karta%20Europe%20doslovno%20prevedena%20na%20kineski.jpg)
Klikni za uvećani prikaz

Ova karta pokazuje Europu, uz imena zemalja doslovno prevedenih na kineski.
Tako, primjerice, je Švedska "Zemlja vrlo sretnih vojnika", Italija znači "Zemlja velikog profita", a je Njemačka "Zemlja morala."

http://haonowshaokao.com/2013/04/25/chinese-map-of-europe/


Naslov: Odg: Crni i plavi Ličani
Autor: Marica - Prosinac 07, 2014, 02:43:15

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Demencija.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Demencija.gif)  
Izborna kampanja  
09.12. – 26.12

Birači su nam važni –
samo ako dan
poslije izbora
obele od demencije.  



Naslov: Narod nema izbora - Iskreni političar ne postoji
Autor: Marica - Prosinac 07, 2014, 20:28:03

Narod nema izbora - Iskreni političar ne postoji

Laž kao društveno politički fenomen

Počela je izborna kampanja, političari se tumaraju kroz zemlju uzduž i popreko i kroz televizijske emisije i obećavaju biračima med i mlijeko, brda i doline. Vjerojatno će nam i ove godine lagati kao i svih predhodnih godina. Narod je već naviknut na laži. Uši su im pune političkih ubjeđivanja, da je upravo taj političar najsposobniji i najbolji za državu. To je kao sa reklamom za Persil - Svake godine je Persil "kvalitetniji" i rublje još bijelije i čistije od onog Persila iz prošle godine. Može li bijelo kao snijeg biti još bjelije? Reklame nam peru mozak.

Tko reklami vjeruje, sam je kriv!
Tko političaru vjeruje, sam je kriv!

Sve ankete pokazuju da naroda ima najmanje povjerenja u osobe po zanimanju političar. To nepovjerenje prema političarima rezultira iz njihovih govora, ponašanja i njihovih neuspjeha.

Političari ne mogu biti iskreni, kaže povjesničar profesor Wolfgang Reinhard. On je proučavao laži kao društveno politički fenomen. Laž je već onda kada jedan političar tvrdi da je uvijek govorio istinu. Političari su prisiljeni lagati, oni su "robovi njihovog zanimanja" - oni su robovi svoje karijerne uspaljenosti. Uostalom, tko želi izbjeći političko samoubojstvo, taj nema drugog izbora nego lagati, piše freiburški povjesničar.

Politika bez prevare, podvale i spletki nikad nije bila moguća. S druge strane, manje-više su i birači neiskreni. Zbog utaju poreza, prisvajanje tuđe imovine, podmićivanja i rada na crno štete državu isto kao i političari samo u manjem opsegu.

Laž je gorja od krađe - krađa se brže ustanovi, a lažov ostaje nekažnjen iako je uništio povjerenje - čovječje najveće dobro.

Političare, odvjetnike i druge lažove treba staviti na Stup srama.
(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Tomislav%20Nikolic-lazni%20prijateljgif.gif) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Tomislav%20Nikolic-lazni%20prijateljgif.gif)
Nikolić: Lažni prijatelj Hrvata



Naslov: Seljački tumač "emancipacije"
Autor: Marica - Ožujak 02, 2015, 00:06:00

Seljački tumač "emancipacije"

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatska%20se%20emancipira.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Hrvatska%20se%20emancipira.jpg)  

Više puta nalazim u novinama na riječ "emancipacija", te se osobito često spominje "ženska emancipacija". Što je to?

Riječ je emancipacija, Ivo moj, opet latinska.  Emancipare sastoji iz triju riječi: e ili ex (izgovori: eks), što znači iz; manus, a to je hrvatski ruka; i capere, a hrvatski primiti. Manu capere je nešto rukom primiti ili nešto usvojiti; dok e-manu-capere znači nešto iz ruku pustiti ili odreći se vlasništva jedne stvari. Odatle emancipatio (izgovori: emancipacio) oslobođenje jednoga čovjeka od tuđeg vlasništva ili oblasti.

Bit će ti jasno, Ivo, da je riječ emancipacija ne što zamamljivo; jerbo tko ne želi oteti se tuđoj oblasti, tko ne želi biti slobodan? Živjela emancipacija! A to je isto što: Živjela sloboda!

No dandanas kad se govori o emancipaciji, ima se na umu u prvom redu takozvana ženska emancipacija. Kako već znaš iz kršćanskog nauka, Bog je stvorio Adama i Evu, muža i ženu pa naredio, da muž gospoduje ženi, a ona da ima biti pod oblašću muža. Tako uči i apostol, da je muž glava žene, te stoga da se ima žena pokoravati mužu.

No ova se naredba Božja dandanas mnogima ne sviđa pa kako sve drugo, što je Bog naredio, oni bi htjeli da i to izvrnu. Takvi su ljudi naročito oni, koji se zovu socijalisti. Evo što ti uče: "Svi smo jednaki, svi smo ljudi, razumni, slobodni, pa nitko nema pravo
drugome zapovijedati, niti je tko dužan drugom se pokoravati. Zato je i žena jednaka mužu, čovjek kao on, stoga i slobodna i jednakopravna s njim. Ona ima pravo, da se otme ili oslobodi od vlasti muževlje, od jarma njegova gospodstva, u kojem je dosada živjela poput ropkinje. Žena neka se emancipira." Tako uče socijalisti. Odatle ženska emancipacija.

I zaista mnoge su žene objeručke prihvatile evanđelje ženske emancipacije. Osobito u tome prednjače Američkinje i Ruskinje. One zahtjevaju, da uživaju i u javnom životu s muškarcima jednaka prava. Zato traže, da im se otvore sve škole i sveučilišta; da im se podijeli pravo, te mogu i u politici govoriti i odlučivati kao i muževi; nastoje da postignu pravo ne samo da biraju narodne zastupnike, nego da budu i same birane u sabor i parlament. Hoće također, da zapreme sva mjesta i službe u javnom životu, koje su do sada zapremali jedino muškarci. One hoće biti liječnice, odvjetnice, profesorice, ministrice i tako dalje.

Kako vidiš, Ivo moj, ako se sve to izvede što zahtjevaju ženske, koje su za emancipaciju, svijet će doskora dobiti posve drugo lice.

No što nam je držati o toj ženskoj emancipaciji?

Svakako moramo priznati, da je i žensko čovjek, te ima dušu kao i muškarac, ima slobodnu volju, ima i sve drugo, što je Bog dao čovjeku. Zato eto mora da i muškarac poštuje ženu i njezinu slobodu; a društvo i država dužne su pobrinuti se za to, da se i ženska naobrazi. To je sve tako naravno, da toga ne će nitko razuman poricati.

Ali svaka stvar ima svoje granice. Što je gospodin Bog naredio, to ni čovjek ne može izvrnuti. Bog je pak, kako rekoh, ženu izrijekom podvrgao mužu, te htio, da joj on gospodari. Ako to ne stoji, onda mora pasti i obitelj, u koju se muž i žena ženidbom svežu. Jer svaka obitelj, kako svako društvo uopće, valja da ima jednu glavu. Društvo, gdje više njih istom oblasti zapovjeda, ne može opstojati; tako ni obitelj.

Istina, može se i ženskoj dopustiti, da se u jednoj ili drugoj struci naobrazi, pa da i u javnom životu obavlja svoju službu. Ali krivo je, kao da bi ženska bila sposobna za svaku službu, što je obavlja muškarac. Pomislimo samo, kako bi n. Pr. Izgledao ženski parlament; i što bi se moglo sve dogoditi, kad bi ženske počele obavljati i odvjetnički posao, ili kad bi ih postavili na sudačko mjesto?!

Ne smije se nikad smetnuti s uma, da se zvanje ženske sastoji u prvom redu u tome, da kao dobra majka čuva i uzgaja djecu; a taj je posao već sam tako važan i težak, da mora žena-mati veći dio svog života ostati kod kuće. Tko žensku tjera iz kuće u javnost, on je najveći neprijatelj čovječjeg društva; jer tako žena zanemaruje svoju najsvetiju dužnost: uzgoj. Od zlo ili nikako uzgojene djece dobit ćemo nevaljale, neposlušne kršćane i državljane. Emancipacija žene, kako je propovijedaju socijalisti, vodi do rasula društva i države; zato je moramo da osudimo.

Pučki prijatelj (Krk), 30. listopada 1908

_______________________________
Facit ovog seljačkog tumačenja emancipacije je: Muškarci rade nevažne i lagane poslove pa su zato stalno izvan kuće. MD
:haha



Naslov: U lipnju cvate lipa
Autor: Marica - Lipanj 13, 2015, 14:41:51

U lipnju cvate lipa
Ljubav hrvatskog naroda prema lipi


(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Izlet_u_Gornju_Stubicu_1968_-_Ples_pod_krosnjom_Gubceve_lipe.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Izlet_u_Gornju_Stubicu_1968_-_Ples_pod_krosnjom_Gubceve_lipe.jpg)  
Gupčeva lipa

Mjeseca lipnja dolom i selom struji miris lipinog cvijeta. Zašto u našim selima ima toliko lipa - i što je sve povezano s tim starim stablom?

Povezana je čitava povijest! - Kad su Hrvati i kako i zbog čega zavoljeli lipu, tko bi to znao, ali je poznato, da su još iz svoje pradomovine donjeli sa sobom ljubav k stablu lipe. Velika ljubav naših starih zua lipu očituje se u tome, što su mnoga sela i gradovi skladali sebi nazive po lipinom stablu. B. Šulek veli u jednoj raspravi da je u Hrvatskoj i Slavoniji našao 40 mjesta s tim imenom, a u Bosni i Hercegovini 12 mjesta. I mjesec lipanj nosi ime po lipi, jer ona u našim krajevima cvate upravo ovaj mjesec.

Lipa se vrlo često spominje i u narodnim pjesmama jer narod u svojoj pjesmi unosi svoje najdublje osjećaje, pa je i ovo dokaz, koliko ljubi lipu.

U nekim krajevima još i danas vlada stari običaj da otkinu grančice lipe i ulažu
ih u krov svoje kuće, jer vjeruju, da donosi kući sreću. Stari su vjerovali, da ih lipa štiti od groma i požara od "vještica" i "uroka", a selu i gradu nosi sreću, pa su ju svuda sadili.


Ova lipa je bila i važni čimbenik u općinskom životu. Pod granatom lipom sastajali su se seoski glavari i dogovarali o domaćim poslovima. Ona im je služila u neku ruku kao saborska dvorana. Gotovo je u svakom selu rasla uz crkvu i školu stara lipa.


A bilo je i vrlo znamenitih lipa. Osobito se spominje stara "Kažotićeva
lipa" kod Cernika u Slavoniji, kojoj su pripisivali Čudotvornu moć. Druga znamenita lipa bila je u Žumberku u Krašiću pred crkvom, sve do godine 1829. Pod tom lipom bila je klupa i tu su se sastajali općinski glavari. Ta je lipa bila i općinsko sudište, te su se pod njom proglasivale naredbe, a tu su se i dijelile kazne. Godine 1829. digoše se Krašićani protiv grofova Bathyanya i uskratiše im danak i posluh radi njihovog nečovječnog postupka. Protiv njih tada dođe bataljun vojske, a na čelu te vojske bio je zagrebački podžupan Henrik Mikšić. On je tražio, da općinari pošalju svoje pouzdanike, da se nagode, ali naoružani narod mu odgovori: "Naše su pravice pod lipom; ako želi s nama ugovarati, neka dodje pod lipu. na dokončak." On to nije htio i dođe do oružanog sukoba. Bilo je i mrtvih!
Narod je žalio pale junake i žalio lipu, koju je Mikšić dao posjeći misleći time slomiti odpomost naroda. Četiri jaka momka sjekla su cijeli dan lipu, tog starog čuvara krašićkih pravica. Kad je sila prestala neki je starac opet na tom mjestu zasadio četiri nove lipe u čvrstoj vjeri da sadi nove bedeme narodnim pravicama. Naši stari su lipu smatrali svetim drvom. Tko bi posjekao lipu, počinio je svetogrđe. Zato lipu nisu sjekli, jedino bi joj skinuli debele grane, da iz njih prave križeve. U našem narodu je Isus bio raspet na križu od lipovog drveta. I time je lipa zadobila još veće poštovanje.

Kao da je moderno doba i ovu staru prelijepu tradiciju počelo zaboravljati,
jer su sada počeli saditi svakojake vrsti drveća a staru našu lipu kao da su iznevjerili.

Hrvatica, 1. lipnja 1939.
_________________
Kažotić Augustin, biskup, prosvjetitelj i teološki pisac (Trogir, o. 1260 - Lucera, 3. 8. 1323).
http://www.kazotic.org/index.php/18-vijesti/173-ususret-blagdanu

Seoska lipa

Jošte stoji lipa stara
Uzvišeno navrh sela,
Kao da bi svojom sjenom
Zakriliti selo htjela,
A svud kraj nje naokolo
Do kuće se kuća diže,
Ko da hoće cijelo selo
K svojoj lipi doći bliže.

Nekad pod njom strogi sudac
Na stubištu novog svijeta,
Zakone je piso bičem
Po ledjima svoga kmeta.
Od krvavog toga biča,
Tko je imo korist prvi?
Bijesnila su selom pseta
Pijana od ljudske krvi.

Često danas za izbora
Pod tom lipom Juda viče :
Amo ljudi, tkogod dušu
Na obroke prodati će !
A za njim se savjest šulja ...
Kad je stalan plijena svoga,
Tko snenomu kliče ljudstvu:
Vješajmo ga, vješajmo ga!

Ukraj sela tvornica je,
Gdje trudbenik skapa s rada,
A pred selom vječna globa
Iz susjednog prijeti grada.
Za umornu ljudsku dušu
Gdje si selo odmor stvara?
Eno usred srca svoga,
Gdje još stoji lipa stara.

U selu se mnogi rađa,
Da što brže u grob pane,
Mnoga suza, mnoga radost
Budu s njima zakopane.
Gdje su one burne želje,
Što u ljudskom srcu kipe?
Eno tamo usred sela
Sad spavaju ispod lipe.

Stara lipa. Njezin korjen
Naskoro će potjerati
I nad selom nova lipa
Zelen listom prolistati.
Novovjeke olujine
Porušit će mnogo mjesto :
Sa vihorom usred sela
Borit će se lipa često.

Iz zbirke "Pjesme Mihovila Danka"

______________
Mihovil Danko, rođen je 1876. u Črešnjevu, umro je 13. studenoga 1950. u Varaždinu. Radio je u Varaždinu u Okružnom uredu za socijalno osiguranje i surađivao u redakcijama "Hrvatsko pravo" i "Socijalističke slobode". Objavljivao je članke i crtice te stihove i dvije zbirke pjesama –
"Petnaest pjesama" (1899. godine) i "Pjesme" (1909).

Gupčeva lipa > http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=1086.msg2126#msg2126

◊ top. (naselja):
-   Lipa (Duga Resa, 69 stan.; Opatija, 143 stan.),
-   Lipice (Otočac, 417 stan.),
-   Lipine (Našice, 138 stan.),
-   Lipje (Karlovac, 89 stan.),
-   Liplje (Vrbovsko, 90 stan.),
-   Lipnica (Grad Zagreb, 207 stan.; Vrbovec, 82 stan.),
-   Lipnica Zagorska (Klanjec, 73 stan.),
-   Lipnik (Ozalj, 121 stan.),
-   Lipovac (Pakrac, 5 stan.),
-   Lipovac Hrastinski (Ðakovo, 74 stan.),
-   Lipovac Krstinjski (Vojnić, 51 stan.),
-   Lipovac Majur (Daruvar, 117 stan.),
-   Lipovača Drežnička (Slunj, 267 stan.),
-   Lipovčani (Bjelovar, 47 stan.),
-   Lipovec (Zlatar, 249 stan.),
-   Lipovec Lonjski (Ivanić Grad, 297 stan.),
-   Lipovlje (Otočac, 307 stan.),
-   Lipovnik (Ivanec, 403 stan.),
-   Lipovo Brdo (Bjelovar, 166 stan.),
-   Lipovo Polje (Gospić, 321 stan.),
-   Lipov Pesak (Duga Resa, 48 stan.),
-   Lipovšćaki (Duga Resa, 38 stan.)



Naslov: Starica
Autor: Marica - Srpanj 15, 2015, 18:37:59

Starica

Kada je umrla neka starica na odjelu za liječenje bolesti povezanih sa starenjem, u malom mjestu nedaleko Dundeea u bolnici u Škotskoj, svi su bili uvjereni da iza sebe nije ostavila ništa vrijedno.

Kasnije kada su medicinske sestre pregledavale njezino naslijeđe, našle su ovu pjesmu.

Jedna od njih je primjerak pjesme uzela sa sobom i odnijela u Irsku. Objavila ju je u izdanju Božićne vijesti u Sjevernoj Irskoj − Udruge za mentalno zdravlje.

Ona glasi ovako:

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Starica.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Starica.jpg)  

Ogorčena starica

Što vidite sestre?
Što vidite?
Što si mislite,
kada me pogledate?

Starica koja ispljune hranu
i ne odgovara
kada joj glasno prigovarate:
"Dajte, no, potrudite se malo!"

Starica za koju mislite
da ne opaža stvari
koje napravite.

Starica koja vam
protiv svoje volje
ili nježno dopusti
da radite što hoćete,
da ju kupate i hranite,
samo da mine dugi dan?

Je l’ to ono što ste mislili?
Je l’ to ono što vidite?
Otvorite oči, sestre,
jer ono što vidite nisam ja!

Reći ću vam tko sam ja,
što ovdje sjedim tako mirno.

Ja sam desetogodišnja djevojčica
koja ima oca i majku,
braću i sestre
koji ljube jedni druge.

Ja sam šesnaestogodišnja djevojčica,
s krilima na nogama,
koja sanja da će uskoro
sresti svoga dragoga.

Ja sam nevjesta pri dvadesetim,
moje srce poskakuje
kada prisežem prisegom
koja me veže do kraja života.

Sada ih imam dvadeset i pet,
imam svoju djecu
koja trebaju moje vodstvo,
imam siguran i sretan dom.

Sada sam žena pri tridesetim,
djeca brzo rastu,
među sobom smo povezani vezama
koje bi morale trajati vječno.

Kada ih imam četrdeset, moji su
sinovi odrasli i daleko,
ali na mojoj strani stoji muž
koji pazi da ne žalujem.

Pri pedesetim oko mojih nogu
iznova se igraju djeca,
opet upoznajem djecu
dragih osoba i sebe.

Iznad mene tamni oblaci,
moj muž je mrtav.
Kada se zagledam u budućnost,
sva se naježim.

Moja djeca su predaleko,
imaju svoju djecu,
mislim na sva protekla ljeta
i ljubav koju sam upoznala.

Sada sam starica.
Kako okrutna je priroda!
Starost je šala
koja iz čovjeka napravi budalu.

Tijelo usahne,
privlačnost i moć nestanu.
Tamo gdje sam nekada imala srce,
sada je samo kamen.

No, unutar ove stare ruševine
još uvijek živi djevojčica.
Moje izmučeno srce tu i tamo
još uvijek zna kipjeti od osjećaja.

Sjećam se veselih i tužnih dana.
U mislima uvijek iznova ljubim
i proživljavam svoj život.

Mislim na sve te godine,
prebrzo su prošle,
prihvaćam neizbježnu činjenicu
da ništa ne može trajati vječno.

Zato ljudi, otvorite oči,
otvorite oči i pogledajte!
Pred vama nije ogorčena starica,
pred vama sam JA!!!

Zapamtite ovu pjesmu kada sljedeći put sretnete stariju osobu i na nju se možda otresete, ne pogledavši u njezinu mladu dušu.

Svi ćemo biti jednoga dana na njezinom mjestu!
http://www.cro-eu.com/uploader/uploader/elize.swf


Naslov: Laž uvodi čovjeka u nered i nevjeru
Autor: Marica - Listopad 18, 2015, 19:31:21

Laž uvodi čovjeka u nered i nevjeru

Lažci, nevjernici odvajaju se od Života pa su slabost, kao grješnici demagogijom bi razarali zajedništvo, snagu - kao odraz reda, pravila Života. Ali, Isusom kao zastupnikom Života koji jest, lažac uvjek okonča kao gubitnik. Dakle, vjera čovjeka spašava, Otac i zajednica - zajedništvo čuvari su i garancija čovjeku.

Dakle, pobornici pomirdbe u saveznišvu s lašcem diverzija su na hrvatsko zajedništvo – opće dobro. Zato, neka Anka Tuđman i ostali Titovi sljedbenici ponesu kipove svoga ljubimca u Beograd – Srbiju, gdje su po velikosrpskoj želji služili dvojnicima, ako zna kojem je od dvojnika služila, što za nju i slične njoj i nije važno, zanimaju ih samo materijalne nagrade i odlikovanja za zasluge radeći protiv Hrvata na hrvatskim prostorima.

Dakle, Anka je akrapu Titu dužna i to je njezino osobno, zato ima razloga da ga ljubi. Ali što bi ona htjela i što priželjkuje? Da joj se i dalje hrvatski narod podredi pomoću idola, nad kojim bi po akrapu Titu -idolu peta kolona i dalje imala kontrolu. To govori o njima kako pripadaju carstvu mrtvih i njihovim neostvarenim željama, njihovoj ideologiji kao smeću njihovih želja. Ne znaju da čovjeka prije svega spašava vjera, potom djela koja iz nje proizlaze u skladu sa životom – životnim pravilima. A grješnih ljudi u Hrvatskoj ima, po volji, svi su urušavali opće dbro, rutinirano Hrvate gurnu u zlo, potom Hrvati o njima postanu ovisni , pa se nad njima iživljavaju, a sebe zapošljavaju kao glumci – „spasioci“.

Hrvatski narod je osvješćeniji po patnjama pa prepoznaje zamke koje su postavljali i postavljaju . . . postvarene spodobe - robovi materije u mraku, bezdušni slijepci, sada u panici prebacuju sve svoje grijehe na UDB-u, svoju miliciju koja ih je čuvala. Dakle, kriju se iza svojih pijuna operativaca da ih se ne bi vidjelo kao šefove, koji su tendenciozno, strateški, zbog interesa okupatora stvarali veliku Srbiju, i pomoću svoje milicije za „unutarnju bezbednost“ UDB-e.

Tko i što je pojedinac u odnosu na hrvatsko opće dobro, bilo da je riječ o Goldstajnu ili Tuđmanu, koji su rukovođeni strastima i osobnim interesima. . . i to pojedinci s kojima se posluže okupatori. Njihovi geni ih prezentiraju što je jednako biografija, po djelima i djelovanju da se vidi tendencija, egoizam, subjektivnost, maska što i više skreće pažnju i upozorava. Spomenuti kao šegrti „revolucionari“ od sada poklonici idola – nikada više ne će predstavljati odlučne Hrvate . . , oni koji bi i dalje orgijali na račun Hrvata, poigravali se rušeći im čast i sramoteći ih u vlastitoj kući. . .

Poklonici idola su na smetlištu. . , Hrvati će im ubuduće počupati namjere i počistiti otrovne usjeve koje su posijali.

Hrvatsko zajedništvo, nakon toliko podmetanja i posrtanja - iskušenja, ponovo je tu, bez alternative evidentno, adekvatno spoznaji kao snaga, svoji na svome u ime Života Hrvata u Hrvatskoj. Dakle, Hrvati su shvatili da se gola egzistencija, zajedništvo po imenu i za ime na zemlji pretpostavlja po pravilima života – životu, dostojanstvu i zadovoljstvu, po odlučnom djelovanju.

Suprotno životu, svojim činjenjem egipatski faraoni su stvaranjem carstva mrtvih, kao što je i Tito pokušao, izgubili kompas za život zaustavljajući vrijeme . . i odveli su egipatski narod u propast. To su Tito i njegovi sljdbenici činili i desetkovali Hrvate. Bilo kako bilo, luciferi simboliziraju beznađe, zaustavili bi vrijeme i život da bi označili i istakli svoje grobove, željom da se proslave kao carevi smrti. Što nitkovu na Zemlji nekada, negdje I uspjeva, ali i samo konačno. Pored lukavštine, lucifer računa sa strahom kao sredstvom do svoga cilja. Blefirajući, ucjenjene, potom razdvojene pretvara u nevjernike rušeći im uporište, osamljuje ih da bi ih mogli plašiti i iscrpljivati. Ovim stilom faraoni su Egipat pretvorili u carstvo mrtvih. Što je Hrvatima pouka i poruka, naročito jer su osjetili i takvu tendenciju zlog duha. Zato i dodatnim žrtvovanjem ne će dozvoliti Anki, a niti bilo kojem početniku, ili „pioniru“ da egoistički manipulira generacijama Hrvata kao žrtvama. Kako je laž početak nereda i nevjere koja razdvaja, tako lašcima smeta zajedništvo, sa svojim željama robovi su privida i stvari, stvaraju beznađe, a da nisu svijesni. Lažac je nevjernik i uzrok je svojoj propasti s razlogom, koji sebe naziva nitkov – nitko – ništa kao posljedica . . .

Eto kada, kako i zašto se čovjek olako odmetne od Oca, pa po slobodnoj volji postane bezdušan - stvar - ništa, a okonča u agoniji, iz koje sugerira što je hrvatski identitet. Spomenuti kipovi – utvare od 1918. do 1941. godine, od 1945. do 1990. godine su pustošile i zatirale život Hrvata u Hrvatskoj, repovi iz istog smetlišta i danas bi uništavali Hrvate po šabloni lašca-nitkova radi stvari - koristi. To slijepci, hrvatski janjičari kao produžene ruke okupatora još nisu shvatili da jeftino prodaju dušu pa se pretvore postanu nitkovi. Zato treba razlikovati zaraženu volju po kojoj je nitkov – urušen.

Vjerovalo se nevjernima, što se stalno potvrđuje kada je u pitanju opće dobro kako Hrvati olako padnu pod utjecaj eksploatatora – egzekutora, lukavih lažaca s maskama, uzornih u skladu s vremenom da bi iznevjerili . . .

Tako Eve i „vjernici“ s maskama siju zla – trnje . . , dok ruše jedinstvo i stvaraju beznađe svojoj djeci. Nevjernici iscrpljuju, troše vrijeme i snagu neodlučnima. Ne mogu osjetiti plodove vjere, samo potkopavaju sustav vrijednosti, što nije u skladu s afirmativnom istinom, pa i pomoću reformi – u skladu s vrijednostima i specifičnosti hrvatskog duha - treba djelovati.

Zajedništvo, vjera čovjeka... se odražava kao snaga za vidjeti, sudbina po činjenom i dočinjenom. Zato, opasni su nepozvani tuđinci koji tendiraju postati idoli i dočinjati Hrvatima sudbinu. Čovjek samokritički i kritički spoznaje, kako i zašto je žrtva lašca . . .

Predsjednik Hrvatske seljačke stranke, Stjepan Radić 1918. - 1928. godine u srazu sa Srbima i Mađarima, i dok su mu trnuli zubi, ali i dok je jeo zeleno voće, bio je žrtva jer nije dovoljno upoznao nevjerne . . .

Tako i Tuđmanova pomirba nije po spoznaji – nije temeljena na pravilima života, već se zasnivala na željama lašca, što se pokazalo i dalje pokazuje da je oslanjati se na lašca samo diverzija na opće dobro Hrvata, jer slučajnosti nema.

Dakle, Stjepan je svojom disertacijom kasno razotkrio posljedice i namjere i interese u Bosni i Hercegovini, kako srpske tako i mađarske.., otkrio je očigledno. Kao da Hrvati ne mogu apstrahirati, otkrili im svoje adute, a oni se lukavo nametnuli, potom desetkovali i obezglavljivali hrvatski narod kao okupatori. Dakle, Radići su utoliko neodlučno upozoravali naivne i nevine Hrvate na opasnost od strastvenih okupatora pa su zato stradali u Beogradu...

Drugo je što su eksploatatori u raskoraku s pravilima Života, burduši – tovariši natovarili su sebi po strastima, kao stranci, grijehe i tako se pokazuju . . . tuđincima, jer slični sličnima teže, skupa s hrvatskim janjičarima koji precjenjuju svoje uloge, a samo su puki operativci za sitne mrvice.

Utoliko, janjičari kao pijuni su za lustriranje, jer nisu svijesni da su u Hrvatskoj zarazili institucije pa blokiraju razvoj, jer naviknuti, funkcioniraju po pravilima okupatora od 1918. do 1945. do 1990. godine, do danas. Tako funkcionira i Anka iza maske „partizanke“ i „pionirke“ kao početnica. Svaki lažac je uzrok i odraz nevjere, po željama rob strasti i stvari, jer strasti i stvari čovjeka oslijepe.

UDB-a je policija Srbije, zadnjeg okupatora Hrvatske, koja je djelovala u interesu Srbije, skupa sa srpskom armijom - četnicima i hrvatskim janjičarima, s maskom „partizana“ – „pionira“, početnika.

Sudbina pojedinca je odraz volje – voljeti – ljubiti – vjerovati – nadati se po djelima, služiti bližnjem po pravilima života. Dakle, Hrvatska kao prostor - zemlja uvjet je hrvatskoj zajednici u kojoj Hrvati međusobnim odnosima opravdavaju život. Neka poklonici idola – smrti se ispovjede zbog stradanja Hrvata od 1945 – 1990. godine; zašto su Hrvati zatvarani, ubijani. . , pitanje je poklonicima idola u Hrvatskoj.

Dakle, uvjeti uvjeta čovjeku je zemlja na kojoj sije i žanje, na kojoj živi, odgaja i čuva svoju djecu.

Zagreb, veljača 2015.
Dr. sc. Ilija Barjašić
Pokret za preporod hrvatskog duha i poticanje nataliteta u Hrvatskoj - Život
Hrvatskog Sabora 26, 23000 Zadar
email: udruga.za.poticanje.nataliteta.zivot@zd.t-com.hr


Naslov: Birokratske uredbe za državne službenike
Autor: Marica - Listopad 18, 2015, 19:32:23

Birokratske uredbe za državne službenike

Hrvatski državni službenici, u istitucijama vladara, uglavnom su po željama birokracije orijentirani, bez samoinicijative i inicijative, „uredbama “, kao Hrvati, formirani su po zakonima materije.Tako čovjeka postvare i želje im se ostvare, čovjek pomoću znanosti prilazi čovjeku kao materiji - stvari. Stilom kao što je i Ernest Mach filozof - mehanicist iskovao, „naučio,“ naviknuo  Lenjina pa ga poslao u Rusiju kao operativca, koji se demonstrirao kao postvareni bezvjernik, odan potrebama inih eksploatatora. Istom šablonom urušavan je i hrvatski narod od strane okupatora - eksploatira. Zato, nakon zla koje je haralo i još uvijek traje prema uredbama birokracije, Hrvatskoj trebaju prosvijećeni vladari, koji su prozrijeli varku pa da kao diktatori kadroviranjem popune državne institucije osvješćenijim Hrvatima. Jer hrvatski službenici u hrvatskim institucijama su navikli pa funkcioniraju kao da s njima i danas upravljaju neki okupatori. Nisu svjesni da su zamka Hrvatima i da djeluju, kao i prije pedeset godina, za interese okupatora - eksploatatora, za njihove ciljeve. Tako su hrvatskim službenicima njihovi gospodari porušili čast i dostojanstvo, manipuliralirajući s njima, zato su djelovali protiv svoga naroda..., a nikada za opće dobro po pravilima Života.

Naročito bi šefovi hrvatskih institucija trebali znati da se čovjek teško odvikava, i navikava čak i na bolje, da se uljulja i radije djeluje po starim navikama. Ipak najveća čovjekova mana i vrlina jest što se može naviknuti (ili odviknuti) u sredini u kojoj živi. Dakle, s razlogom čovjek propada dok je zaneseno - naviknut po šabloni birokracije, tehnike i tehnokracije. Posebno, kao antihrvati,su opasni hrvatski viši državni službenici kao nosioci vlasti, uključujući i crkvene, koji također djeluju po birokratskom uređenju, omađijani radi eksploatiranja demosa, svjetine, „mase“ . . , ponašanje im je odraz egoizma .. . , Inverzijom duša  – tijelo, pa kao diverzanti uruše sami sebe. Eto, zašto i kako se čovjek samovoljno urušava, kada nije u skladu s voljom Stvoritelja trpi pritisak i odgovara za počinjena nedjela. Dakle, tvorci birokracije su iz podzemlja, mraka - ekstremni po samovolji, a sve radi materijalnih koristi . . . maskiranjem se „sakrivaju“. Zaboravili su da razdvajanjem od volje Oca čovjek samovoljno lako odluta – izgubi se, nezaštićen je pa svoju bit podredi materiji.

Uz napomenu da je čovjek od samog začeća biće - odraz Života, suprotno znanstvenim poimanjima da je čovjek nakon rođenja „tabula rasa“. Dakle, po uredbama birokracije čovjeka se urušava da funkcionira po stvaranim uvjetima i po usamljenoj volji čovjeka, po željama materijalista – eksploatatora, pomoću tehničkih medija - sve usmjereno za navikavanje čovjeka. Primjer  je u Hrvatskoj sudstvo koje očito funkcionira po samovolji i uredbama hrvatske birokracije, koja umišlja i  sudi  u ime interesa . . .

Samo je Stvoritelj između dobra i zla. A opraštanje i neopraštanje samo je zamka, po naviknutom shvaćanju, čovjeku koji po vlastitoj volji, iz neznanja prihvaća pritisak i trpi. Znači, kada je čovjek na strani dobra - Oca oprašanjem samovoljnom grješniku njegova nedjela se vraćaju kao bumerang. Čovjek, neprihvaćanjem udice odbaci pritisak zla, pa s grješnikom nema ništa, već zaštitnik Otac koji će mu suditi, koji je uvijek između dobra i zla. Dakle, kada je volja čovjeka usklađena s voljom Stvoritelja  on nema ništa sa zlom, nema se čega bojati i može živjeti neopterećeno, i tako ne dopušta da mu se približi, potom pritišće i iscrpljuje. Zlu nije želja da se čovjek oslobodi od nametnutog pritiska i da Bog posreduje. Lukavo zlo kako kada ostvaruje ciljeve i prema situaciji - potrebi, ovisi koliko je čovjek budan i oprezan. Tako ponekad se zlo nametne preko žene da i više urušava; preko strasti, nagona, sile kao pravde, prevara i . . . Maskirano zlo, poznajući narav muškarca i žene, kombinira udice prema njihovim željama,pa navikavanjem ostvaruje cilj, a što uredan čovjek može lako vidjeti, svjetovnim i duhovnim očima.

Eto, kako svaki okupator svojim mehanizmima pokušava uništiti izrazite muškarce jedne zajednice, i to pomoću slabih jedinki obezglavi narod. Znači, birokraciju kao mašineriju predstavljaju dirigirano slabi pojedinci iz jedne zajednice, koji su skloni služiti protiv svoje zajednice, a nametnu se i djeluju gdje je nered . . , po neodlučnu i zato slabu čovjeku.

Na kraju, strada muškarac i žena, jer nisu bili u funkciji svoje prirode. U Hrvatskoj doista sve funkcionira po kriterijima birokracije,  pomoću odabiranih žena ili muškarca za funkcije koje ne mogu obnašati. Tako zlo prevari i zanesenu ženu koja proturiječi Životu, koja rađanjem lako pobjedi zlo.  Eto zašto i kako  birokracija – demokracija manipulira demosom, dok razara jednu zajednicu pa likuje . . .

A čovjek kao biće ne može bez svoje zajednice na Zemlji, samo u  zajedništvu-zajednici može funkcionirati, i to kada je volja čovjeka usklađena s voljom Oca, tj.  pravilma Života. Znači da po navikama i samovolji svojoj čovjek strada, gubi smisao, propada sa svojom zajednicom –državom . . .

Kormilareći, čovjek počne plutati kada ne živi po pravilma Života, zaboravi da je zaštićen samo dok je u skladu s voljom Stvoritelja, kao garancijom da se neće nasukati. Dakle, pravila Života i izvlače čovjeka iz loših navika, naviknutog poimanja, po zakonima stvari i tehnike, koje čovjeka okončaju pored beskonačnog Života. Eto kako samovoljan čovjek postane rob po računici lukavog zla, zbog svojih egoističkih i sitnih tjelesnih užitaka, ali posluži i kao opomena u prostoru i vremenu, dok samovoljno pluta u panici, strahu i mraku, samovoljno po svojoj logici  umišlja.

Na kraju, očigledne su posljedice državnih službenika, po uredbama birokracije, i na hrvatskim prostorima:  prazne kuće, nema čovjeka, nema djece... A gdje je čovjek nestao, gdje su djeca . . natalitet? Rekapituliranjem, brodolomaci trebaju vidjeti uzroke lomljave u olujema. . . neuredna  samovoljna kormilara. . .

 Zašto se izgubila intuicija vodiča. . . , zašto su loši kormilari mediji privida, egoisti i robovi. Zašto su bez samoinicijative i inicijative dostojne čovjeku? 

Zato, konkretno u Hrvatskoj, u ime Života, potreban je prosvjećeni Hrvat diktator, koordinator radi navikavanja kako Hrvatu živjeti, raditi - po pravilima  Života, po volji usklađenoj s voljom Oca, a ne po pravilima umišljena čovjeka, koji ne zna da po djelima sam sebi sudi...

Spašava vjera u Život, po spoznaji, a adekvatno se nagrađuje zadovoljstvom po djelima. Nagrada je natalitet, mjerilo jedne zajednice i pokazatelj koliko to jedna zajednica zasluži, po samokritičnosti...

Zagreb, listopad 2015.
Dr. sc. Ilija Barjašić
Pokret za preporod hrvatskog duha i poticanje nataliteta u Hrvatskoj - Život
Hrvatskog Sabora 26, 23000 Zadar
email: udruga.za.poticanje.nataliteta.zivot@zd.t-com.hr


Naslov: Simptomi laži ili kako otkriti da netko laže?
Autor: Marica - Travanj 19, 2016, 23:49:10

SIMPTOMI LAŽI
ili
KAKO OTKRITI DA NETKO LAŽE?

Oduvijek je bilo poželjno otkriti ako netko laže. Rabile su se različite metode za otkrivanje istine, a mnoge od njih su bilne neugodne i bolne za "lažljivca," tako da su ljudi izvrgnuti bestijalnom mučenju u pravilu "sve" priznavali, tj. i ono što nisu učinili. Popularna je bila metoda vađenja komada metala iz kipuće vode: ako se pri tom osumnjičeni ne bi opekao, smatralo se da govori istinu, a ako bi se opekao, što je bilo češće, vjerovalo se da laže. Dakako, tu se "istakla" inkvizicija, a čije su metode kasnije "usavršili" voditelji Staljinovih i Hitlerovih logora (bili su poznati eksperimenti doktora J. Mengelea, tzv. doktora A. Heima, doktora S. Raschera itd.; ništa manje nisu bili okrutni ni ruski liječnici u Gulagu). Ovi mučitelji nisu primarno ispitivali je li netko laže, nego su željeli dobiti priznanje počinjenih "nedjela" od osumnjičenika, a često su to radili iz čistog sadizma, ili čak radi "medicinskih "istraživanja.

Godinama se kasnije pokušalo otkriti bezbolnije metode budući da su mučitelji i naredbodavci konačno shvatili, da pod strašnim mukama praktički svi "sve" priznaju. Tu dolazimo do fiziologije laži, tj. do malih promjena koje se zbivaju u organizmu "lažljivca" dok ne govori istinu, zato što svaka i najmanja laž izaziva fiziološke promjene koje je teško, a ponekad nemoguće prikriti. Čak i sam pokušaj osumnjičenika da prikrije ovakve promjene odaje ga da laže. Stvoren je poligraf, tzv. detektor laži koji mjeri ubrzanje pulsa, minimalno znojenje prstiju i promjenu krvnog tlaka. Ipak se s njim ne može otkriti više od 80% onih koji su lagali, a to bi značilo da bi preko 20% nevinih bilo proglašeno lažljivcima.

Ja sam uspio sakupiti dvadeset i pet simptoma (četrnaest sam i sam otkrio) koji su vjerni pratitelji svake laži. Međutim, ni uz pomoć ovih simptoma nije moguće stopostotno saznati je li netko lagao, ali u kombinaciji s nekoliko spomenutih faktora, vjerojatnost pogađanja postaje vrlo visoka. Dakako, nije potrebno, a skoro je i nemoguće, da se pojave svih ovih 25 simptoma: dovoljno je između 8 i 10 simptoma koji su i najprefriganijem lažljivcu praktički nemoguće prikriti.

Simptomi laži su sljedeći (poredak je proizvoljan):

  1.   Dok osoba laže, nesvjesno pomiče prste na ruci. Simptomatično je da se palac lagano povija prema unutra kao da želi zatvoriti šaku. Ovo je malo poznat pokazatelj, ali je vrlo efektivan.
  2.   Nosnice se neznatno prošire, kao da je osobi potrebno malo više zraka.
  3.   Dolazi do napetosti ramena i vrata koji se skoro neprimjetno ukrute.
  4.   Čelo se lagano nabora dok osoba izriče neku laž.
  5.   Prsti se na nozi lagano pomiču, pogotovo palac. Zanimljivo je da je ovo od strane osumnjičenika teško kontrolirati.
  6.   Trbušni se mišići lagano stežu.
  7.   Ako osoba drži nogu preko noge dok ne govori istinu, gornja se noga noga sasvim neznatno pomakne, dakako, ne i prilikom svake lažne izjave.
  8.   Za vrijeme laganja obrve se malo podignu. Ovo "lažljivcu" nije lako kontrolirati.
  9.   Ponekad je uočljivo i grickanje ili pokretanje usnica.
10.   Ne samo rame i vrat, nego se i čitavo tijelo neznatno ukruti.
11.   Nerijetko se i kosa minimalno nakostriješi.
12.   U govoru je uočljiv tzv. kontrolirani govor. Osoba se trudi govoriti što uvjerljivije, a upravo je to odaje.
13.   Uočeno je i ponavljanje i naglašavanje riječi.
14.   Modulacija govora je izmijenjena i pomalo se može primijetiti treperenje glasa.
15.   Usta se kod izricanja laži malo suše. To je lako zamijet
16.   Disanje je, dok se izgovara neka laž, čak i neznatna, malo pliće budući da se osumnjičena osoba nastoji kontrolirati.
17.   Krvni se tlak lagano mijenja. To se može prelično egzaktno ustanoviti poligrafom.

Ovo je skoro nemoguće kontrolirati od strane osumnjičenika.

18.   Prsti se lagano znoje, a što spomenuti detektor može skoro precizno ustanoviti.
19.   Puls se kod osumnjičenika neznatno ubrza. I ovo spada u domenu tzv. detektora laži.
20.   Može se percipirati i žurbu u govoru uz neznatno zamuckivanje.
21.   Stvara se ponekad višak sluzi, što može dovesti do kašljucanja.
22.   Oči kao "ogledalo duše" daju nam najupečatljiviju spoznaju o tome, je li osoba govori istinu ili laže. Počnu se kretati brže nego što je uobičajeno, i to gore-dolje, desno-lijevo.
23.   Osumnjičena osoba upadljivo izbjegava pogled. Najčešće ne gleda u sugovornikove oči.
24.   Nasuprot tome, "lažljivac" nerijetko fiksira sugovornika. Dakle, treba razlikovati izbjegavanje i fiksiranje pogleda, iako se to svodi na isto to jest da je osoba lagala.
25.   Zjenice se neznatno prošire, tako da osoba bolje vidi, to jest želi biti na oprezu. Ovaj je pokazatelj odnosno simptom najefikasniji i najvažniji kod postupka detektiranja laži budući da ga je nemoguće kontrolirati! Trebalo bi jakim povećalom promatrati ispitanikove zjenice. Ipak oprez: ni ova metoda nije nepogrešiva! Nekome se šire zjenice zbog uzbuđenja, straha itd. Svako ispitivanje predstavlja za osumničenika manji ili veći stres.

Dakle, na temelju iznesenih 25 simptoma laži, može se velikom svjerojatnošću ustanoviti je li netko laže ili govori istinu! Stopostotna sigurnost nije moguća. Naglašavam, skoro nikada se ne pojavljuju svi navedeni simptomi, nego samo nekoliko njih. Najčešće se pojavljuje 8 do 10 fizioloških simptoma laži na temelju kojih je moguće s velikom vjerojatnosću, po mom mišljenju većoj nego uz pomoć poligrafa, skoro pouzdano dijagnosticirati je li neka osoba lagala ili ne. Samo se po sebi razumije da je u svrhu pravilnog korištenja spoemenutih 25 simptoma potrebno veliko iskustvo, dugogodišnja praksa i sposobnost vizuelne percepcije od strane ispitivača.

Može se mirne duše ustvrditi da ne postoji čovjek koji je u stanju kontrolirati sve navedene fiziološke simptome (25) dok laže! Problem je u tome da ih treba znati otkriti. U novije se vrijeme pokušava pomoću mjerenja moždanih valova (elektroencefalogram) ustanoviti je li netko govori neistinu. Rezultati (još) nisu zadovoljavajući. Ni druge metode nisu donijele poboljšanje u ovoj domeni istraživanja.

Citirao bih na kraju velikog francuskog književnika Anatola France-a koji je napisao: "Les femmes et les medicins savent seuls combien le mensonge est necessaire et bienfaisant aux hommes" (samo žene i liječnici znaju koliko je ljudima laž potrebna i korisna)!

U Zagrebu, 10. veljače 2016.g.
Prof. dr. sc. Vinko BUJ


Autor: Prof. psihologije dr. sc. Vinko BUJ
specijalist za medicinsku psihologiju
Svetice 21
10 000 ZAGREB
vinko.buj@zg.t-com.hr
098/712-015


Naslov: Dresirane komuniste nećemo!
Autor: Marica - Srpanj 03, 2016, 22:13:50

 Dresirane komuniste nećemo!  

(http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Diktatura%20ili%20dresura%20na%20hrvatski%20nacin.jpg) (http://cro-eu.com/galerija-fotografija/albums/userpics/10001/Diktatura%20ili%20dresura%20na%20hrvatski%20nacin.jpg)



CRO-eu.com | Powered by SMF 1.1.20. © 2005, Simple Machines. All Rights Reserved.